Evropska unija u borbi protiv terorizma

IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija, redovno analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu. Dr. Mihael Brejc, poslanik u Evropskom parlamentu (SDS/EPP-ED) u svom članku pod naslovom »Evropska unija u borbi protiv terorizma« naglašava, da je život u Evropi danas manje bezbjedan i manje prijatan, nego što je to bio prije deceniju. Poslije detaljnog predstavljanja strukture odaziva EU na terorizam, zaključuje, da EU mora u borbi protiv terorizma biti svjesna svojih vrijednosti i braniti ih bez straha i taktiziranja, a istovremeno se ograničiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino pravog. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.

Dr. Mihael Brejc,

član Evropskog parlamenta (SDS/EPP-ED, šef slovenske delegacije u političkoj grupaciji EPP-ED,bivši potpredsjednik pododbora za bezbjednost i odbranu (SEDE), član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove (LIBE)

EVROPSKA UNIJA U BORBI PROTIV TERORIZMA

UVOD

Nedavno mi je kolega iz Evropskog parlamenta rekao: "Poslije 11. septembra sve se je promijenilo." Svijet nije bezbjedniji kao prije, nego suprotno, na svakom koraku - i ne samo u zapadnim demokratijama - teroristička djelovanja svakodnevno se povećavaju, umiru nevini ljudi, prouzrokovana je velika materijalna šteta, strah polako ulazi u kosti. Kako su se na to odazvali u SAD i EU? Preduzete su bile brojne opravdane mjere za sprečavanje terorizma, ipak, između ostaloga, otežava se mobilnost stanovništva i ograničava privredna saradnja, budžetska i privatna sredstva za obezbjeđivanje minimalne sigurnosti nekoliko puta su se povećala, odnosi među ljudima u multikulturnim zajednicama su se pogoršali.

Život u EU je danas nesigurniji i manje prijatan nego što je to bio prije deceniju. Svaki dan sve više spoznajemo, da se terorizam razvija i tražimo metode i sredstva za borbu protiv te opasnosti.

NAJVEÆA OPASNOST: ISLAMSKI TERORIZAM

Islamski terorizam je oznaka za terorističke grupe, koje u ime islama, dakle u ime religije, napadaju ljude i imovinu svugdje po svijetu, svugdje tamo, gdje oni vide svoje neprijatelje. Njihovi neprijatelji nisu samo pripadnici zapadne civilizacije sa svojim kapitalizmom, njihovo terorističko djelovanje je usmjereno protiv svakoga, ko im se suprostavlja. Al-Qaeda i njoj slične grupe rastu kao gljive poslije kiše i posebno su uspješne u onim islamskim državama gdje postoje velike socijalne razlike, gdje malobrojna elita živi u izobilju, gdje nema uticajnog srednjeg sloja i gdje većina ljudi živi u siromaštvu. I ne samo to. Za bijedan život većine ljudi glavnog krivca vide u privrednim velesilama prije svega SAD i onim evropskim državama koje ih podržavaju. Globalizacija je za bilo koju islamsku državu velika poteškoća, jer ugrožava postojeće uređenje i odnose u društvu. Islamski terorizam je netolerantan prema drugim kulturama u svom okruženju te prema drugim okruženjima, evropsku multikulturalnost  zloupotrebljava za svoje ciljeve. Zbog toga se ne treba čuditi, da se "kod kuće odgajan radikalizam" u Evropi razvija i postaje sve opasniji.

Naša nijedna mjera prema islamskom terorizmu nije usmjerena protiv vjernika, protiv islama. Naša civilizacija svakodnevno dokazuje tolerantan odnos prema drugim religijama i poštuje te omogućava, da muslimani u evropskom prostoru, koji nije njihov izvorni prostor, žive i rade te sačuvaju svoj jezik, vjeru i kulturu. Evropljani poštujemo islam, svjesni smo, da nas zajednički život u miru obogaćuje. Pošto živimo zajedno, bolje se upoznajemo i lakše razumijemo jedni druge i to je osnovni uslov za život u multikulturnoj zajednici. Za nas ne postoji nijedna politička ili vjerska ideologija u ime koje bi neko mučio ili ubijao druge ljude. Ti teroristi nisu predstavnici islama niti islamskih država! Oni ne predstavljau nikoga, nego se bore samo za svoje totalitarističke ciljeve. Opasnost su za nas ali i za islamske države.

REAKCIJA EVROPSKE UNIJE

EU je razvila opsežan i prije svega komplikovan sistem za borbu protiv terorizma. Postoje brojni dokumenti Vijeća EU, Komisije i Evropskog parlamenta, koje čine pravnu, političku i akcijsku osnovu za efikasniju borbu protiv terorizma. Imamo strategiju za borbu protiv terorizma, znameniti Haaški program, opširan schengenski acquis te mnogo propisa u pogledu finansijskih tokova, migracija, azila, itd. Doneseno je oko 60 uredbi, direktiva i drugih dokumenata, oko 20 dokumenata je još uvijek u pripremi ili u samom postupku donošenja. (Sam se veoma teško snalazim u masi propisa i nadam se, da teroristi imaju iste poteškoće). Iako smatram, da već možemo govoriti o hipertrofiji propisa, koji odražavaju normativni idealizam stvaralaca tog zakonskog okvira, ipak je nešto potpuno jasno - među državama članicama postoji potpuna saglasnost o strateškom cilju, koji je: »Boriti se protiv terorizma po cijelom svijetu uz istovremeno poštovanje ljudskih prava te tako omogućiti našim građanima, da žive bezbjedno i u miru«. Posebno treba naglasiti, da želimo da se taj cilj postigne na demokratski i odgovoran način. Preventivna zaštita, krivično gonjenje, istrage i solidarnost ukoliko dođe do mogućeg terorističkog napada, to su osnove naše strategije i ponašanja. Bez obzira na opsežnu pravnu regulativu na nivou EU sasvim je jasno, da države članice u borbi protiv terorizma imaju izvornu nadležnost. Svaka je za sebe oblikovala pravnu regulativu i unutrašnju organiziranost na tom području. Ipak su teroristički napadi u Madridu i Londonu povećali spremnost država članica za saradnju na tom području i kroz oblikovanje zajedničkih pravnih osnova i organizacionih oblika borbe protiv terorizma.

U okviru Vijeća EU bile su oformljene dvije radne grupe za terorizam (TWG, COTER), kojima pomaže situacijski centar (SITCEN). Koordinirajuće tijelo Vijeća EU je odbor CATS, pitanjima terorizma povremeno se bavi i Političko-bezbjedonosni odbor EU (PSC), Strateški odbor za migracije, granice i azil (SCIFA) i Odbor stalnih predstavnika pri EU (COREPER). Postoje još mnoge druge radne grupe, koje se posredno bave različitim vidicima borbe protiv terorizma. U Komisiji to področje pokriva komesar za pravosuđe, slobodu i bezbjednost sa svojim službama, u Evropskom parlamentu su ključni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove (LIBE) te pododbor za bezbjednost i odbranu (SEDE). Tu su još EUROPOL, EUROJUST, koordinator EU za borbu protiv terorizma, agencija za nadzor nad vanjskim granicama (FRONTEX), sasvim sigurno sam još nekoga zaboravio.

O čemu nam dakle svjedoči gornji prikaz?

  1. Na nivou EU nema institucije ili organa, koji bi se cjelovito bavio borbom protiv terorizma, iako tako kompleksan fenomen najvjerovatnije to zaslužuje.

  2. Ustavni ugovor bi nam tom području olakšao djelovanje. Trenutno je naime, zbog uvažavanja stubne strukture EU normativna djelatnost komplikovana i nepregledna.

  3. Osjetljivost te tematike, slaba međusobna koordinacija organa EU i činjenica, da osnovna nadležnost na tom području pripada državama članicama, slabi našu sposobnost za efikasnu borbu protiv terorizma.

POGLED U BUDUÆNOST...

Teroristička opasnost neće se smanjivati. Većina terorističkih grupa, povezanih sa radikalnim islamskim pokretima, nastavit će sa svojim aktivnostima, ne samo u islamskim državama, nego na širem području Bliskog istoka, u EU te u južnoj i centralnoj Aziji. Privredni problemi i visoki stepen nezaposlenosti u nekim islamskim državama će stvoriti odgovarajuće uslove za djelovanje terorista. Povećat će se broj Al-Qaedi sličnih terorističkih grupa, koje će za postizanje svojih ciljeva upotrebljavati modernu tehnologiju, postat će sve fleksibilnije i neće imati stalnih baza. Još uvijek će biti prisutna težnja za širenjem oružja za masovno uništavanje kao i upotreba klasičnog oružja za terorističke namjene. Bez obzira na to ne možemo isključiti opasnosti hemijskog, biološkog i kibernetičkog terorizma. Terorističke grupe još više će jačati saradnju sa kriminalnim grupama, koje im mogu lako obezbjediti falsifikovane dokumente, oružje te pomoć pri prevozu lica i opreme.

NEKOLIKO PRIJEDLOGA

  1. Kada govorimo o borbi protiv terorizma, moramo imati u mislima, da nijedna od donesenih mjera u borbi protiv terorizma ne smije ugroziti demokratije i pravne države, koje su naše temeljne vrijednosti. U naše strategije za borbu protiv terorizma zbog toga moramo uključiti ne samo preventivne nego i represivne mjere, pri čemu se moramo pobrinuti za obezbjeđivanje odgovarajućeg odnosa između slobode i sigurnosti.

  2. Evropska unija bi morala sastaviti akcijski plan za širenje demokratije po svijetu. Pri tome je posebnog značaja, prije svega, politika EU prema onim islamskim državama, koje podržavaju demokratske procese u svojim društvima. EU bi morala tako ojačati privrednu i političku saradnju sa islamskim državama s čime bi doprinijela rastu njihovih privreda.

  3. Institucije EU bi se morale na terorističke prijetnje odazivati brže i efikasnije. Komisija, Savjet EU i Evropski parlament bi morali pregledati postojeće zakonodavstvo na području borbe protiv terorizma i obezbjediti njegovu veću jasnost, preglednost i upotrebljivost.

  4. Obezbjediti treba efikasan nadzor na vanjskim granicama EU i ulaznim tačkama unutar EU.

  5. Morali bi donijeti okvirnu odluku, kojom bi uskladili uslove ulaska, trajanja boravka i udaljavanja sa teritorije EU svih onih koji potstiču terorističke aktivnosti.

  6. Jedno od najvažnijih preventivnih oruđa u borbi protiv terorizma je razmjena podataka između država članica u skladu sa načelom dostupnosti kao što je opredjeljeno u tzv. Haaškom programu (u praksi to znači, da podaci moraju biti na raspolaganju zainteresiranim u drugoj državi kada su im potrebni).

  7. Razmjena podataka s područja borbe protiv terorizma ne bi smjela biti ograničena samo na razmjenu podataka između članica EU. Ključnog značaja je razmjena podataka između EU i SAD, između EU i Rusije, te između EU i islamskih država. Ukoliko želimo da ta razmjena bude efiksna moramo podignuti nivo međusobnog  povjerenja među nadležnim službama tih država.

  8. Svi su do sada snažno nastojali da spriječe terorističke napade, ipak u svojim nastojanjima, nažalost, nisu u potpunosti uspjeli. Zbog toga treba ponovno proučiti njihove metode rada i po potrebi ih reformisati.

  9. Takođe treba proučiti odgovarajuću organizovanost EUROPOL-a, u kojem je trenutno jedinica za borbu protiv terorizma samo jedna od jedinica unutar odjela za organizirani kriminal.  

  10.  Trebalo bi proučiti sadašnju poziciju koordinatora EU za borbu protiv terorizma i prema potrebi transformirati je u položaj visokog predstavnika za borbu protiv terorizma.

  11. Pored redovne saradnje između sigurnosnih službi država članica, njihova bilateralna saradnja je suštinskog značaja. Kada se radi o borbi protiv terorizma države članice, koje su potencijalno u opasnosti, morale bi dobiti sve moguće informacije i drugu potrebnu podršku.

  12. Vjerujem, da i islamske države žele spriječiti terorističke aktivnosti bilo gdje u svijetu. Zbog toga vjerujem u njihovu spremnost za saradnju u zajedničkoj borbi protiv tog zla na osnovu međusobnog poštovanja i odgovornosti za zajedničku budućnost.

  13. Na kraju, treba ojačati sigurnosnu kulturu stanovništva. Ne možemo očekivati, da će se policija i druge nadležne službe same pobrinuti za našu sigurnost nego bi svi mi morali tome dati svoj doprinos.

Bez obzira koliko napora ulažemo u borbu protiv terorizma moramo biti svjesni, da efikasnost naše zajedničke borbe protiv terorizma nije zavisna samo od naše spremnosti, organizovanosti i pravne regulative, nego i od međunarodne situacije posebno na Bliskom i Srednjem istoku. Vrlo važno spoznanje je, da EU u borbi protiv terorizma mora biti svjesna svojih vrijednosti i da ih bez straha i taktiziranja mora braniti. Svakako moramo razumjeti, da je islamski svijet takav kakav jeste i da su azijske kulture takve kakve jesu te da je se potrebno ograničiti prilikom nametanja svog modela države i društva kao jedino ispravnog. Tek tada će nas drugi prihvatiti kao pravedne, ravnopravne partnere u zajedničkoj borbi protiv terorističkih prijetnji.

Ljubljana, 20.maja/svibnja 2007    

Najčitanije