Do sada najveći, dvadeset drugi po redu, samit NATO koji se od ove srede do petka održava u Bukureštu, formalno počinje radnom večerom koju organizuje rumunski predsednik Trajan Basesku.
Osim sastanka na vrhu 26 članica Saveza, sastavni deo bukureštanskog samita će biti i zajednička zasedanja lidera NATO i 23 partnerske zemlje u okviru Evroatlantskog partnerskog saveta, među kojima su i sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije osim Slovenije (od marta 2004. godine punopravna članica Saveza). Sastavni delovi samita su i odvojeni sastanak Saveta NATO-Rusija na nivou šefova država i vlada, "Ukrajinske komisije" NATO, zatim odvojeni sastanak NATO-Avganistan, koji će, zajedno s Kosovom, biti najvažnija tema prvog dana samita, kada se bude analiziralo stanje aktuelnih vojno-operativnih dejstava zapadnih vojnih saveznika u oko 30 operacija i misija širom svijeta - od klasičnih vojno-intervencionističkih, do bezbednosno-preventivnih i humanitarnih.
U prvj poruci predsjednika Evropske komisije Baroza (Jose Manuel Barroso) se naglašava da su Ruska Federacija i EU postigle značajan napredak u razvoju intenzivne saradnje od interesa za promociju mira i sveopšteg prospeiteta kako u Ruskoj Federaciji, tako u Evropskoj uniji i cijelom svijetu". Izražava se takodje uvjerenje da će pod vodjstvom predsjednika Medvedeva, "u obostranom ineresu", doći i do značajne konsolidacije evropsko-ruskog strateškog partnerstva koje je u posljednje dvije godine ozbiljno poljuljano.
Brisel, 25.02.08. - Iako je prošlog petaka na Brdu kod Kranja Havijer Solana ponovio da Srbija "ima svoju sobu u porodici Evropske unije", te da je prije mjesec dana Beogradu data ponuda za potpisivanje Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - koji je još uvijek na stolu" - niko se u ovom času u Briselu ne usuđuje prognozirati kako bi se dalje mogli razvijati odnosi izmedju Evropske unije i Srbije. Kristina Nadj, portparol evropskog komesara za proširenje Olija Rena, nije u mogućnosti čak ni nagovijestiti kakva bi mogla biti sudbina Sporazuma koji u Briselu već drugi mjesec skuplja pašinu i koji uzaludno "čeka potpisnika iz Beogada".
IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom članku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zaključuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ograničiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.
Kada dvojica od trojice najuticajnijih evropskih zvaničnika istovremeno doputuju u Sarajevo (falio je samo Havijer Solana), onda je to sigurno povod za veliko slavlje ili veliku brigu.
U našem slučaju, na žalost, ni ovoga petka evropski komesar za proširenje i generalni sekretar NATO-a nisu nam došli ni sa darovima. Umjesto po krivcima, u duetu su (da bi valjda više boljelo) udarali po savjesti onih koji nisu u vlasti, a u vlastima nisu jer se nisu mogli prepoznati u nacionalnim partijama, a pošto se nisu nacionalno-politički svrstali - nisu ni glasali za ovakve vlasti kakve imamo. Neglasanjem za nacionalne partije opredijelili su se za pridruživanje Evropi jer je jedino tako moguće pobjeći iz ralja nacionalizma i mentaliteta iz devedesetih u koji se Bosna i Hercegovina nakon oktobarskih izbora ponovo vratila.
Potkraj i(li) početkom svake godine svode se razni računi, pa je u decembru 2006. i nadzorno tijelo Evropske unije za borbu protiv rasizma objavilo svoje cjelogodišnje rezultate. Ustanovilo je da većina zemalja-članica EU ne čini dovoljno na prevenciji i evidenciji incidenata sa rasističkom pozadinom. Zbog toga, navodi se u izvještaju ovog tijela, rasna diskriminacija u nekim od ključnih oblasti života prolazi potpuno nezapaženo. Centar Evropske unije za praćenje rasizma i ksenofobije, u redovnom godišnjem izveštaju navodi da od 25 zemalja članica, samo Velika Britanija i Finska „imaju aktivan i sveobuhvatan sistem za prikupljanje podataka o nasilnim rasističkim incidentima". A da li se raspolaže i onim još važnijim od evidencije - adekvatnim mjerama protiv podstrekača nazadnjačkih pojava, nije bilo predmetom ovog izvještaja.
Nakon nekoliko uzastopnih inicijativa bivšeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana o sazivanju prve poslijeratne međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini, za takvu deblokadu ustavno-pravno i politički paralizirane države sredinom ljeta 2006. godine založio se i hrvatski premijer Ivo Sanader govoreći o tome na regionalnom sastanku na vrhu u Salzburgu. Iako su i jedan i drugi zagovarač „Dejtona 2", van svake sumnje, snažni politički likovi koji uživaju zavidnu međunarodnu reputaciju, čak i mnogo veću u Evropi nego u vlastitoj zemlji i regionu - na ovu inicijativu se s protokom vreman zaboravilo.
Suštinski potpuno nebitno utvrđivanje redoslijeda političkih stranaka na glasačkim listama za prvooktobarske opšte izbore u Bosni i Hercegovini privuklo je koncem ove sedmice neuporedivo veću pozornost medija i politike od dugo priželjkivane preporuke Evropske komisije o početku pregovora za postepenu liberalizaciju postojećeg diskriminatorskog viznog režima.
Nakon pozitivnog ishoda glasanja o nezavisnosti, Crna Gora je ekspresno isposlovala priznanja i uspostavu diplomatskih odnosa s najbližim susjedima. Time su hipoteke iz zadnjeg rata gurnute ustranu, a otvorena široka magistrala za integriranje nezavisne Crne Gore u međunarodne institucije.