Prekipio bosanski lonac

Sarajevo -  10.02.2014. - Ono što govorim već desetak godina, a što niko od zvaničnika u Bosni i Hercegovini nije želio da čuje, a inteligencija i mediji nisu dovoljno razumjeli, potvrđeno je napokon u nedjelju, 9. februara u Mostaru: hrvatski premijer Zoran Milanović je, u svojstvu ‘istog među jednakima’ u Evropskoj uniji (mnogo mekše od mene) izjavio da je “EU nedovoljno zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu”, te da ova zemlja zavrjeđuje “jasniju evropsku perspektivu”.

Sutradan, 10. februara, na redovnom sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, većina misnistara EU je podržala inicijativu Hrvatske koju je pred evropskim kolegama vrlo decidno artikulirala dokazana prijateljica Bosne i Hercegovine Vesna Pusić. EU je prihvatila kritike i najavila da će pojačati vlastitu ulogu u BiH i konačno utvrditi vjerodostojnu, realnu, progresivnu i dosljednu, a ne uslovno-ultimativnu politiku protektora nad protektoratom.

Program reformi ili ANP – šija ili vrat

Najkontroverzniji proizvod domaće politike i međunarodnih diplomatskih asistenata, kojem je javnost u Bosni i Hercegovini posljednjih dana bila izložena do nemilosti, predan je na ovogodišnji Badnji dan zvaničnicima Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu. Ne, dakle, dan ranije, kako su brzopleti mediji tumačili dolazak u Brisel Amira Ibrovića, šefa kabineta trenutnog predsjedavajućeg državnog Predsjedništva Željka Komšića.

Program reformi Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku službeno je predao tek pristigli novi šef Misije Bosne i Hercegovine pri Sjevernoatlantskom savezu, ambasador Mitar Kujundžić, a u ime NATO-a dokument je preuzeo James Appathurai, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara Alijanse.

Bolji dani za medije?

Protivnici zakonskih promjena tvrde da će nove odredbe ugušiti globalnu razmjenu mišljenja i slobodu samog interneta.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bolji-dani-za-medije-i-vlasnike-autorskih-prava-na-internetu)

Procjenjuje se da bi direktiva mogla donijeti 415 milijardi eura godišnjeg ekonomskog rasta Evropskoj unijiEPA Ilustracija

Do sada neviđeni lobističko-medijski i stranačko-frakcijski rat unutar Evropskog parlamenta o autorskim pravima na internetu, koji je kulminirao u drugoj polovini prošle godine, završen je nedavno - a kako bi drugo - kompromisom. Nova "Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu za 21. stoljeće" mogla bi biti usvojena krajem ovog mjeseca, ili najkasnije na plenarnom zasjedanju EP-a u drugoj polovini aprila.

Nakon nebrojenih amandmanskih dopuna i pogađanja između tradicionalnih medija, kreativne industrije i autora sadržaja, s jedne, i "tehnodivova", pobornika slobode interneta i njihovih lobističkih odreda, s druge strane, uslijedilo je obavezujuće međuinstitucionalno usaglašanje između Evropske komisije, kao predlagača, Vijeća Evropske unije, kao "glasnogovornika" zemalja članica i EP-a, kao krovnog konsultativno-zakonodavnog tijela EU-a.

Balkanski ugalj ubija stanovništvo i guši Evropu

Šesnaest termoelektrana na zapadnom Balkanu zagađuje regiju i Evropu više nego svih drugih 250 evropskih elektrana na ugalj.
Piše:Zekerijah Smajić
Zapadni Balkan je posljednji dio Evrope u kojem termoelektrane ne samo opstaju, već se grade i nove (Ilustracija)

Najnoviji izvještaj Evropske energetske zajednice sa sjedištem u Beču i mreže nevladinih organizacija predvođenih Alijansom za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) i evropskom organizacijom za zaštitu okoliša "Europe Beyond Coal", kojim se upozorava da 16 termoelektrana na zapadnom Balkanu zagađuje regiju i cijelu Evropu više nego svih drugih 250 evropskih elektrana na ugalj, ovih je dana u centru pažnje i mnogih zapadnih medija.

Ko misli da može u EU neradom, vara se!

Izvjestilac Evropkog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Cristian Dan Preda, kako je krajem prošle godine i najavio, u četvrtak stiže u Sarajevo i ostaje dva dana.

Bijaše to onaj rumunski parlamentarac u Briselu koji je sredinom decembra s nekoliko ljutitih riječi zaustavio glasanje Evropskog parlamenta o godišnjem izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Tako je ova zemlja ostala jedina u regionu bez parlamentarne verifikacije onoga što je dobro, a šta loše na putu eurointegracije, šta bi moglo ubrzati, a šta još više usporiti taj proces.

Formalni razlog za takvu odluku glavnog izvjestitelja je taj što za više od tri i godine Parlamentarna skupština BiH nije stvorila uslove za osnivanje i rad zajedničkog EU-BiH Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC). Riječ je o nadzorno-konsultativnom tijelu čije su obaveze, prava i nadležnosti propisani samim Sporazumom o stabilitaciji i pridruživanju koji je, deset godina nakon potpisivanja i sedam godina nakon parafiranja, stupio na snagu 31. maja 2015.

Bez priznavanja genocida u Srebrenici Srbija ne može u EU

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.
 
Za Al Jazeera piše:Zekerijah Smajić ()
 
Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe ZelenihEPA - Arhiva

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Parlament je snažno podržao "vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu saradnju Evropske unije sa zemljama zapadnog Balkanom" te ocijenio da bi Srbija, "uz još naglašeniju političku volju u provedbi istinskih i održivih reformi te konačnih rješenja sporova sa susjednim zemljama", u dogledno vrijeme mogla postati članica Unije.

U tom cilju, Evropski parlament je pozvao Vijeće Evropske unije i Evropsku komisiju da podrže otvaranje svih tehnički pripremljenih pregovaračkih poglavlja i da "ubrzaju cjelokupni postupak pretpristupnih pregovora sa Srbijom, prije svega u temeljnom području vladavine prava".

EU i Japan protiv američkog protekcionizma

Na 25. bilateralnom samitu u Tokyu održanom u utorak, čelnici Evropske unije i Japana su potpisali dva historijska sporazuma kojima se unaprjeđuje inače stalno rastuća međusobna trgovinska razmjena.

Sporazumom o slobodnoj trgovini EU-Japan uklanja se oko 99% tarifa koje su do sada plaćali EU izvoznici. Eliminira se i većina regulatornih barijera, čime je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji u Bijeloj kući odaslana snažna poruka da su ove dvije industrijske velesile udružene protiv trgovinskog protekcionizma kakav zadnjih mjeseci nameće Amerika.

EU-Japan 1.jpg

(www.consilium.europa.eu)

NIŠTA OD "MEKOG" BREXITA?

Britanski zastupnici su prvog dana februara podržali nacrt zakona kojim se odobrava početak pregovora oizlasku ove zemlje iz Evropske unije, čime je savladana prva velika proceduralna prepreka. Otklonjena je i dilema o karakteru i suštini budućih trgovinskih odnosa između Londona i Brisela. Za nacrt zakona glasovalo je 498 zastupnika, a 114 je bilo protiv.

Tokom dvodnevne rasprave u Donjem domu, većina zastupnika se obavezala da će poštovati odluku birača od 23. juna prošle godine o izlasku Britanije iz EU.

Konzervativna vlada želi da zakon bude usvojen do početka marta kako bi mogao biti ispunjen vladin rok (31. mart) za početak dvogodišnjeg perioda pregovora o brexitu. Nije nevažno da se većina zastupnika prije lanjskog referenduma zalagala za ostanak Britanije u EU, ali je većina, u skladu s demokratskim standardima u ovoj zemlji, obećala da će, iako nevoljno, prihvatiti ishod izjašnjavanja građana, što se kasnije i dogodilo.

Stranica 29 od 34

Najčitanije