Evropa neće biti cijela ni stabilna ako prostor Zapadnog Balkana ne bude integriran u granice Evropske unije - zaključak je konferencije koja je u utorak (05.12.2006.) završena u Briselu (Bruxelles) u organizaciji "Prijatelja Evrope" - panevropske nevladine organizacije koja se bavi promoviranjem evropskih vrijednosti. U radu konferencije su sudjelovali lideri gotovo svih balkanskih zemalja, uključujući i Tursku i Grčku. Političko stanje u BiH nakon oktobarskih izbora, proces reformi i zastoj u pregovorima o pridruživanju, te budućnost Kosova bile su dominantne teme skupa.
Manja je vjerovatnoća da najveća dugoročna prijetnja stabilnosti na Zapadnom Balkanu dolazi od posljedica raspada Jugoslavije, a veća od zamora proširenja koji se osjeća kod starijih članica EU, izjavio je danas na konferenciji u Briselu viši zamjenik visokog predstavnika Peter Bas-Backer.
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost, Havijer (Javier) Solana, izjavio je 5. decembra (2206.) u Sarajevu da poziv BiH u natov program «Partnerstvo za mir» (PfP) predstavlja «neku vrstu nagrade koja sa sobom nosi i odgovornost za dalje provođenje reformi.»
Iako je premijer Terzić prije tačno godinu dana najavljivao da će pregovori o pridrživanju biti "sigurno završeni za manje od godinu dana" - od pridruživanja za sada nema ništa.
Report on A Reinforced EU-Engagement in Bosnia and Herzegovina in the Context of the Closure of the Office of the High Representative
Ako postoji ijedna stvar s kojom su se svi složili tokom predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, onda je to činjenica da Dejtonski sporazum mora biti reformiran. Ako postoji još jedna stvar s kojom se svi slažu, onda je to da proces za provođenje takve reforme mora biti pošten i racionalan.
2749th EXTERNAL RELATIONS Council meeting Brussels, 15 September 2006 Council
Conclusions on the WESTERN BALKANS
Bruxelles, 01/02/2018 - 15:20, UNIQUE ID: 180201_7
Press releases
Federica Mogherini meets with the Presidency of Bosnia and Herzegovina
Federica Mogherini, High Representative for Foreign Affairs and Security Policy/Vice-President of the European Commission, met today in Brussels with the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Dragan Čović, Mladen Ivanić and Bakir Izetbegović to exchange views on the political situation in the country and its European Union integration path.
The High Representative and the Presidency members discussed the upcoming Strategy on the Western Balkans and the immediate priorities ahead of the BiH authorities, in particular the completion of the answers to the questionnaire, as well as ensuring the continued and effective implementation of the Reform Agenda, including on Rule of Law.
Reforms need to be transformative for Bosnia and Herzegovina to progress on the EU integration path. This is also something that the people of the country and the EU Member States demand and expect.
High Representative Mogherini also underlined that it is on the political parties of Bosnia and Herzegovina to address electoral reform without further delay to ensure that this year's general elections are held and implemented according to international and European standards.
She also reiterated her determination to support all Western Balkans partners, including BiH, in taking concrete and irreversible steps forward on their European Union integration path.
Zaštitna politika
Dio ekonomske politike pomoću koje se štite interesi domaćih proizvođača od negativnih utjecaja vanjske konkurencije. Uobičajena je podjela na mjere direktne zaštite (carine, prelevmani, kvote) i mjere indirektne zaštite (uvozne licence, dokaz o porijeklu robe, standardizacija).
EU takođe primjenjuje brojne mjere zaštite zajedničkog ekonomskog prostora putem direktne kontrole uvoza ili mjerama kojima se podstiče izvoz, kao što su subvencije za izvozno orjentiranu proizvodnju, osiguranje od rizika, pospješivanje kontrole izvoznih roba itd.
Zelena knjiga
Ključni dokument EU o reformi poljoprivrede, odnosno o mjerama i aktivnostima koje je u vezi s tim reformama potrebno provesti. Aktivnosti na izradi Zelene knjige trajale su paralelno s pregovorima o ulasku Španije i Portugala u EZ zbog straha od dodatnog zasićenja evropskog tržišta poljoprivrednim viškovima i zbog straha o dopunskih izdataka za saniranje takvih posljedica. Mišljenje komisije o ovim pitanjima dostavljeno je članicama Zajednice 23. jula 1985. godine i nazvano je Zelena knjiga Evropske komisije. Već naredne godine došlo je do sniženja cijena nekih poljoprivrednih proizvoda, a posebno su se na udaru našli mlijeko, meso i mediteranske kulture.
Uz Zelenu knjigu kasnije je usvojen i Memorandum vijeća ministara pod naslovom "Budućnost poljoprivrede u Zajednici", te brojne direktive Komisije za realizaciju nove agrarne politike. Zajedniči imenitelj svih tih mjera je bio da se preduprijede viškovi poljoprivrednih poroizvoda, a da se istovremeno ne potkopa motivacija posebno kod mladih ljudi da se bave poljoprivredom.