Top novosti
Brisel, 21.03.2008. - NATO samit koji će se od 2-4 aprila održati u Bukureštu biće do sada najveći sastanak na vrhu koji je ikada održan, jer će osim šefova država i vlada 26 stalnih članica, u radu samita učestvovati i Rusija, zatim Hrvatska, Makedonija i Albanija u ulozi kandidata za punopravno članstvo, zemlje aspiranti kao što su Ukrajina i Gruzija, sve balkanske zemlje, "partneri iz cijelog svijeta" i sve najvažnije medjunarodne institucije i orhanizacije koje se bave pitanjima sigurnosti.
Biće to samit-medjaš izmedju prošlogodišnjeg održanog u Rigi, kada je formalno otvoren proces strategijskog prilagodjavanja NATO-a novonastalim uslovima "nezaustavljive globalizacije i sve većih globalnih opasnosti", te narednog samita kojim će se iduće godine obilježiti 60 -ta godišnjica postojanja Saveza, do kada bi se, prema najavama generalnog sekretara Jap de Hop Shefera, ova vojna Alinasa morala preobraziti u "potpuno novu - vremenu i uslovima prilagodjenu vojno-političku formaciju".
Brisel, 21.03.2008.- Grčko-makedonski pregovori o obostrano prihvatljivom imenu Makedonije, nastavljeni su danas iza zatvorenih vrata u američkoj ambasadi u Briselu.Uz posredovanje Vašingtona, dvije zemlje imaju još desetak dana da pronadju soluciju koja bi obezbijedila Makedoniji pozivnicu Sjevedroatlantskog saveza za ponopravno članstvo.
Brisel, 20.03.2008. - Nakon osam godina od Zagrebačkog samita evropsko-balkanskih zemalja, Evropska unija bi mogla sazvati novi evropsko-balkanski sastanak na vrhu do kraja ove godine, najvjerovatnije na osmu godišnjicu prvog takvog sastanka, koji je, na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Širaka, održan 24. novembra 2000. godine u Zagrebu.
Ova inicijativa bi se,.prema izvorima bliskim Evropskom centru za političke studije u Briselu, realizovala u završnici polugodišnjeg mandata francuskog predsjedavanja Evropskom unijom, koja takvu ulogu preuzima 1. jula od Slovenije.
Na balkansko-evropskom samitu koji bi, prema nekim idejama, mogao biti održan u Beogradu, sve balkanske zemlje bi, osim verbalnog podsticanja na proevropsku perspektivu, trebalo da dobiju i vrlo precizan raspored poteza u njihovom praktičnom približavanju Evropskoj uniji - od ukidanja viznih barijera, do utvrdjivanja predpristupnog statusa za svaku od zemalja Balkana, u skladu s vlastitom spremnošću i stepenom provedenih reformi.
Brisel, 14.03.2008. - Drugog dana zasjedanja redovnog samita EU, kji je prvenstveno posvećen pitanjima unutar-evropskog ekonomskog rasta i zapošljavanja, sprečavanju negativnih uticaja klimaskih promjena i stabilizaciji finansijskog tržišta - nastavlja se i debata o, za sada maglovitom, francusko-njemačkom prijedlogu o stvaranju Mediteranske unije.
Na ponoćnoj konferenciji za novinare na kojoj je rezimiran učinak prvog dana samita, predsjedavajući sastanka na vrhu EU, slovenački premijer Janez Janša, o ovoj temi nije mogao, ili nije želio, reći ništa više osim načelnog stava o kojem će se, kako je rekao, tek raspravljati unutar unije i sa zemljama Sredozemlja.
Brisel, 13.03.2008. - Dvodnevno zasijedanje šefova država i vlada Evropske unije koje danas počinje u Briselu, kao malo kada od početka 90-tih, na dnevnom redu nema balkanske teme. Dva su glavna razloga za to: dosta unutar-evropskih problema koji zahtijevaju stav, preporuku ili zaključke najvišeg evropskog tijela, te riješenost evropskih lidera da balkanske zemlje za sada prepuste vlastitom unutrašnjo-političkom komješanju.
Srbija je u briselskoj čekaonici zbog raspuštanja vlade i isčekivanja lokalnih i opštih izbora; Bosna i Hercegovina zbog reforme policije i javnog RTV servisa Federacije; Makedonija zbog spora sa Grčkom oko imena; Hrvatska zbog samovoljne primjene zakona o zaštiti ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu.
Brisel, 12.03.2008. - „Politika stalno otvorenih vata za države zapadnog Balkana ka EU, u interesu je stabilnosti, slobode i sigurnosti cijele Evrope", izjavio je šef slovenačke diplomatije Dimitij Rupel na ekspertno-političkoj konferenciji o evropskoj budućnosti ovog regiona, održanoj iza zatvorenih vrata u Evropskom političkom centru u Briselu. Konferenciji su prisustvovali visoki predstavici Evropske komisije, slovenačkog predsjedištva Evropskom unijom, Ministarskog vijeća EU, specijalističkih instituta za Balkan, odabrani lobisti, nekoliko zapadnih novinara - ali ne i novinari iz regije o kojoj je bilo riječi.