Prva praktična saradnja Srbije i NATO-a u okviru programa Partnerstvo za mir (PfP), koju će finansijski pomoći vlada Norveške, biće pomoć Alijanse "u lociranju i uklanjanju kasetnih bombi i municije preostalih poslije rata 1999. godine".
Sada, dakle, nema više nikakve dileme da su Snage NATO tokom bombardovanja Srbije koristile i municiju sa osiromašenim uranijumom, što se ni do sada uglavnom nije poricalo ali jeste minimizirano kao problem. Svrstavajući ovo pitanje u sami vrh prioriteta zapadnih saveznika nakon tek obavljenog prijema Srbije u Partnerstvo ( u novembru 2006.) nekada podcjenjivani problem je dobio pravu težinu. Inače, zašto bi saveznici trošile novce svojih vrlo ljubopitljivih poreskih obveznika za nešto što je nevažno.?
Još uvijek se u Bugarskoj nije stišalo prvojanuarsko slavlje povodom ulaska u Evropsku uniju, a novoj članici su iz Brisela već počela stizati upozorenja budući da je ova zemlja I dalje pod posebnim nadzorom zbog visoke stope kriminalieta i korupcije.
Prije gotovo godinu dana (u februaru 2006.) Evropska unija je posao glavnog posmatrača bugarske pravosudne i policijske reforme povjerila Klausu Jansenu, jednom od vodećih stručnjaka za krivičnu istragu u Njemačkoj.
"Potrebna nam je nova, postindustrijska revolucija", izjavio je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso (Jose Manuel Barosso) predstavljajući 10. januara (2006.) planove Evropske unije za ublažavanje problema globalnog otopljavanja i za smanjenje zavisnosti Evrope od tuđih izvora nafte i gasa.
Građani Bugarske i Rumunije nisu u noći između 31. decembra i 1. januara dočekali samo Novu 2007. godinu. Na trgovima u Sofiji i Bukureštu, više nego ispraćaj stare i doček nove godine, slavio se ulazak ovih zemalja u Evropsku uniju. Velika većina građana dviju novih članica evropskog kluba vjeruje da će im, zahvaljujući tome, biti mnogo, mnogo bolje!
Rezolucijom Komiteta ministara Vijeća/Savjeta Evrope broj 2002/5 od 20. marta 2002. godine, Bosna i Hercegovina je, već, 24. aprila pozvana da postane punopravni član "najstarije zajedničke kuće demokratije na evropskom tlu". Iako u tom momentu nisu bili ispunjeni svi preduslovi za tako ‘glatku' odluku, među članicama je, napokon, preovladalo uvjerenje da je Bosni i Hercegovini potrebno pomoći «iznutra» upravo u najdelikatnijem trenutku nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma - u implementaciji odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji zemlje.
Predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Albanije, Bugarske, Moldavije i Rumunije, kao i specijalni predstavnik UN na Kosovu, potpisali su u Bukureštu Sporazum o proširenju Centralnoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), kojim je stvorena Nova zona slobodne trgovine između centralno-evropskih zemalja. Bosna i Hercegovina i Srbija su takođe potpisale Sporazum nakon što je Srbija odustala od tzv. duhanskih olakšica, a ostale zemlje učesnice prihvatile kompromisno rješenje službenog Sarajeva o zaštiti poljoprivredne proizvodnje. Potpisivanju Sporazuma su prisustvovali i evropski povjerenik za pitanja proširenja, Oli Ren (Olli Rehn), i koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, Erhard Busek.
„Sljedeća nova članica EU biće vjerovatno Hrvatska, ukoliko do kraja ove decenije bude u stanju da preuzme odgovornosti članstva u Uniji, odnosno ako uspije u reformama koje sada sprovodi. Dakle, 2008. godina prethodi tom kraju decenije i EU će dovesti svoju kuću u red prije nego što sljedeća zemlja-kandidat postane punopravna članica", u izjavi za BBC rekao je evropski povjerenik za pitanja proširenja Oli Ren (Olli Rehn). On je naglasio da je prije prvog narednog proširenja poslije prijema Rumunije i Bugarske neophodno da EU „zavede red u vlastitom dvorištu" , što je kako je rekao, „pitanje vremena i dobre volje svih sadašnjih članica Unije".
Pametno proširenja ili raspad
Poljska diplomatija ne prihvata da se zemljama koje kucaju na vrata Evropske unije, pa ni Turskoj, ponudi bilo kakvo specijalno partnerstvo umjesto punopravnog članstva, a istodobno se zalaže da proširenje bude brže nego što su sada za to raspoložene stare članice. „Nikada nismo razmatrali koncepciju posebnog partnerstva EU sa Turskom i nikakva druga varijanta osim punopravnog članstva ne dolazi u obzir" - izjavio je poljski zamjenik ministra vanjskih poslova Jan Truščinjski za domaći dnevni list Žečpospolita.
Nakon godinu dana i dvije sedmice, tehnički dio pregovora između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o pridruživanju, završen je 14. decembra (2006. godine) zatvaranjem prvog (i lakšeg) dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dalje se ka Briselu, ipak, ne može bez ispunjenja političkih uslova koje je Evropska komisija pred bh. vlasti postavila početkom 2005. godine.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija u četvrtak (14.12.2006.) u Briselu (Bruxelles) i zvanično postale članice NATO-programa Partnerstvo za mir (PfP)
Tri balkanske zemlje potpisale su sporazum koji je nezaobilazna prethodnica punopravnom članstvu u Sjeveroatlanskom vojnom savezu. Do tada, sve tri zemlje će moći da učestvuju u NATO-vim vježbama iako nisu njegove punopravne članice. Ovim sporazumom, međutim, NATO ni jednom od partnera ne garantira i pravo na odbranu. Generalni sekretar NATO-a Jap de hop Shefer je tim povodom rekao da je "BiH konačno krenula putem evroatlanskih integracija".
|
|