RDW
Dokazivati da je postojeći vizni režim koji zemlje članice Evropske unije primjenjuju prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama Balkana diskriminatorski, jednako je besmisleno kao i dokazivati da je voda mokra. Zbog takve politike zabarikadirane Evrope, prošle godine je od građana BiH (kao jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja sa 42 odsto nezaposlenih), za vize uzeto vise od 50 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj podatak je početkom marta objavio Radio slobodna Evropa, a u jesen prošle godine, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, u talk-show-u Fakta izjavio mi je da se na vize godišnje troši i do 100 miliona konvertibilnih maraka.Veliki dio ovoga novca zavrsšava u kasama istih onih zemalja koje, kroz zajedničke briselske institucije ili bilateralno, Bosni i Hercegovini dodjeljuju donacije ili joj na druge načine pomažu da savlada teškoće postratne stabilizacije. Evropska unija, dakle, dio svojih donacija ubire i od onih kojima ih daje !Od 190-tak zemalja svijeta, državljanima BiH su vize neophodne za ulazak u čak 173 zemlje. Za 18 zemalja vize nisu potrebne, od kojih su, pored susjednih, samo dvije evroazijske - Rusija i Turska, dok ostale pripadaju krugu takozvanih egzotičnih zemalja za koje, pretpostavljam, mnogi bh. državljani nisu nikada ni čuli - poput Samoe, Santa Lusije, Gvatemale, Sejšela…Ima li nade u pravedniju viznu politiku Evropske unije?Nakon velikih političkih priča i malo valjanih dokaza o skoroj liberalizaciji viznog režima, prvi put je na pomolu ozbiljna debata o ovom tegobnom pitanju za obje pregovaračke strane. Tridesetog maja u Briselu će, kako mi je službeno potvrđeno, početi prvi «tehnički istraživački razgovori» između bosansko-hercegovačkih i resornih eksperata Evropske komisije. Na dnevnom redu su, za zvanični Brisel, dva vrlo usko povezana pitanja : vizni režim i politika readmisije, odnosno prihvata bh. državljana koji su se raznim povodima iselili iz matične zemlje, a u državama imigracije nisu dobili stalni boravak, o čemu je između Bosne i Hercegovine i Evropske unije već potpisan i poseban Zajednički sporazum. Briselsku stručnu raspravu sazvala je evropska Direkcija za proširenje, a u jednodnevnu debati će biti uključeni, osim resornih predstavnika BiH, i svi drugi nadležni resori Evropske komisije.Glavni predmet rasprave bi trebalo da bude budući zajednički pristup pitanju liberalizacije viznog režima, koji bi do kraja ove ili do proljeća naredne godine mogao biti uobličen u formu posebnog Sporazuma o vizama.Do potpisivanja tog Sporazuma, po svemu sudeći, u vodu padaju i svi dosadašnji gromoglasni politički govori o skoroj liberalizaciji viznog režima, uključujući i privremene privilegije za određene kategorije potencijalnih putnika u zemlje Evropske unije kao što su studenti, poslovni ljudi, naučni radnici, novinari isl. Tim više što je početkom godine Evropska komisija od BiH zatražila da, ukoliko želi bezvizni režim za svoje građane, mora da uvede vize za građane Srbije i Crne Gore i Turske, preko čega je vlada u Sarajevu prešla gotovo šutke, smatrajući da se EU u ovom slučaju neosnovano upetljala u «nacionalne interese» Bosne i Hercegovine.Bh. delegacija, međutim, ima šta Briselu pokazati kako bi se do viznog sporazuma što prije došlo.Od svih zemalja regiona, BiH ima najbolji elektronski sistem izdavanja viza. Ima projekat CIPS za izdavanja ličnih dokumenata. Uvezala je svih 43 diplomatsko-konzularna predstavništva, DGS i Ministarstvo sigurnosti u jedinstven sistem kojim se u roku od 24 sata obezbjeđuje izdavanje vize s mehaničkim kodom za čitanje koji onemogućava falsificiranje, krađu i druge vidove zloupotrebe. Sudeći dakle po "tehničkim aspektima" ispunjenja uvjeta za liberalizaciju viznog režima, BiH je spremnija od svojih susjeda. Ali kada je riječ o političkim kriterijima, bijele figure uvijek ima Evropska unija.
Zekerijah Smajić
(Autor je specijalist za evropska pitanja)
Dokazivati da je postojeći vizni režim koji zemlje članice Evropske unije primjenjuju prema Bosni i Hercegovini i ostalim državama Balkana diskriminatorski, jednako je besmisleno kao i dokazivati da je voda mokra. Zbog takve politike zabarikadirane Evrope, prošle godine je od građana BiH (kao jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja sa 42 odsto nezaposlenih), za vize uzeto vise od 50 miliona konvertibilnih maraka. Ovaj podatak je početkom marta objavio Radio slobodna Evropa, a u jesen prošle godine, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, u talk-show-u Fakta izjavio mi je da se na vize godišnje troši i do 100 miliona konvertibilnih maraka.Veliki dio ovoga novca zavrsšava u kasama istih onih zemalja koje, kroz zajedničke briselske institucije ili bilateralno, Bosni i Hercegovini dodjeljuju donacije ili joj na druge načine pomažu da savlada teškoće postratne stabilizacije. Evropska unija, dakle, dio svojih donacija ubire i od onih kojima ih daje !Od 190-tak zemalja svijeta, državljanima BiH su vize neophodne za ulazak u čak 173 zemlje. Za 18 zemalja vize nisu potrebne, od kojih su, pored susjednih, samo dvije evroazijske - Rusija i Turska, dok ostale pripadaju krugu takozvanih egzotičnih zemalja za koje, pretpostavljam, mnogi bh. državljani nisu nikada ni čuli - poput Samoe, Santa Lusije, Gvatemale, Sejšela…Ima li nade u pravedniju viznu politiku Evropske unije?Nakon velikih političkih priča i malo valjanih dokaza o skoroj liberalizaciji viznog režima, prvi put je na pomolu ozbiljna debata o ovom tegobnom pitanju za obje pregovaračke strane. Tridesetog maja u Briselu će, kako mi je službeno potvrđeno, početi prvi «tehnički istraživački razgovori» između bosansko-hercegovačkih i resornih eksperata Evropske komisije. Na dnevnom redu su, za zvanični Brisel, dva vrlo usko povezana pitanja : vizni režim i politika readmisije, odnosno prihvata bh. državljana koji su se raznim povodima iselili iz matične zemlje, a u državama imigracije nisu dobili stalni boravak, o čemu je između Bosne i Hercegovine i Evropske unije već potpisan i poseban Zajednički sporazum. Briselsku stručnu raspravu sazvala je evropska Direkcija za proširenje, a u jednodnevnu debati će biti uključeni, osim resornih predstavnika BiH, i svi drugi nadležni resori Evropske komisije.Glavni predmet rasprave bi trebalo da bude budući zajednički pristup pitanju liberalizacije viznog režima, koji bi do kraja ove ili do proljeća naredne godine mogao biti uobličen u formu posebnog Sporazuma o vizama.Do potpisivanja tog Sporazuma, po svemu sudeći, u vodu padaju i svi dosadašnji gromoglasni politički govori o skoroj liberalizaciji viznog režima, uključujući i privremene privilegije za određene kategorije potencijalnih putnika u zemlje Evropske unije kao što su studenti, poslovni ljudi, naučni radnici, novinari isl. Tim više što je početkom godine Evropska komisija od BiH zatražila da, ukoliko želi bezvizni režim za svoje građane, mora da uvede vize za građane Srbije i Crne Gore i Turske, preko čega je vlada u Sarajevu prešla gotovo šutke, smatrajući da se EU u ovom slučaju neosnovano upetljala u «nacionalne interese» Bosne i Hercegovine.Bh. delegacija, međutim, ima šta Briselu pokazati kako bi se do viznog sporazuma što prije došlo.Od svih zemalja regiona, BiH ima najbolji elektronski sistem izdavanja viza. Ima projekat CIPS za izdavanja ličnih dokumenata. Uvezala je svih 43 diplomatsko-konzularna predstavništva, DGS i Ministarstvo sigurnosti u jedinstven sistem kojim se u roku od 24 sata obezbjeđuje izdavanje vize s mehaničkim kodom za čitanje koji onemogućava falsificiranje, krađu i druge vidove zloupotrebe. Sudeći dakle po "tehničkim aspektima" ispunjenja uvjeta za liberalizaciju viznog režima, BiH je spremnija od svojih susjeda. Ali kada je riječ o političkim kriterijima, bijele figure uvijek ima Evropska unija.
Zekerijah Smajić
(Autor je specijalist za evropska pitanja)