Stvarnost realpolitike: Pregovarači u Brisel, Thaci u Hag

Ako su politike Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Balkanu još od smrti Josipa Broza Tita bile neprincipijelne, konfuzne, licemjerne i neefikasne, u posljednjih 25 godina bi se, s mnoštvom dnevnoaktuelnih argumenata, moglo govoriti o istoj takvoj politici na kvadrat. U posljednjih 20 godina se to osobito vidi po odnosu Zapada prema Bosni i Hercegovini, srpsko-albanskim odnosima i Kosovu, kao "najnestabilnijem kutku Starog kontinenta". Moguća su dva razloga za takvu politiku. Jedan je stari, drugi novijeg datuma. Namjerno održavanje "zamrznutog konflikta" i "nadziranog nereda" poznata je strategija Zapada kako bi se i na tlu Evrope veliki igrači imali s čime potkusurivati i opravdavati vlastite antagonizme.

Josep Borrell je imenovao Miroslava Lajčaka predstavnikom za dijalog, a nijedan od njih nije iz članica EU-a koje su priznale nezavisnost Kosova, piše autor (EPA)

EU smjernice za putovanja i godišnji odmor

Nakon nekoliko najava i odgađanja, Evropska komisija je u srijedu objavila nove smjernice i preporuke za postepeno i koordinirano otvaranje unutarnjih i vanjskih granica Evropske unije, odnosno za reaktiviranje Schengenskog sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Sporazum je bio neprekidno na snazi od sredine juna 1985. godine do 14. marta ove kada ga je prvi put u 35 godina dugoj praksi prvi put do temelja skršio zajednički „nevidiljivi neprijatelj“ Covid-19.Ponovno podizanje rampi na vanjskim granicama Unije planirano je tek za 15. juni (EPA-EFE)

Samit EU-Balkan: Privrženost važnija od članstva

Nijedna članica Evropske unije u cjelokupnoj historiji ovog ekonomskopolitičkog bloka nije se toliko radovala šestomjesečnom rotirajućem predsjedavanju Vijećem EU-a kao što se radovala Hrvatska kada je 31.decembra prošle godine u ponoć, šest i po godina nakon što je postala članica EU-a, preuzela tu vrstu "štafetne palice" od Finske.

Mediji: Ni heroji ni kukavice, već karika društva kojoj se sve više vjeruje

Svjetski dan slobode medijaobilježava se od 1993. godine na temelju odluke Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz iste godine, a na preporuku Generalne skupštine UNESCO-a iz 1991. Kao dan obilježavanja odabrana je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promociji nezavisnog i pluralističkog afričkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u Windhoeku u Namibiji. Cilj, svrha i namjera obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda, zaštita temeljnih prava novinara, borba protiv svih oblika pritiska na medije kao i sjećanje na sve one koji su obavljajući svoj posao izgubili život. Ovaj dan služi i kao podsjetnik na mnoge medijske neslobode, zatvaranja novinara, te ostale nedemokratske postupke prema medijima i medijskim radnicima širom svijeta.Nesebičnost medijskih profesionalaca tokom pandemije oživljava nadu da bi novinarstvo kao javno dobro moglo pobijediti infodemiju i njene političke autore. (EPA-EFE)

Činjenice o donacijama Srbiji

Najnovije manifestacije "bratskog savezništva" Srbije s Rusijom i Kinom u institucijama Evropske unije prvo su svjesno prešućivane kako bi se u teškim vremenima očuvalo kakvo-takvo jedinstvo članica i partnerskih zemalja u borbi protiv "zajedničkog nevidljivog neprijatelja". Zatim je uslijedio tihi žamor nezadovoljstva, koji je kolao po mastodontskim aulama evropskih institucija – od Evropskog parlamenta preko Komiteta stalnih predstavnika (COREPER), kojim trenutno predsjedava Hrvatska, pa do Komisije. Nakon toga se oglasio Carl Bildt, bivši švedski premijer i šef diplomatije, bivši specijalni predstavnik EU-a za Jugoslaviju, bivši prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, član Trilaterale i Bilderberške lože i trenutni dopredsjednik Evropskog vijeća za vanjsku politiku.

(Bez)vrijednost penzionerskog života

Političke, zdravstvene i vlasti civilne zaštite u Bosni i Hercegovini konačno su se smilovale prema 421.300 penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine i 265.000 penzionera u entitetu Republika Srpska. Ukupno 686.000 penzionera dobilo je dozvolu da nakon višesedmične izolacije početkom mjeseca i u jutarnjim satima u vremenu od-do mogu protegnuti svoje izrađene staračke noge, obaviti najnužniju kupovinu i ono najvažnije u njihovim životima osim samog života – podići martovsku penziju. 

Posljednja prilika za konsolidaciju Evropske unije

Tiho, gotovo neopaženo, nacionalna zastava Sjeverne Makedonije podignuta je u ponedjeljak na 30. jarbol u krugu glavnog sjedišta Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu. Zastave su istovremeno podignute i na jarbole ispred Glavne vojne komande savezničkih snaga (SHAPE) u Monsu (Belgija) i Zapovjedništva savezničkih snaga u Norfolku, u Virginiji (SAD). Nekada su to bili medijski događaji prvog reda uz svitu prisutnih.

Tri dana ranije, 27. marta, Sjeverna Makedonija je zvanično postala 30. članica NATO-a, nakon što je Gornji dom španskog Parlamenta, uz svu dramatiku općenacionalne borbe protiv koronavirusa i "s nula glasova protiv", ratificirao Protokol o pristupanju najmlađe članice Savezu. Špansko "da", posljednje među 29 članica Alijanse, bilo je uslov za konačno deponovanje Instrumenta za pristupanje Sjevernoatlantskom ugovoru (North Atlantic Treaty Organisation - NATO), koji je prije 71 godinu potpisan u Washingtonu. Taj nezaobilazni formalni čin obavljen je videolinkom samo petnaestak sati nakon što su lideri Evropske unije jednoglasno (također putem videolinka) odobrili zvaničnom Skoplju početak pristupnih pregovora za članstvo u Uniji. Utrku velikih za preostale mrvice na geostrateškoj mapi nije mogao zaustaviti ni svemoćni virus!

Ravnopravan EU-NATO 'dijalog' očigledno nije moguć sve dok su neravnopravne pozicija ključnih aktera (EPA)

Zašto se EU pokazuje nemoćnom: Sebičnost u vrijeme pandemije

Da ništa više nije kao prije aktuelne virusne pandemije, potvrđuje i režim rada evropskih institucija. Osim Kriznog štaba Evropske unije na čelu s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, Generalnog sekretarijata i direktora generalnih direkcija (DGs) koji su u stanju permanentnog dežurstva, sve glavne institucije Unije, radna tijela i njihovi uposlenici, od sredine marta su na režimu teleworkinga.

Prvi put u historiji i Evropski parlament će u četvrtak svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom kako bi 705 evropskih parlamentaraca putem elektronske pošte glasalo o najnovijim mjerama Komisije u vezi s koronavirusom. Uoči vikenda je potvrđeno da će dvije naredne ‘mini-plenarne sesije’ planirane za prvu i treću sedmicu aprila biti otkazane, a uobičajena četverednevna zasjedanja koja su trebala biti održana u Strasbourgu tokom maja, juna i jula, preformatirana su u dvodnevne mini-plenume u Bruxellesu. I aprilski sastanci Vijeća koji se uobičajeno u aprilu, junu i oktobru održavaju u Luxsembourgu, za sada se planiraju u briselskom sjedištu. Sve zbog drastične restrikcije kretanja i okupljanja unutar same Unije.

Evropski parlament će u prvi put u historiji svoje vanredno plenarno zasjedanje održati videovezom (EPA-EFE)