Slika o evropskom liderstvu je dodatno srozana već latentnom neodlučnošću njemačke „čelične lady“, a još više kolonijalističkim ponašanjem mlađanog Macrona (EPA-EFE)Da je svaki razgovor korisniji od svađe, a pregovori poželjniji od sukoba, znaju i vrapci na grani.
Kada je, međutim, glavna tema sastanka uopštena, kada su akteri isfiltrirani, kada razgovori postanu sami sebi svrha, a pregovori se upravo zbog toga pokažu nemogućim - tada se sastanci bez obzira na lokaciju, aktere, sazivače i učesnike pretvaraju u pričaonicu i jalovu imitaciju državništva i odvažnosti.
Jedan od takvih „idi mi, dođi mi“ sastanaka bio je ovonedjeljni Berlinski samit balkanskih lidera s čelnicima nekadašnje „lokomotive“ Evropske unije (Njemačka i Francuska) i predstavnicima Evropske komisije.
Kao ikebana su u radu Samita sudjelovali i premijeri Slovenije i Hrvatske u svojstvu članica EU koje su mentalno i politički bliže problematici zapadnobalkanske regije nego ostale članice Unije.
Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl JazeeraOd kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.
Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.
Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.
Protivnici zakonskih promjena tvrde da će nove odredbe ugušiti globalnu razmjenu mišljenja i slobodu samog interneta.
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bolji-dani-za-medije-i-vlasnike-autorskih-prava-na-internetu)
Procjenjuje se da bi direktiva mogla donijeti 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta Evropskoj unijiEPA IlustracijaDo sada neviđeni lobističko-medijski i stranačko-frakcijski rat unutar Evropskog parlamenta o autorskim pravima na internetu, koji je kulminirao u drugoj polovini prošle godine, završen je nedavno - a kako bi drugo - kompromisom. Nova "Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu za 21. stoljeće" mogla bi biti usvojena krajem ovog mjeseca, ili najkasnije na plenarnom zasjedanju EP-a u drugoj polovini aprila.
Nakon nebrojenih amandmanskih dopuna i pogađanja između tradicionalnih medija, kreativne industrije i autora sadržaja, s jedne, i "tehnodivova", pobornika slobode interneta i njihovih lobističkih odreda, s druge strane, uslijedilo je obavezujuće međuinstitucionalno usaglašanje između Evropske komisije, kao predlagača, Vijeća Evropske unije, kao "glasnogovornika" zemalja članica i EP-a, kao krovnog konsultativno-zakonodavnog tijela EU-a.
Ogromna investicija u gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je izazivala ekonomske, političke, energetske, ekološke, geopolitičke i druge rasprave
Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/do-kada-ce-bih-biti-energetski-patuljak-s-ogromnim-potencijalom)
Federalne vlasti kažu da se radi o 'histojskom momentu za BiH', ali ne misle svi tako, piše autorAl JazeeraJedna višegodišnja "jednačina s mnogo nepoznatih" je riješena. Elektroprivredi Bosne i Hercegovine je odobreno kreditno zaduženje kod izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine s rokom otplate od 20 godina. Referentna kineska kompanija Gezhouba bi tako, zajedno s američkim i evropskim partnerima, formalno mogla početi gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, koja je izgrađena prije 55 godina. Sa 715 megavata instalirane snage, i danas je to najveći pojedinačni proizvođač električne energije u zemlji. Ukupna vrijednost nove investicije s pratećom infrastrukturom je oko milijardu eura.
Šta bi sve mogla značiti najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović da 'Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija'?
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prijatelj-ili-kocnicar-bih-na-putu-ka-briselu)
Najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović se, dakle, može tumačiti i kao suptilna prijetnja s odloženim djelovanjem, piše Smajić (EPA-EFE)Najnovija izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz ostalo navodi da „Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija“ - mogla bi se analizirati iz mnogih uglova. Četiri su u ovom trenutku najvažnija i za većinu građana u BiH i Hrvatskoj najlakše shvatljiva.
Prvi ugao je onaj kojim se najdirektnije tangiraju trenutne, kratkoročne i dugoročne pozicije Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.




