Globalni sindikati pozivaju na trenutni prekid rata i održivo primirje na Bliskom istoku
Dolje potpisani Globalni sindikati (CGU), uključujući Međunarodnu federaciju novinara (IFJ), pozivaju na trenutni prekid nemilosrdnog ciklusa rata i militarizma na Bliskom istoku, koji i dalje uzima razorne posljedice među civilima, radnicima i cijelim zajednicama.
Da li se sjećate svih onih masovnih okupljanja kada su Donald Trump i JD Vance gledali američki narod u oči i govorili mu da kada pobijede na izborima neće više Amerikance zaglibljivati u nove besmislene ratove. Da će za 24 sata izvući Ameriku iz Bidenovog rata u Ukrajini. Da će Amerika ponovo postati velika, da će cijene kućnih potrepština biti dostupnije.
Sjeverna Amerika; Wikimedia Commons
P rašina povodom sporazuma o beskarinskoj trgovini između Europske unije i država Južne Amerike koje su osnivači ili pridružene članice Južnog zajedničkog tržišta (Mercosur - Mercado Común del Sur ) ne samo da se ponovno ne smiruje, već bi kako sada stvari stoje, mogle prerasti u oluju i zagaditi odnose između najvećih članica Unije.
Ako se to desi, toliko priželjkivana “najveća svjetska zona slobodne trgovine od preko 700 milijuna stanovnika” ponovno bi, nakon 26 godina pregovaranja i očekivanog skorog formaliziranja, ponovno mogla biti vrlo upitna sve dok ne bude poznato na čijoj je strani američki predsjednik Donald Trupm koji je izričit u stavu da je “zapadna hemisfera Amerike”. I već ju je počeo prisvajati.
www.geopolitika.vijesti
Ako se držimo klasičnih tumačenja po kojima međunarodni sukob postaje svjetski onda kada su direktno ili indirektno uključene velike sile, i kada taj sukob na direktan ili indirektan način pogađa veći dio čovječanstva na više kontinenata – treći svjetski rat je počeo 11. septembra 2001. godine terorističkim napadima na Sjedinjene Američke Države. Tada su SAD objavile "svjetski rat protiv terorizma".
Taj rat i danas traje. U ime odbrane od "nevidljivog neprijatelja" ili u ime demokratije i zaštite sloboda građana rastureni su Irak, Libija, Egipat, Afganistan, Sirija, a tokom takozvanog "Arapskog proljeća" 2010. i 2011. godine isfabrikovani su protesti, nemiri i građanski sukobi "protiv autoritarnih režima" u Alžiru, Jordanu, Omanu, Džibutiju, Jemenu. Nešto slabijeg intenziteta neredi su izrežirani i u Libanu, Kuvajtu, Mauritaniji, Maroku, Saudijskoj Arabiji, Sudanu, Zapadnoj Sahari, Iranu.
Izvor:Gettyimages, ukraine-war
Od dva zla izabrati manje je plemenito, ali time se niste odrekli zla. Kao što je i put do pakla, kaže se, popločan dobrim namjerama!
Kada je sredinom marta Evropska komisija predložila uvođenje kovid-pasoša kojeg je prvobitno administrativno nazvala digitalnom zelenom potvrdom, zakonodavna vlast u Briselu se založila za „slobodnije kretanje unutar Unije u vrijeme pandemije kako bi se spasila turistička sezona“. Tome je, međutim, zadala udarac ravnopravnosti i drugim vlastitim temeljnim vrijednostima poput šengenske slobode kretanja ljudi i jednakosti.
Najveća nepravda je nanesena građanima koji do sezone godišnjih odmora neće biti vakcinisani upravo zbog kolapsa evropskog programa vakcinacije i egoizma nacionalnih vlada zemalja članica EU, izazvanog domaćim potrebama za vakcinom. Blokirani bi ovog ljeta mogli biti i ‘antivakseri’, mlađe starosne skupine, a osobito mladi kao najpokretljivija kategorija stanovništva.
Brojni evropski građani pitaju se da li nove namete za građane koji žele na godišnji odmor izvan domovine plaćaju njihove vlade, zemlja domaćin stranih durista ili turistička zajednica u destinaciji u koju turista stiže? (EPA)
U nedostatku valjanijih argumenata za diplomatske progone po uzoru na SAD, svjedoci smo posezanja za kojekakvim eksplozijama po vojnim fabrikama i skladištima municije.
„Ko provocira Rusiju, zažalit će kao nikada ranije“, poručio je 21. aprila ruski predsjednik Vladimir Putin tokom redovnog godišnjeg obraćanja Federalnoj skupštini.
U govoru o stanju nacije pred visokim dužnosnicima i zastupnicima oba doma parlamenta, Putin je rekao da Moskva želi dobre odnose sa svim zemljama i nada se da nijedna neće preći „crvenu liniju“.
SAD i Rusija mogu sarađivati u mnogim područjima kada je to u interesu obje strane, rekao je Biden (EPA)
Dok zapadni saveznici smatraju da je proces proširenja NATO-a ‘prirodni proces koji pridonosi miru i sigurnosti u Evropi’, ruska strana je uvjerena u suprotno.
Početkom ovog mjeseca navršilo se 72 godine od potpisivanja vašingtonskog Ugovora o osnivanju Sjevernoatlantske sporazumne organizacije (North Atlantic Treaty Organisation).
Zbog mjesta potpisivanja i uloge koju ima, zasluge za stvaranje NATO-a se u javnosti najčešće pripisuju Sjedinjenim Američkim Državama. Ali formalni korijeni danas najmoćnijeg vojnopolitičkog saveza nisu američki.
Politika 'otvorenih vrata' jedna je od temeljnih politika Saveza (EPA)
O Blinkenovom pismu koje je u Sarajevo pristiglo 1. aprila, ni u zemlji na koju se odnosi ni u regionu nije se govorilo i pisalo duže od jednog dana.
Izvikani „Non-paper“ slovenačkog premijera Janeza Janše o “mirnom konačnom raspadu Jugoslavije“, jasno je, nije izazvao buku u regiji svojom kredibilnošću, već raskošnošću radikalizma u predlaganju solucija za Zapadni Balkan.
Činjenica da se u institucijajma Evropske unije na taj „nezvanični dokument“ iz Ljubljane niko proteklih dana nije osvrtao, dovoljno je jasna poruka šta zvanična Evropa o tome misli.
Znajući za stanje duhova u i oko Bosne i Hercegovine, petnaestak dana prije slovenačkog „nezvaničnog dokumenta“, nova američka administracija se oglasila s najzvaničnijeg mjesta, navodi autor (Armin Durgut / PIXSELL)
Sjeverni tok 2 je u svojoj završnici postao glavni kamen spoticanja i prvorazredno političko pitanje američko-evropskih, njemačko-ruskih i unutarevropskih odnosa.
Malo je internacionalnih investicija u svijetu sa tolikim geopolitičkim značajem kao što je to baltički plinovod Sjeverni tok od Rusije do Njemačke.
Iako je građena čak od 1998. do pred kraj 2011. godine i iako je u punom pogonu skoro deset godina, prva trasa plinovoda nije izazivala ni približne političke tenzije kao druga trasa s istim protokom od oko 55 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Sjeverni tok 2 ugovoren je između rusko-evropskih partnera u junu 2015. godine i trebao je biti završen do prošlog ljeta (EPA)