Top novosti
Brisel,11.06.2008.- Na zahtjev slovenačkog šefa diplomatije, Dimitrija Rupela u ulozi predsjedavajućeg Vijeća ministara Evropske unije, ranije predviđeni termin potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, umjesto u 12:45 sati 16. juna u Luksemburgu, pomjeren je za sada u 17 sati, ali ni ova satnica nije konačna.
Prema informacijama dobro obaviještenih diplomatskih izvora u Briselu i predstavnika Ureda za ugovore Generalnog sekretarijata Vijeća Evropske unije, radio Deutsche Welle saznaje da je ovakva iznenadna "direktiva iz Ljubljane" koja je stigla samo četiri dana uoči ceremonije potpisvanja Sporazuma, izazvala "ozbiljnu pometnju" u tehničkim službama, protokolu i uredu EU za ugovore.
Promjena plana, ipak, najviše problema zadaje protokolu i tehničkim službama bosansko-hercegovačkih državnih tijela i drugih institucija čiji su predstavnici, kako saznajemo, već bili ugovorili komercijalne letove prema Luksemburgu, utvrdili protokolarne procedure i termine povratka u zemlju ili satnice za nastavak putovanja ka novim destinacijama, kao u slučaju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Silajdžića i šefa diplomatije Alkalaja, koji bi već u utorak trebalo da budu u posjeti Albaniji.
Brisel, 5.6.2008 - U okviru višesatne debate o aktivnostima Evropske unije na međunarodnoj sceni, Visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana izjavio je da su rezulati nedavnih izbora u Srbiji i pobjeda poroevropskog bloka "povezani s djelovanjem Evropske unije", te izrazio nadu da će Srbija "uskoro dobiti vladu koja će svojim odlučnim djelovanjem povesti ovu zemlju na putu ka evropskim integarcijama".
"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom je potpisan, izbori su završeni uspješno zahvaljući i djelovanju EU. I dalje se nadamo da će u Srbiji biti formirana proevropska vlada koja će snažno i odlučno raditi na evropskoj budućnosti Srbije. Što se Kosova tiče, tu djelujemo na globalnom planu - uključujući međunarodno prisustvo, aktivnosti na ustavnim promjenama, naš doprinos na planu institucionalne organizacije Kosova koja je u toku... Sve se ovo razvija u dobrom pravcu, uključujući i realizaciju plana o postepenom razmješatanju Euleksa. Nadam se da ću za nekoliko dana imati priliku da vas izvijestim i o novom progresu u toj oblasti", rekao je Solana u Evropskom parlamentu.
Brisel, 05.06.2008. - "Odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma između EU i BiH, kao i preporuku Predsjedništva da se ograniči broj zvaničnika na potpsivanju Sporazumna 16. juna u Luksemburgu, smatramo razumnim i dobrodošlim potezima" - ocijenjeno je danas u sjedištu Evropske komisije, Sekretarijatu Vijeća ministara EU i u slovenačkom predsjedništvu EU u Briselu.
U Generalnom sekretarijatu EU i Uredu za međunarodne ugovore i protokol "nastupilo je olakšanje" nakon što je Predsjedništvo BiH na zasijedanju u srijedu ocijenilo da "potpisivanje Sporazuma o pridruživanju jeste važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ali da to ne znači da u Luksemburgu treba da bude ogroman broj zvaničnika". Najviši organ u državi je takođe preporučio "svima koji odlučuju o tome ko će ići na potpisivanje Sporazuma, da se ponašaju racionalno i u skladu s mogućnostima BiH".
Brisel, 4. juna/lipnja - Nakon što su šefovi država ili vlada EU u martu podržali osnivanje Mediteranske unije kao nadogradnju ranije uspostavljenog Barcelosnkog procesa za Sredozemlje, zastupnici socijalističke frakcije u Evropskom parlamentu predložili su uspostavu Crnomorske unije, kao okvir za multilateralnu saradnju između EU i zemalja koje izlaze na Crno more.
Prijedlog socijalista ušao je u izviještaj o strategiji proširenja EU koje u ime demokršćanskih zastupnika u Evropskom parlamentu priprema Elmar Brok, o kojem će se Spoljnopolitički odbor EP izjašnjavati 24. juna.
Brok je prihvatio prijedloge/amandmane holandskog zastupnika Jan Marinusa Virzme (Wiersme) i austrijskog poslanika Hansa Svobode (Hannesa Swoboda) kojima se predlaže uspostava "specifičnih ugovornih odnosa" između zemalja članica EU sa državama ne-članicama koje izlaze na Crno more - Turskom, Rusijom, Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom.
Bruxelles, 26. maja. 2008. - Ceremonija otvaranja dijaloga između EU i BiH o stvaranju uslova za bezvizni režim za sve gradjane BiH, završena je, kao i obično kurtoaznim porukama, slatkorječivim obećanjma i nadom s obje strane da će višegodišnja neosnovana izolacija građana BiH u dogledno vrijeme postati ružni dio varijabilne evropske politike prema većini zemalja zapadnog Balkana.
Na pitanje, kada bi Bosna i Hercegovina mogla konačno dobiti i svoju „mapu puta" s listom konkretnih uslova i postupaka koji od ceremonijalnog otaranja dijalga, vode do potpune slobode kretanja svih građana BiH - ni potpredsjdnik Evropske komisije Jacques Berrot, ni evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn, niti presdjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, nisu mogli odgovoriti. Jer, kako su istakli, pravi poslovi na standardizaciji putnih isprava, sigurnosti personalnih podataka gađana, na izmjenama nekih zakona i osposobljavanju državnih institucija za nove zadatke - tek predstoje.
Brisel, 25.maj 2008. - Na pitanje zbog čega se prošle sedmice u sjedištu UN u Njujorku pnovo zalagao za zatvaranje Ureda OHR-a, ako mu je poznato da EU o ovom pitanju ima drugačije mišljenje, Špirić je odgovorio da su „ostvareni uspjesi u BiH najbolji argumenti protiv OHR-a".
„Uvjeren sam da je model vladanja Bosnom i Hercegovinom uz pomoć bonskih ovlasti potrošena formula za zadatke koji su pred nama. Ipak, prije donošenja konačne odluke o zatvaranju OHR-a trebalo bi vrlo ozbiljno i zrelo procijeniti da li su domaće institucije dovoljno razvijene da bi mogle preuzeti na sebe nove izazove ili nisu. Umjesto takve studijske analize naših sposobnosti, ponovo se otvorila rasprava koja nije u interesu BiH o tobožnjim prijateljima i neprijateljima OHR-a, što je smiješno. Međunarodna zajednica je uradila mnogo dobrih stvari u BiH, ali nije ni bezgrešna. Naprosto je došlo vrijeme da se potraže novi modeli koji će dozvoliti Bosni i Hercegovini da proživi fazu otrežnjenja, jer nisam nikada čuo za priču po kojoj su djeca, nakon smrti roditelja, donijeli odluku da zapale kuću u kojoj su rođeni", izjavio je Špirić.