Plan nove generacije - devet milijardi eura za Zapadni Balkan
Na redovnom sedmičnom Kolegiju komesara Evropske komisije u utorak je odobren, a kasnije popodne i javno predstavljen Ekonomsko investicioni plan za Zapadni Balkan vrijednan devet milijardi eura. Riječ je o paketu finansijske podrške kojeg su politički podržali i lideri Evropske unije i balkanskih zemalja na drugom Zagrebačkom samitu održanog 6. i 7. maja na inicijativu Hrvatske u ulozi predsjedavajuće Vijeće EU.
Preuzeto iz arhiva EU
Trgovinski rat na Balkanu: Zašto Evropska unija šuti?
Kosovo će ukinuti trgovinske sankcije kada se toj zemlji omogući bezvizni režim, strategija je HaradinajaAFP/GettyNije slučajno da je vlada Kosova stostruko povećanje uvoznih dažbina na robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine nametnula upravo sada kada je Evropska unija zauzeta završnim pospremanjem svoje, čini se, najteže godine od osnivanja. A Sjedinjene Američke Države zabavljene simptomatskom nepredvidljivošću svoga predsjednika.
Trgovinske sankcije su stigle u trenutku završnih priprema za rastanak s Ujedinjenim Kraljevstvom – za prvu brakorazvodnu parnicu u historiji Evropske unije.
Trgovinski rat je počeo u trenutku kada se pokušava doći do kakvog-takvog modus vivendija (saradnja uprkos međusobnom neslaganju) u odnosima Brisela s američkim i ruskim predsjednikom; kada ukrajinsko-ruski sukob iznova prerasta u predratno stanje; kada se lome najtvrđa koplja oko zajedničkog evropskog budžeta za narednu godinu; kada se posljednji atomi snage troše na ubjeđivanje populističkih evropskih vlada o nužnosti globalnog dogovora o migracijama; kada prve prognoze o predstojećim evropskim parlamentarnim izborima, u maju, najavljuju dramatičan 'udar' populista i radikalnodesničarskih stranaka protiv tradicionalne kršćansko-demokratske, narodnjačke i socijalnoliberalne ideologije, što se u Briselu doživljava i kao udar na zajedničke temeljne vrijednosti Evropske unije...
Hrvatska-EU: Od autsajdera do ravnopravnog partnera
Nakon osam godina teških pregovora, uzleta i padova u procesu prilagođavanja pravnoj stečevini Evropske unije, Hrvatska je na današnji dana (prvog jula/srpnja) 2013. godine postala punopravna članica ovog ekonomsko-političkog bloka. Šta su efekti petogodišnjeg članstva? Ko je profitirao, ko izgubio?
Hrvatska kao mediteranska zemlja s izuzetnim prirodnim resursima, educiranom mladeži, uzornom cestovnom infrastrukturom, konkurentnom industrijom i geostrateškim položajem - za Evropsku uniju je puni pogodak s premijom u milijardama eura godišnje. Za Hrvatsku, članstvo u EU je dokaz njene državotvornosti, nacionalne osviješćenosti, međunarodnog respekta i prosperitetnosti. Za građane Hrvatske i Evropske unije blijedosiva slika stvarnosti. Većina zapadnih Evropljana i ne zna sasvim precizno gdje to bijaše Hrvatska i šta ona jeste, dok građani ove zemlje u većini smatraju da su obećane blagodeti članstva izostale.
Evropska strategija - antibiotik sa širokim spektrom djelovanja
IZVOR: AljazeeraBalkans http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-strategija-antibiotik-sa-sirokim-spektrom-djelovanja
Orijentacioni plan daljnjeg proširenja Evropske unije došao je nakon desetak godina indolencije i smušenosti Brisela.
Kao što je predsjednik Evropske komisije Jena-Claude Juncker jesenas najavio u govoru o stanju Evropske unije, Evropska komisija je u utorak dobila parlamentarnu podršku za još jednu, znakovito naslovljenu regionalnu strategiju: “Kredibilna perspektiva proširenja i pojačani angažman EU-a na zapadnom Balkanu”. Osim što je još jednom formalizirana evropska budućnost regiona "kao geostrateško ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima", novim pristupom se utemeljuje i nova logika međusobnog partnerstva, zasnovana na dvosmjernosti i ireverzibilnosti procesa.
"Vjerodostojna perspektiva proširenja" jedna je dimenzija nove strategije, a "pojačani angažman Unije druga. Samo obje zajedno čine koherenciju i novoj inicijativi Evropske komisije daju svrhovitost. Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn pojasnio je tim povodom da EU ovim opsežnim dokumentom "potvrđuje da su njena vrata otvorena za regiju koju EU svakako već okružuje" te zaključuje da je evropska ponuda sada "iskrena".
Bila iskrena ili ne, bila historijska ili ne - najnovija strategija EU-a za zapadni Balkan došla je u momentu nepodnošljive retorike, zastrašujuće političke i etičke izopačenosti, eksplozivnog rasta populizma i gotovo predratnog stanja u regionu. Hrvatska, kao članica, i Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, nisu bile politički udaljenije od završetka rata. Srbija i Kosovo su svakodnevno na režimu vruće-hladno, s prstom na obaraču. Makedonija i Grčka su u verbalnom i političkom ratu oko imena Bivše Jugoslovenske Republike. Hronična nepodnošljivost između službenog Sarajeva i Banje Luke odavno je prevazišla crtu neskrivene mržnje. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Dragan Čović u fazi su dnevnopolitičkog obračuna, bez dostojanstva i nacionalnih maski.
DVA DESETLJEĆA REGIONALNIH ILUZIJA
Čak da se u četvrtak u Sarajevu ništa konkretno i ne dogovori, susret premijera zapadnobalkanskih zemalja u ovakvo zlo vrijeme u regiji veliki je uspjeh. Svi koji se budu odazvali predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisu Zvizdiću imaju šta reći o stanju u svojoj "avliji" i regiji, u kojoj su, po ocjeni aktuelnog ministra vanjskih poslova Slovačke i nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslava Lajčaka, "dvije države pred raspadom, a druge tri u dubokoj političkoj krizi".
Domišljato-lukavim susretom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel samo dva dana uoči sarajevskog samita, srbijanski premijer Aleksandar Vučić je i prije dolaska Zvizdiću u goste želio poručiti da ovoga puta ne dolazi zbog sarajevskih ćevapa i bosanske kafe, već kao jači, veći i značajniji od onih kojima je dužan prenijeti najsvježije berlinske poruke. U kreiranju takvog imidža mu, uz sve druge psiho-političke trenere iz Njemačke, Rusije, Francuske i Evropske unije, najviše pomaže Angela Merkel. I ne samo zbog toga što u trenutnom tajmingu Vučić bjesomučno juri kako bi u Srbiji postao prvi, a Angela Merkel zbog toga što joj u "njemačkoj godini superizbora" za sada akcije ne stoje najbolje.
ŠTA I KAKO SA BALKANOM?
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove, sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini, ovogodišnju balkansku turneju započela je posjetom Crnoj Gori. Od 1. do 4. marta visokorangirana gošća iz Evropske unije će boravit i u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Ne zna se gdje su problemi veći! U BiH će je dočekati protokol s najviše političkog folklora, iako se i u Makedoniji politička vatra između pozicije i opozicije ne smiruje.
Prvi sastanak u Sarajevu zakazan je s tročlanim Predsjedništvom, nakon toga će se obratiti društveno introvertnim i stranački podijeljenim studentima osam javnih univerziteta, a zatim su na redu predsjedavajući Vijeća ministara, dvoje njegovih zamjenika i ministar vanjskih poslova. Kada politikantstvo sebičnih etnonacionalnih lidera eskalira do crvene linije po kojoj „Bošnjaci svojim zahtjevom za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, žele da unište Srbe i Republiku Srpsku“ (Dodik) – dolazak prefinjene, ali ipak oštre i istrajne Federice Mogherini na Balkan, ima dnevnopolitičku težinu bez obzira što mi nismo subjekt već tipočni objekt međunarodne politike.
Za više od 90% prometnih nesreća kriv ljudski faktor
Ulaganja u cestovnu infrastrukturu i ulaganja u napredne i digitalne tehnologije u automobilskoj industriji dvije su ključne potrebe Evropske unije (EU) ako želi značajno smanjiti smrtnost na evropskim cestama. Tako smatraju evropski parlamentarci koji su u srijedu uveče (29. januara) na plenarnom zasjedanju u Briselu raspravljali o strategiji EU za održivu mobilnost i promet, te potrebnim mjerama u toj oblasti do 2030. godine.
Foto:GARS
EU: SLOVAČKA PREUZELA 'ŠTAFETNU PALICU'
Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Strateški cilj slovačkog predsjedavanja će biti jačanje povjerenja građana u Evropsku uniju kao zajednički projekat koji se zasniva na očuvanju mira, političke stabilnosti, zaštite ljudskih prava i sloboda, te stvaranju uslova za ekonomski prosperitet.
Tu su, međutim, i drugi izazovi, posebno izbjeglička i migracijska kriza, terorističke prijetnje, kao i posljedice financijske i ekonomske krize. Osim toga, Predsjedatelj mora uvijek biti u stanju reagirati i na dešavanja koja se u vrijeme pripreme prioriteta nisu mogla predvidjeti.
Kao zemlja predsjedatelj, Slovačka Republika želi biti iskren i nepristran posrednik u ispunjavanju strateških prioriteta EU. Želi pridonijeti rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve države članice, a istovremeno korisna za Uniju u cjelini. Slovačko Predsjedavanje radit će na postizanju konkretnih rezultata za građane, za poboljšanje njihovog života, kao i za poboljšanje odnosa Unije kao cjeline i njenih građana. Također će nastojati smanjiti barijere između zemalja članica.
Program slovačkog Predsjedavanja podijeljen je na četiri prioritetna područja:
Stranica 33 od 34