Top novosti
Brisel/Bruxelles, 16.07.2008. - Evropska komisija je u srijedu predstavila redovni periodični Izvještaj o stanju na tržištu cigareta i predložila novu direktivu o "postepenom rastu minimalnih taksi" do 2014. godine i uvođenju "fleksibilnije poreske politike u zemljama čanicama, kako bi se svaka na svoj način što efikasnije borila protiv pušenja.
Minimalne poreske stope na cigarete bi, po ocjeni Evropske komisije, trebalo povećati iz tri razloga: kako bi se "uticalo na propisani nivo inflacije na nivou Unije, kako bi se ostvarila ravnopravanost među državama članicama, te kako bi se postigli što veći efekti u sveevropskim akcijama odvikavanja od pušenja".
Brisel/Bruxelles, 15.07.2008. - Tokom diplomatsko-lobističke misije za ukidanje viznih taksi za sve građanje Bosne i Hercegovine, ministar vanjskih poslova BiH, Sven Alkalaj razgovarao je u utorak popodne i sa direktorom Generalne direkcije za proširenje, Majklom Lijem/Michael Leigh, a večeras se sastaje i sa potpredsjenikom Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Mihaelom Gelerom/Michael Gahler.
Najvažnija tema za Majkla Lija bila je "kompetentnost i stabilnost državnih institucija" od kojih se očekuje realizacija smjernica koje je Evropska komisija dostavila Bosni i Hercegovini početkom juna u vidu Mape puta za liberalizaciju viza.
"Ovo je vrijeme za odlučujuće napore" izjavio je Li i pozvao Vijeće ministara BiH da što više ubrza proceduru donošenja nacionalnog Akcionog plana za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora saznajemo da je Li takođe obećao da će se i osobno "zainteresirati za mogućnosti ukidanja obaveznih taksi za šengenske vize" za koje se godišnje iz džepova građana BiH izvuku velike količine novca koje bi mogle biti upotrijebljene za obrazovne, kulturne, sportske i druge lične potrebe prosječno siromašnijih kategorija građana BiH.
Brisel/Bruxelles, 15.07.2008 - Samo sedam dana nakon prve runde stručno-tehničih pregovora između Evropske komisije i Vijeća ministara o liberalizaciji, za bh građane diskriminirajućeg viznog režima, u sjedište EU je doputovao i bosansko-hercegovački šef diplomatije Sven Alkalaj.
Namjera mu je, kako je po dolasku u Brisel izjavio za RDW, da pokuša uvjeriti evropske zvaničnike da bi proširivanje prava na bezvizni režim i ukidanje obavezne takse od 35 eura za sve kategorije građana, "bila najbolja među konkretnim i brzim porukama Evropske unije prema građanima Bosne i Hercegovine".
Prva euro-mediteranska konferencija na nivou šefova diplomatije, koja je održana 27-28. novembra 1995. godine u Barcelini, ozvaničila je osnivanje Euro-mediteranskog partnerstva poznatijeg kao Barcelona proces. Riječ je o „širokom okviru" za političku, ekonomsku, sigurnosnu i svaku drugu saradnju između zemalja članica Evropske unije i partnerskih zemalja na južnoj obali Sredozemnog mora. Proširenjem EU od 1. maja 2004. godine dvije partnerske zemlje 'mediteranskog kruga' (Malta i Kipar) postale su članice Evropske unije, ali struktura članica Euro-mediteranske unije se nije promijenila, jer su je i dalje činile sve zemlje članice EU i deset preostalih partnerskih zemalja južnog Sredozemlja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska Teritorija, Sirija, Tunis i Turska. Od 1999. godine Libija je imala status posmatrača, a njen vođa Moamer el Gadafi nije potvrio dolazak na Parpški samit.
Prve reakcije, utisci i zaključci predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr Harisa Silajdžića, nakon što je i naša zemlja sticajem geografskih činjenica, postala članicom Mediteranske unije, vrlo su pozitivni.
Pariz/Paris 14.07.2008. - „Atmosfera na Pariškom samitu je bila vrlo konstruktivna, ambicija da uspijemo nije sporna, svi su izrazili volju i optimizam", rekao mi je dr Silajdžić u pauzi osnivačkog samita Mediteranske unije u Parizu. Pojasnio je i neke od osnovnih tematskih cjelina Pariškog samita u kojima bi se jasnije mogla prepoznati i Bosna i Hercegovina.
Pariz/Paris, 13.07.2008. - Nakon jednogodišnjih priprema, u Velikoj palati u Parizu, popodne će biti ozvaničeno osnivanje Mediteranske unije koju čine svih 27 članica EU, 12 sjevernoafričkih zemalja, te četiri države zapadnog Balkana- Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska.
Nova unija će se službeno zvati Barcelonski proces - Unija za Mediteran, a za zemlje balkanskog područja je od izuzetne važnosti što će i formalno od danas imati priliku da se politički, ekonomski, infrastrukturno, kulturološki i na svaki drugi način profiliraju i kao zemlje koje imaju mediteranski identitet.