Da su Mogherini i Hahn bili eksplicitniji u opisu stvarne pozicije BiH na evropskom putu, predstavnicima vlasti u Sarajevu bi bile uskraćene mogućnosti za manipulaciju, smatra autor (EPA)Ovogodišnji izbori za novi petogodišnji saziv Evropskog parlamenta po mnogo čemu su bez presedana.
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ceka-li-nas-izborna-katastrofa-vatra-u-domu-evropa)
Glas građana jedino poželjno oružje kojim se civilizirano može suprotstaviti diktaturi populizma (EPA)"Evropa se kao ideja raspada pred našim očima... U takvoj atmosferi se održavaju i evropski parlamentarni izbori... Ukoliko se ne pojavi novi duh otpora, slutimo da će ovi izbori biti katastrofalni, donijet će pobjedu rušiteljima Evropske unije. Populističke snage slamaju Kontinent.... Za one koji još vjeruju u naslijeđe Erasmusa, Dantea, Goethea, Komenskog... bit će to sramotan poraz. Trijumfirat će politika prezira inteligencije i kulture... Doći će do eksplozije nacionalizma, ksenofobije i antisemitizma. Zadesit će nas katastrofa..."
Nisu ovo krici i jauci bilo kakvog uspaničenog dobro plaćenog evropskog "uhljeba". Niti dolaze iz redova evropske ljevice, a ni od zaljubljenika u ideju sjedinjenih evropskih država. Niti od onih koji već desetljećima tek samo govore o evropskom federalizmu.
"Gori vatra u domu Evropa" naslov je deklaracije koju je, na poziv prominentnog francuskog filozofa, pisca i novinara Bernarda-Henri Levyja, početkom godine potpisalo 30, po sudu Levyja, trenutno najslavnijih pisaca svijeta. Deklaracija je 25. januara objavljena u Liberasionu, francuskom dnevniku lijevog centra, kojeg je prije više od 45 godina utemeljio niko drugi do Jean-Paul Sartre, vodeći francuski i evropski filozof 20. stoljeća, koji se, kao svjetski utjecajna figura filozofije egzistencijalizma, u svoje vrijeme zalagao za humanizaciju svijeta.
Kad je tema uopštena, akteri isfiltrirani i pregovori nemogući, onda sastanci postaju jalove imitacije državništva.
Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fitilji-novih-balkanskih-sukoba)
Slika o evropskom liderstvu je dodatno srozana već latentnom neodlučnošću njemačke „čelične lady“, a još više kolonijalističkim ponašanjem mlađanog Macrona (EPA-EFE)Da je svaki razgovor korisniji od svađe, a pregovori poželjniji od sukoba, znaju i vrapci na grani.
Kada je, međutim, glavna tema sastanka uopštena, kada su akteri isfiltrirani, kada razgovori postanu sami sebi svrha, a pregovori se upravo zbog toga pokažu nemogućim - tada se sastanci bez obzira na lokaciju, aktere, sazivače i učesnike pretvaraju u pričaonicu i jalovu imitaciju državništva i odvažnosti.
Jedan od takvih „idi mi, dođi mi“ sastanaka bio je ovonedjeljni Berlinski samit balkanskih lidera s čelnicima nekadašnje „lokomotive“ Evropske unije (Njemačka i Francuska) i predstavnicima Evropske komisije.
Kao ikebana su u radu Samita sudjelovali i premijeri Slovenije i Hrvatske u svojstvu članica EU koje su mentalno i politički bliže problematici zapadnobalkanske regije nego ostale članice Unije.
Ogromna investicija u gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je izazivala ekonomske, političke, energetske, ekološke, geopolitičke i druge rasprave
Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/do-kada-ce-bih-biti-energetski-patuljak-s-ogromnim-potencijalom)
Federalne vlasti kažu da se radi o 'histojskom momentu za BiH', ali ne misle svi tako, piše autorAl JazeeraJedna višegodišnja "jednačina s mnogo nepoznatih" je riješena. Elektroprivredi Bosne i Hercegovine je odobreno kreditno zaduženje kod izvozno-uvozne banke Narodne Republike Kine s rokom otplate od 20 godina. Referentna kineska kompanija Gezhouba bi tako, zajedno s američkim i evropskim partnerima, formalno mogla početi gradnju zamjenskog Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, koja je izgrađena prije 55 godina. Sa 715 megavata instalirane snage, i danas je to najveći pojedinačni proizvođač električne energije u zemlji. Ukupna vrijednost nove investicije s pratećom infrastrukturom je oko milijardu eura.
Šta bi sve mogla značiti najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović da 'Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija'?
Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-prijatelj-ili-kocnicar-bih-na-putu-ka-briselu)
Najnovija izjava predsjednice Grabar-Kitarović se, dakle, može tumačiti i kao suptilna prijetnja s odloženim djelovanjem, piše Smajić (EPA-EFE)Najnovija izjava hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini, u kojoj se uz ostalo navodi da „Hrvatska zastupa politiku proširenja, ali na temelju ispunjavanja apsolutno svih kriterija“ - mogla bi se analizirati iz mnogih uglova. Četiri su u ovom trenutku najvažnija i za većinu građana u BiH i Hrvatskoj najlakše shvatljiva.
Prvi ugao je onaj kojim se najdirektnije tangiraju trenutne, kratkoročne i dugoročne pozicije Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.
Neformalni dio posjete Briselu bio je u suštoj suprotnosti u odnosu na postupke trojice 'mrguda' kakvi su kod kuće (EPA-EFE)Iako nisu zajedno ni doputovali ni vratili se iz Brisela, trojica članova Predsjeništva Bosne i Hercegovine su se za dva nepuna dana briselskog druženja upoznali i zbližili više nego za svo vrijeme dosadašnjeg mandata u Sarajevu. To je ogroman, možda i najveći, uspjeh njihove prve zajedničke posjete evropskim institucijama.
Valentin Inzko se u BiH zadržao tri puta duže i od Paddyja Ashdowna, koji se na ovoj funkciji održao pune tri i po godine (Arhiva)Gdje se izgubio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, šta on zapravo tamo sada radi, šta on i od koga čuva, ko ga finansira, može li Bosna i Hercegovina s visokim predstavnikom, kao vrhovnim čuvarom reda i zakona u suverenoj zemlji, ikada u Evropsku uniju i NATO? Ovo su samo neka od pitanja s kojima se već nekoliko zadnjih godina susrećem na svim nivoima i u svim sferama domaće i inozemne javnosti, u stručnim krugovima, među političarima, novinarima i političkim analitičarima.
Rusija se drži historijskog fakta po kojem se nikada nikome nije posrećilo da ovlada cijelim Balkanskim poluotokom istovremeno.
Nova ruska politika se temelji na ideološkom tradicionalizmu, nacionalnim, kulturološkim, vojnohistorijskim i vjerskim sličnostima (Reuters)Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila Rusiju da bezuslovno i odmah oslobodi 24 ukrajinska mornara, poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.
Skandalozno negiranje genocida u Srebrenici od strane srbijanskog predsjednika i zaglušujuća rasprava o „genetskim korjenima“ nedužnog kučeta poklonjenog Putinu, marginalizirali su Putinove poruke o strateškom neslaganju sa Zapadom oko Balkana.
Nekoliko minuta nakon što je avion ruskog predsjednika Vladimira Putina aterirao na beogradski aerodrom 17. januara, Evropska unije je „još jednom upozorila“ Rusiju da „bezuslovno i odmah“ oslobodi 24 ukrajinska mornara, da poštuje njihovo pravo na pravno zastupanje, da osigura nesmetan pristup konzularnih vlasti uhapšenima, te da se ozlijeđenim članovima ukrajinske posade omogući odgovarajući medicinski tretman“.
Pod optužbom da su nelegalno prešli rusku morsku granicu, mornari su pritvoreni 25. novembra prošle godine kada su inspektori granične službe Rusije zaplijenili tri ukrajinska vojna broda, a nadleženi sudovi su upravo ovih dana produžili pritvor do kraja aprila.
Na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za novinare, Putin je izjavio da je „ulazak ukrajinskih ratnih brodova na ruski teritorij smišljena provokacija ukrajinskog režima“.
U ovom trenutku ključno pitanje odnosi se na suštinu, smisao i očekivanja od najnovije odluke iz Brisela.
Institucionalizacija multiraleralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom počela je prije 12 godina (AP)Nakon devet i po godina čekanja i usvajanja čitavog niza strateških dokumenata o saradnji Bosna i Hercegovina – NATO, Bosna i Hercegovina napokon je dočekala zeleno svjetlo za aktiviranje Akcijskog plana (Membership Action Plan – MAP) za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Samo nekoliko dana ranije koplja su se lomila do te mjere žestoko da je uoči samog briselskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse izgledalo da od MAP-a ni ovog puta neće biti ništa. A onda je došlo prosvjećenje i konačna odluka o još jednoj protekciji kako bi se etnokratski klanovi u Bosni i Hercegovini potakli na razumno bavljenje politikom. Dakako, i državnim institucijama i građanima pružena je prilika za konačni razlaz s iluzijama i povratak suštini golog života.
Globalni pakt o migracijama u formi Marakeškog sporazuma stvara mogućnost za promociju evropskih standarda širom svijeta 'što će EU snažno podržavati'.
"Uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju na terenu", Vijeće Evropske unije je prošlog ponedjeljka "potvrdilo spremnost EU-a da u ovoj fazi nastavi izvršni vojni mandat Operacije Althea kako bi podržao vlasti Bosne i Hercegovine u očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja, u skladu s Rezolucijom 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 22. novembra 2004. godine."
Prevedeno sa evropske epozovske leksike, to znači da je mandat multinacionalnih vojnih snaga za stabilizaciju u Bosni i Hercegovini - EUFOR 14. godinu za redom produžen do narednog izvještajnog perioda, krajem 2019. godine. Prevedeno na još sitnije detalje, to znači da sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, nakon nedavnih općih izbora, evropske ključne institucije ne ocjenjuju povoljnom za formiranje nove vlasti i za provođenje neminovnih društveno-ekonomskih reformi, koje bi mogle biti propraćene i socijalnim pobunama.
Da li se formiranjem gotovo deset puta jačih policijskih snaga za graničnu kontrolu Evropske unije želi izvršiti tihi udar na suverenost zemalja članica i onih na istoku Evrope koje još nisu u članstvu, ili se radi o racionalnom odgovoru Brisela na globalne nedaće koje ugrožavaju opstojnost Unije? Od koga se Evropa želi zaštititi, te da li bi ojačane granične formacije bile dobrodošla ili podla odluka u odnosu na zemlje zapadnog Balkana?
Dvodnevni neformalni samit predsjednika država ili vlada zemalja članica Evropske unije, održan sredinom sedmice u svjetskoj prijestolnici ozbiljne muzike, u Salzburgu, završen je u skladu s karakterom ovog okupljanja - neformalno. Odnosno, na sastanku na vrhu je dogovoreno da dogovora (još) nema ni o jednom užarenom pitanju zbog kojeg je samit i sazvan. Prva tema su, razumljivo, i dalje migracije. Druga, neraskidivo povezana s prvom, je bila unutarnja sigurnost EU. Treća, skora pokajnička rastava Velike Britanije od Evropske unije.
(Iz arhiva Frontexa)
Rutinski, kolokvijalni brifing članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s najmoćnijom ženom svijeta, prošle srijede u Berlinu, završen je onako kako se moglo i očekivati prije polaska iz Sarajeva. Ni velikih riječi, ni projekata, ni strategija, ni inicijativa, garancija ni obećanja nije bilo. 
U fokusu su, razumljivo, bile izmjene Izbornog zakona koje su se zavukle do pred samu sezonu godišnjih odmora i početak završne kampanja za nove opće izbore u oktobru. Jedina medijski zanimljiva poruka Angele Merkel je bila da „Evropi na Balkanu i u Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove nestabilnosti“.