Ko o čemu, Zoran Milanović o Yutelu

Reagiranje na nedavne izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Yutelu

Kada predsjednik države, predsjednika Hrvatskog sabora naziva „kradljivcem“, premijera „šmrkavcem“ a  članove njegova ureda „jazavcima“, ili kada Ustavni sud smatra „kumskom radnom zadrugom', a osječke suce „propalicama“..., tada je to tema za hrvatske institucije, glasače, političke teoretičare i stručnjake kojima je politička retorika specijalnost.

Ali, kada hrvatski predsjednik Zoran Milanović u nekloliko posljednjih mjeseci, u najnegativnijem kontekstu govori o Yutelu, „yutelovcima“, „jutelovskoj medijskoj školi“, „yutelovim učenicima u hrvatskoj Vladi...i njihovim šefovima u HRT-u“ – takav uvrjedljivi diskurs hrvatskog predsjednika nadilazi okvire unutarnjeg ideološkopolitičkog rata, i na takav se diskurs iz moralnih razloga mora reagirati. 

Arhiva Zoran Milanović | Međimurje info

Arhiva Zoran Milanović/medjimurje.info

Četvrt stoljeća od Daytona do danas

O apsurdnostima Daytonskog mirovnog sporazuma za 25 godina napisao sam desetine članaka, dao još više izjava za medije i referirao se nebrojeno puta u razgovorima širom svijeta. U povodu 25. godišnjice njegovog parafiranja koje se dogodilo 21. novembra 1995. godine u Daytonu (USA) nemam ništa novoga reći. Radije bih reprizirao dvije i danas aktuelne analize: "Gdje se izgubio Valnetin Inzko" i „Federacija protiv Republike“. Tekstovi su objavljeni početkom 2019. godine, prvi u web-izdanju Al Jazeera Balkans na ovom linku: 

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gdje-se-izgubio-valentin-inzko,

A drugi na mom web portalu na ovom linku:

http://zekerijah-smajic.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=747:o-imenu-rs-a-i-jo%C5%A1-nekim-va%C5%BEnim-pitanjima&catid=48&Itemid=67

Romi, ljudi naše savjesti

Pod naslovom "Ljudi naše savjesti" prije osam i po godina režirao sam polusatni dokumentarni film. Od tada do današnjeg dana se, kao što vidimo, ništa ni u regionu ni u Evropskoj uniji suštinsko nije dogodilo kako bi pripadnicima najbrojnije nacionalne manjine u Evropi bilo bolje, osobito djeci.

Zbog toga je Evropski parlament ovih dana izglasao vrlo oštru i prema Komisiji naredbodavnu Rezoluciju o romima o čemu ću ovih dana detaljnije pisati ovdje i u svojoj uobićajenoj rubrici za Al Jazeera Balkans.

Film možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=vi-Reacud94

Flego: Više nećemo birati najatraktivnije, već najsigurnije destinacije

Istarska županija, iz koje je do početka pandemije korona virusa hiljade sezonskih radnica i radnika radilo u Italiji, prva je hrvatska regija i među prvim enklavama u Evropi u kojoj su prije dva mjeseca uvedene rigorozne mjere za suzbijanje epidemije u strahu od katastrofe poput one u susjednoj Italiji. U Istarskoj županiji je tada bilo samo šest oboljelih i svi su već bili na liječenju. Preduzete mjere za suzbijanje zaraze su i ovdje dovele do zamiranja privrede i javnog života. Već sredinom aprila Istarska županija je bila prva hrvatska regija bez novozaraženih, a prije skoro mjesec dana iz pulske Opće bolnice otpušten je posljednji od 83 pacijenta koji su bili pozitivni na koronavirus. Istra je zbog toga postala prva „slobodna zona“ Evrope i top-tema u evropskim razmjerama na čijem se primjeru izvlače pouke i izučavaju efektivnost pravovremenih odluka u kriznim situacijama, te uloga lokalne uprave i građana u tome.Flego: Smjernice su sjajna vijest za turističke zemlje i poruka građanima da će putovanja biti moguća i sigurna ovoga ljetaPixsell/ Duško Marušić

ČIJI JE NIKOLA TESLA?

Na pravoslavni Božić, 7. januara 1943., u 87. godini života umro je jedan od najvećih svjetskih genija. Za mene osobno najveći imajući u vidu korisnost i humanističku vrijednost njegovih izuma, patenata i tehnologija bez koji danas ne bismo mogli živjeti. Kao humanista i stvorenje natprirodnih sposobnosti, poboljšao nam je svakodnevni život i prosvijetlio budućnost stoljećima unaprijed.

Na taj dan kada je sklopio oči i otiša u Svemir iz kojeg je, po njegovom osobnom uvjerenju, i došao, koliko znam, samo u Huguesovom parku u Puli obilježena je 76. godišnjica smrti ovog „slavnog hrvatskog znanstvenika“.

Tako su objavili neki istarski lokalni mediji. Koliko viđoj, drugi su na pravoslavni Božić Teslu zaboravili.

Strasbourg 11.12.2018.

(Foto, FP)

Tek što sam se počeo opuštati nakon turbulentne i stresne godine, u namjeri da i osobno proživim tradicionalnu predbožićnu razdraganost i čarobnost ukrašenih gradskih ulica gdjegod se zaputih, dogodi se, eto, pucnjava u Strazbourgu. Nimalo slučajan. Niti psihopatski napad na slučajne šetače!

U prvi mah, kao i nakon početnih nalaza istrage, vjerovao sam da se radilo o isplaniranom terorističkom zločinu, svjesno lociranom i vremenski isprogramiranom. U središtu Strasbourga, tog romantičnog frankofonsko-germanskog kosmopolisa smještenog tik uz francusko-njemačku granicu. I samo nekoliko kilometara od uzavrele građevine Evropskog parlamenta na sjevernom dijelu grada.

Kako BiH troši novac EU-a namijenjen migrantima?

Ako EU nije bila štedljiva prema BiH, a migranti ispoljavaju nezadovoljstvo, bijes i očajanje, postavlja se pitanje: Gdje su pare?
 
Za Al Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić
 

Osim zvaničnom Sarajevu i Zagrebu, Evropskoj komisiji je također laknulo od kako je 24. oktobra uveče uspostavljena kontrola nad graničnim prijelazom Maljevac kod Bihaća. Do Brisela je početkom ove sedmice stigla informacija iz nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da su svi migranti željni Zapada uklonjeni iz zone graničnog pojasa, da fizički nisu u zoni iz koje bi potencijalno mogli ponovo blokirati prekogranični promet s Hrvatskom te da bh. policija ima "potpunu kontrolu nad situacijom u tom diijelu zemlje".

MOSTARLIJE

Slobodu i mir narodima donose vizionari, a istinu objavljuju pokojnici! Ako se ne varam, davno je to, u svoje vrijeme, napisao Jovan Dučić, bosanskohercegovački, srpski i jugoslovenski pisac iz Trebinja, diplomata i najznačajniji pjesnik-liričar srpskog modernizma u Kraljevini Srbiji. Na ovu poučnu lekciju iz mladosti vratila me je nedavna očekivana potresna vijest da je u Beogradu, 13. januara 2018., nakon teške i duge bolesti, preminuo Nedeljko Neđo Kovačević. Plemeniti čovjek, Mostarac i violinski virtuoz, osebujni zabavljač, jedan među liderima kultne grupe „Mostar sevdah reunion!

Tužna vijest me je zatekla u Briselu na svega stotinjak metara od najposjećenije kulturne destinacije u Kraljevini Belgiji - kultne palate Bozar koju još od 1928. ovdje smatraju kulturno-umjetničkim hramom ovog dijela Evrope. U toj sam dvorani, kakve slučajnosti, prije tačno deset godina uživao u nostalgičnim zvucima sevdalinskog modernizma uobličenog umijećem Neđinih mostarskih drugova iz, s njim zajedno proslavljenog, „Mostar sevdah reuniona“.

Stranica 12 od 34

Najčitanije