OD PRESUDE SEJDIĆ-FINCI DO 'HRVATSKOG PITANJA'

Okretanje teze i činjenica glavačke, specijalitet je ovih prostora. Tako, kada napišem ili javno izgovorim da presuda u slučaju S-F nije i ne treba da bude u nadležnosti EU već Vijeća Evrope čiji je Sud i donio odluku, onda mi se prišiva da sam protiv ljudskih, demokratskih i civilizacijskih prava. Na takve se neznalice nisam osvrtao, pa sam 2013. uputio Otvoreno pismo na 120 adresa u EU i VE dokazjući da primjena ove presude ne treba da bude uslov za evropske integracije. I uspio sam: tadašnji EU povjerenik za proširenje Štefan Fule je izgubio vrlo, vrlo dobro plaćen položaj, a EU je "privremeno" odustala od ucjene Sejdićem i Fincijem. Ja neću odustati dok se briga o provedbi odluke Evropskog suda pravde ne vrati iz Brisela u Strasbourg, jer je BiH od 2002. punopravna članica ove organizacije, a ne EU. Osim toga, Vijeće Evrope je evropska organizacija koja je i stvorena zbog jačanja demokratije, a EU je eminentno ekonomsko-monetarna unija i takva bi trebalo i da ostane!

Više o ovoj temi i mojim stajalištima objavila je i AJB:

ODLUKA OČEKIVANA, POSLJEDICE TEK DOLAZE

London/Brisel 24.6.2016. - Za evropsku ideju o ujedinjenju Starog kontinenta u petak, 24. Juna 2016. Osvanuo je tužan dan. Očekivana odluka građana Velike Britanije da se nakon 43 godine članstva u Evropskoj uniji vrate “nacionalnoj slobodi i samostalnosti” loša je opcija s teško predvidivim ishodom za obje dosadašnje ugovorne strane.

Velika Britanija bi u kratkom roku mogla osjetiti makroekonomske, trgovinske, monetarne, socijalne i druge generirajuće posljedice, a Evropska unija, iako je odavno morala biti svjesna stepena dezintegracionih procesa pod svojim krovom, teško će se oporaviti nakon gubitka jedne od najjačih svojih članica. Takav scenario nije bio nepoznat imajući u vidu da su eurofobi, euroskeptici i sve složnije desničarske frakcije u Velikoj Britaniji u zadnjih desetak godina vrlo otvoreno, transparentno i uporno radili na tome. Za svo to vrijeme Evropska unija nije uzvraćala adekvatnim unutarnjim reformama, a na globalnoj sceni je gotovo sasvim izgubila identitet.

Novi 'odgovor' EU na koronakrizu

Slijedeći preporuke čelnika država i vlada članica Evropske unije od 10. marta u vezi sa potrebom zajedničkog evropskog pristupa u borbi protiv virusa COVID-19 a da se pritom ne ugrozi sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, Evropska komisija je od tada utvrdila niz odluka, preporuka, smjernica i komunikacija u cilju što bolje koordinacije između država članica na očuvanju javnog zdravlja uz istovremeno poštovanje prava evropskih građana na slobodno kretanje u vremenu pandemije. Početkom mjeseca Komisija je predložila a Vijeće za opće poslove ovih dana odobrilo novu preporuku za koordinaciju mjera među državama članicama koje bi mogle uticati na ograničavanje slobodnog kretanja unutar Unije. Preporukom o koordiniranom pristupu nastoji se izbjeći fragmentacija i poremećaji u praktičnoj primjeni evropskih pravila o slobodi kretanja, s jedne strane, te povećati transparentnost i predvidljivost za građane i kompanije, s druge strane.

Cijeli tekst nove Preporuke vidjeti ovdje: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11689-2020-REV-1/hr/pdf

Evropskim 'zelenim planom' protiv zagađenja na Balkanu

Dok se stanovništvo u većini gradova u regiji tradicionalno u ovo doba godine truje sumpor-dioksidom, ugljik-monoksidom, lebdećim česticama u vidu dima, čađi, prašine i čime sve ne, iz Brisela ekskluzivna vijest: radna tijela Evropske komisije, stručni timovi i nezavisni eksperti počeli su izradu "Zelenog plana za Zapadni Balkan".

IZJAVA PIC-A - NI KONKRETNA NI OBAVEZUJUĆA

Izjava ambasadora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira od 30.8.2016.

Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti u obavezi da poštuju odluke institucija BiH. U tom kontekstu, predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača u RS traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi. Pozivamo vlasti Republike Srpske da ne održe referendum.

BRITANIJA NA RASKRŠĆU, EU NA STRANPUTICI?

BRISEL,23.6.2016. -  Kao i prije 41 godinu, danas je dan odluke da li Veklika Britanija želi biti članica Evropske unije ili nakon 4 decenije iz nje odlazi.

U sedam sati jutros, bez pompe i gotovo rutinski, otvoreno je više od 40 hiljada glasačkih mjesta na kojima će se, za sada ravnomjerno podijeljeni građani na za i protiv, izjasniti o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji. Očekuje se da će od ukupno 45 miliona Britanaca, njih oko 30 miliona izaći na referendum.

Kakav će biti konačani odgovor na pitanje "Da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Evropske unije ili napustiti Evropsku uniju”, znat će se tokom večeri u četvrtak na petak.

Prema svim dosadašnjim anketama, broj onih koji su za ostanak Britanije u EU, u odnosu na one koji priželjkuju izlazak - gotovo je izjednačen. Do srijede uvečer oko jedan posto anketiranih birača je bilo više za izlazak Britanije iz EU nego za njen ostanak. Sva formalna i neformalna diplomatija EU je na nogama kako bi se pridobila većina za ostanak ove zemlje u članstvu s Unijom. Ne smije se, međutim, gubiti iz vida ni činjenica da je cijeli evropskih prostor u zadnijh desetak godina zahvaćen jačim ili blažim valovima desničarskih opredjeljenja, a euroskeptici u Britaniji su glasniji od svih ostalih u svijetu, te bi bi za njih današnja prilika mogla biti i historijski trenutak za realizaciju svojih starih namjera.

Pred BiH su teški izazovi i velika neizvjesnost

Sarajevo, 11.11.2010. - Ovogodišnji Izvještaj o napretku BiH na putu ka EU je najgori od kako se ovakva vrsta monitoringa nad našom zemljom provodi. Ta činjenica, prirodno, pojačava frustracije zvaničnog Brisela, Bosnu i Hercegovinu još više usporava na putu integracija, a euroskepticima predstavlja dodatno 'pogonsko gorivo'.

EU-BiH: Zašto je Borrell zvao Sarajevo?

Institucije EU su već godinama svjesne da uzroci svih problema u BiH ne leže u narodima, već u vođama i etnonacionalizmu sistemske (dejtonske) naravi.

Od kako se evropske institucije i njihovi zvaničnici bave Bosnom i Hercegovinom, a zvanično je to počelo sredinom 1997. godine – nikada, koliko znam, “etnonacionalizam, nacionalistička retorika i međunacionalne podjele” nisu bile ključna tema razgovora s domaćim čelnicima.

Dogodilo se to, konačno, u utorak tokom telefonskog razgovora potpredsjednika Evropske komisije i visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnost Josepa Borrella s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem.Borrell je, između ostalog, podsjetio članove Predsjedništva i na 14 reformskih uslova za početak pregovora o članstvu u Uniji (EPA)