Brisel, 4. juna/lipnja - Nakon što su šefovi država ili vlada EU u martu podržali osnivanje Mediteranske unije kao nadogradnju ranije uspostavljenog Barcelosnkog procesa za Sredozemlje, zastupnici socijalističke frakcije u Evropskom parlamentu predložili su uspostavu Crnomorske unije, kao okvir za multilateralnu saradnju između EU i zemalja koje izlaze na Crno more.
Prijedlog socijalista ušao je u izviještaj o strategiji proširenja EU koje u ime demokršćanskih zastupnika u Evropskom parlamentu priprema Elmar Brok, o kojem će se Spoljnopolitički odbor EP izjašnjavati 24. juna.
Brok je prihvatio prijedloge/amandmane holandskog zastupnika Jan Marinusa Virzme (Wiersme) i austrijskog poslanika Hansa Svobode (Hannesa Swoboda) kojima se predlaže uspostava "specifičnih ugovornih odnosa" između zemalja članica EU sa državama ne-članicama koje izlaze na Crno more - Turskom, Rusijom, Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom.
Crnomorska unija bi se mogla proširiti i na još neke zemlje koje budu pokazale interes za ovakvu vrstu regionalne suradnje kao što su Albanija, Armenija i Azerbejdžan.
Ovo je već treća inicijativa koja potiče iz EU u području Evropske politike prema susjedima (ENP).
U obrazloženju prijedloga njemačkog poslanika Elmara Broka se ističe da Crnomorska unija ne bi svojim članicama omogućila samo ojačavanje saradnje sa Evropskom unijom, već bi i Uniji omogućila značajniju ekonomsku prisutnost i još veću ulogu u pronalaženju mirnih rješenja za sukobe u tom regionu.
Parlamentarni zastupnici Svoboda i Virzma Swoboda takođe naglašavaju da su crnomorske zemlje jednako važne kao i mediteranske i da bi proces funkcionalnog ujedinjavanja ili ‘grupisanja zemalja' trebalo da bude jedno od strateških opredjeljenja evropske međunarodne politike, politike proširivanja i dobre saradnje sa susjedima Evropske unije.
"Naša dosadašnja politika prema evropskim susjedima je bila preskromna. Legitimna očekivanja naših istočnih susjeda i mnogi izazovi s kojima se ove regije suočavaju, zahtijevaju mnogo više i drukčije od dosadašnje europske politike prema susjedima", izjavio je holandski poslanik Jan Marinus Virzma.
On takođe smatra da bi cilj te inicijative trebao da bude "pronalaženje zajedničkog rješenja za mnoge neriješene probleme s kojima se crnomorska regija suočava, poput ekoloških, migracijskih i sigurnosnih, a to je jedino moguće ako u takve procese budu uključene i dvije ogromne zemlje kao što su Rusija i Turska", izjavio je Virzma.
Evropsko vijeće je u martu ove godine prihvatilo prijedlog Francuske da se postojeći evro-mediteranski dijalog u okviru ‘Procesa iz Barcelone' iz 1999. godine, dogradi prerastanjem u Mediteransku uniju od 44 zemlje, među kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, a koja će biti formalno uspostavljena 13. jula na samitu u Parizu.
Mjesec dana kasnije, Poljska i Švedska su zajednički predložile jačanje saradnje sa istočnim susjedima EU u okviru "Istočnoevropske unije" odnosno Istočnog partnerstva u koje bi bile uključene Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbejdžan i Moldavija.(Izvještaj priređen u svojstvu evropskog dopisnika RDW iz Brisela)