Beograd,04.02.2009. - U narednih šest nedjelja u Srbiji će boraviti tri ekspertne misije iz Brisela koje će provjeravati implementaciju "mape puta" za ukidanje viza, koja je vlastima u ovoj zemlji službeno predata u aprilu prošle godine, saopšteno je 4. januara iz ureda srbijanske Vlade.
Do kraja aprila tri ekipe briselskih eksperata će procjenjivati kako implementacija "mape puta" teče u stvarnosti, a Evropska komisija će nakon toga na proljeće pripremiti tehnički izvještaj na osnovu kojeg bi kasnije tokom godine, mogla uslijediti i odluka o ukidanju viza za sve građane Srbije.
Bruxelles,04.02.2009. - Napredak u liberalizaciji viznog režima, više stipendija za studente i više prilika za zajednička istraživanja samo su neka od najvažnijih postignuća Evropske komisije u nastojanju da se unaprijede politički i ekonomski razvoj država zapadnog Balkana, kako bi se ubrzao njihov napredak na putu prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
To je dio analize koju je Evropska komisija usvojila u utorak, 3. februara, a koja predstavlja pregled svih najvažnijih aktivnosti Evropske unije na ovom području tokom 2008., kao i plan aktivnosti u 2009. godini. U dokumentu komisije navodi se više od 90 konkretnih aktivnosti i inicijativa u brojnim sektorima, a koje su tokom 2008. provedene uz isključivu podršku Evropske unije i koje su planiranih za ovu godinu.
BEOGRAD, 30.01.2009. - Predzadnjeg dana januara, Srbija je počela s jednostranom primjenom Privremenog trgovinskog sporazuma u cilju što brže primijene odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, koji je potpisan 29. aprila u Luksemburgu/Luxembourg.
Carinske stope na uvoz robe iz EU će do 30. januara biti smanjivane postepeno i po robnim grupama, a na temelju nedavno usvojenih izmjena Zakona o carinskoj tarifi, zbog čega će, po riječima srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića, "građani i privreda od sada izdvajati manje sredstava jer će određene robe koje se nabavlja iz EU, biti jeftinije".
Beograd,30.01.2009. - Predzadnjeg dana januara, Srbija je počela s jednostranom primjenom Privremenog trgovinskog sporazuma u cilju što brže primijene odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, koji je potpisan 29. aprila u Luksemburgu/Luxembourg.
Carinske stope na uvoz robe iz EU će do 30. januara biti smanjivane postepeno i po robnim grupama, a na temelju nedavno usvojenih izmjena Zakona o carinskoj tarifi, zbog čega će, po riječima srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića, "građani i privreda od sada izdvajati manje sredstava jer će određene robe koje se nabavlja iz EU, biti jeftinije".
Brisel/Bruxelles, 12.12.2008. - Na žalost skeptika, šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije jednoglasno su se u petak, 12. decembra/prosinca na samitu u Briselu/Bruxelles, dogovorili da se proces ratifikacije Lisabonskog ugovora nastavi. Prihvatili su i vrlo ambiciozan klimatsko-energetski paket i plan o obnovi evropske ekonomije ‘težak' 200 milijardi eura, što predstavlja 1,5 posto brutodruštvenog proizvoda EU ili skoro dva zajednička ovogodišnja budžeta.
Prva euro-mediteranska konferencija na nivou šefova diplomatije, koja je održana 27-28. novembra 1995. godine u Barcelini, ozvaničila je osnivanje Euro-mediteranskog partnerstva poznatijeg kao Barcelona proces. Riječ je o „širokom okviru" za političku, ekonomsku, sigurnosnu i svaku drugu saradnju između zemalja članica Evropske unije i partnerskih zemalja na južnoj obali Sredozemnog mora. Proširenjem EU od 1. maja 2004. godine dvije partnerske zemlje 'mediteranskog kruga' (Malta i Kipar) postale su članice Evropske unije, ali struktura članica Euro-mediteranske unije se nije promijenila, jer su je i dalje činile sve zemlje članice EU i deset preostalih partnerskih zemalja južnog Sredozemlja: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska Teritorija, Sirija, Tunis i Turska. Od 1999. godine Libija je imala status posmatrača, a njen vođa Moamer el Gadafi nije potvrio dolazak na Parpški samit.
(Preuzeto od European Stability Initiative - ESI, www.esiweb.org)
Ovaj dio sadrži nekoliko korisnih dokumenata za razumijevanje evropske integracije i Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP).
Tri dokumenta su vezana za bh. članstvo u Vijeću Evrope. Mišljenje Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o Zahtjevu Bosne i Hercegovini za članstvo u Vijeću Evrope iz januara 2002. godine sadrži listu obaveza nakon pridruživanja. Tu su još Report 10200 i Parlamentary Assembly Resolution o tome da li BiH poštuje obaveze i odgovornosti prema Vijeću Evrope, u kojim se kritizira korištenje nedemokratskih praksi međunarodnih misija u BiH.
Postoji nekoliko dokumenata koji objašnjavaju SAP kako se primjenjuje na jugoistočnu Evropu kao cjelinu, uključujući Konačne deklaracije sa EU samita u Zagrebu (novembar 2000. godine) i Solunu (jun 2003. godine), te Treći godišnji izvještaj o SAP-u za jugoistočnu Evropu Evropske komisije iz marta 2004. godine.
Po pitanju BiH pozicije u SAP-u, EU Road map iz marta 2000. godine postavila je 18 preduslova za počinjanje Izvedive studije o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pristupanju (SAA). Dokument iz novembra 2003, Izvještaj o spremnosti BiH za pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju uspostavlja dalje uvjete da bi pregovori o SAA počeli. BiH Stabilisation and Association Report iz marta 2004 ispituje uspjehe BiH postignute u toku procesa.
Kao vodič budućim koracima u procesu, uključili smo hrvatsku Izvedivu studiju i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Široku dokumentaciju o napretku Hrvatske ka Evropi možete pronaći na stranici Ministarstva za Evropsku integraciju Hrvatske.
Po pitanju pomoći EU Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu uključili smo Bosnia and Herzegovina, Country Strategy Paper 2002 - 2006 and CARDS, Regional Strategy Paper 2002-2006 (oba samo na engleskom). Tu su i dva ESI dokumenta: Zapadni Balkan 2004. godine i Put u Solun, koji raspravljaju o prirodi EU pomoći za regiju.
-
1. Council of Europe (CoE):Parliamentary Assembly - Opinion No. 234: Bosnia and Herzegovina's application for membership of the Council of Europe, January 2002
-
2. Council of Europe (CoE):Parliamentary Assembly - Resolution 1383 (2004): Honouring of obligations and commitments by Bosnia and Herzegovina, June 2004
-
3. Council of Europe (CoE):Parliamentary Assembly - Report 10200: Honouring of obligations and commitments by Bosnia and Herzegovina, June 2004
-
4. European Commission (EC):CARDS Assistance Programme to the Western Balkans, Regional Strategy Paper 2002 - 2006
-
5. European Commission (EC):Bosnia and Herzegovina, Country Strategy Paper 2002 - 2006
-
6. European Commission (EC):Report from the Commission - The Stabilisation and Association Process for South East Europe, Second annual report, March 2003
-
7. European Commission (EC):Bosnia and Herzegovina, Stabilisation and Association Report 2003, March 2003
-
8. European Commission (EC):Report from the Commission on the feasibility of negotiating a Stabilisation and Association Agreement with Croatia, May 2000
-
9. European Commission (EC):Stabilisation and Association Agreement with Croatia, July 2001
-
10. European Commission (EC):Final Declaration - Zagreb Summit 24 November 2000
-
11. European Commission (EC):Report on the Preparedness of Bosnia and Herzegovina to negotiate a Stabilisation and Association Agreement with the European Union (Feasability Study), November 2003
-
12. European Commission (EC):Report from the Commission - The Stabilisation and Association Process for South East Europe, Third annual report, March 2004
-
13. European Commission (EC):Bosnia and Herzegovina, Stabilisation and Association Report 2004
-
14. European Stability Initiative (ESI):The Road to Thessaloniki, Cohesion and the Western Balkans, March 2003
-
15. European Stability Initiative (ESI):Western Balkans 2004, Assistance, cohesion and the new boundaries of Europe, November 2002
-
16. European Union (EU):EU Road Map - Steps to be taken by Bosnia and Herzegovina to prepare for a launch of a Feasibility Study
-
17. European Union (EU):The White Paper
Requirements for the Integration into the Internal Market of the European Union and the membership in the Union
-
18. European Union (EU):Stabilisation and Association Process in short
-
19. European Union (EU):Thessaloniki European Council 19/20 June 2003 - Presidency Conclusions
-
20. European Union (EU):EU - Western Balkan Summit, Thessalonica 19/20 June 2003 - Declaration
-
21. Hellenic Foundation for European and Foreign Policy:The European Union and the Balkans - From Stabilisation Process to Southeastern Enlargement, September 2002
1992, april/travanja
Ministarsko vijeće/Savjet Evropske zajednice (EZ), današnje Evropske unije (EU) odlučio je 6. aprila 1992. godine da njene članice priznaju bivšu jugoslovensku republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu državu. Priznanje samostalnosti BiH usledilo je tačno 47 godina poslije oslobođenja Sarajeva od njemačkih okupatora i domaćih izdajnika u Drugom svjetskom ratu. Ovo priznanje BiH je značajno doprinijelo da, već u maju iste godine, BiH postane punopravna članica organizacije Ujedinjenih nacija (UN).
1993, mart/ožujak
Uspostavljeni puni diplomatski odnosi između EU i BiH. Uslijedilo značajno povećanje finansijske i humanitarne pomoći. Do kraja 2006. godine Bosni i Hercegovini je dodijeljeno ukupno oko 2,663 milijarde eura nepovratne pomoći, od toga oko milijardu je bila humanitarna pomoć.
1995, novembar/studeni
Nakon pregovora koji su trajali od 1. do 21. novembra/studenoga u američkoj značnoj bazi Rajt Peterson/Rights-Petterson kod Dejtona/Dajtona, u saveznoj državi Ohajo/Ohio, potpisan je Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski sporazu. Mirovni sporazum kojim je okončan 44-mjesečni rat potpisali su tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Pregovore u cilju približavanja zaraćenih strana vodio je Ričard Holbruk/Richard Holbrooke, koji je tada bio pomoćnig državnog sekretara američkog predsjednika Klintona/Clinton.
1995, decembar/prosinac
Dejtonski/Daytonski mirovni ugovor je zvanično potpisan 14. decembra/prosinca 1995. godine u Parizu/Paris. Od tada, ovaj mirovni ugovor se zove Dejton-Pariški ugovor ili sporazum. Original ovog ugovora je kasnije zagubljen ali njegova primjena, uključujući i Anex IV, je i dalje osnov ustavno-pravnog uređenja Bosne i Hercegovine sve do postizanja dogovora u BiH o donošenju novog ustava.
1996, decembar/prosinac
Francusko predsjedništvo EU predložilo prvu verziju regionalne politike EU u cilju stabilizacije jugoistočne Evrope – Royaumont Proces. Glavni cilj ove strategije je implementacija Dejtonskog/Pariškog mirovnog sporazuma. U fokusu je promoviranje regionalnih projekata u cilju izgradnje institucija civilnog društva, zajedničkih kulturnih vrijednosti i ljudskih prava.
1998, april/travanj
Odlukom Vijeća ministara EU u Luksemburgu/Luxembourg, uspostavljena EU-BiH Konsultativna radna grupa (Consultative Task Force-CTF EU-BiH) radi tehničke i stručne pomoći u izgradnji državnih institucija, zajedničke administracije i zakonskog okvira prilagođenog standardima EU. Cilj ovog tijela je stvaranje “državnih struktura i kapaciteta vlasti koji će omogućiti da BiH funkcioniše kao prava država”.
1999, mart/ožujak
Vijeće ministara BiH usvojilo Odluku o pokretanju inicijative za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Odluka je postala pravosnažna objavljivanjem u Službenom glasniku BiH broj 3/1999. od 20. marta te godine.
1999, maj/svibanj
Upostavljen novi, do tada najširi, okvir za trajan mir, demokratizaciju i ekonomski prosperitet regiona – Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process – SAP)
1999, juni/lipanj
Lideri petnaestorice na samitu u Kelnu osnovali Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Više od 40 osnivača i evropskih partnera, među kojima su i SAD, Kanada, Rusija i Japan – na samitu Pakta održanom 29. i 30. jula iste godine u Sarajevu, založilo se za još veću podršku zemljama regiona na putu jačanja mira, demokratije, ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta. Pakt stabilnosti je komplementaran Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP), a u praktičnom djelovanju polazi od pretpostavke da su prevencija sukoba i mir mogući samo ako se paralelno radi na stvaranju sigurnog ambijenta; promociji održivog demokratskog sistema; i ekonomskom jačanju svake od zemalja regiona.
1999, avgust/kolovoz
Usvajanjem Rezolucije o evropskim integracijama i Paktu stabilnosti, Parlamentarna skupština BiH izražava punu opredijeljenost ka evropskim integracijama. (Službeni glasnik BiH 12/1999. od 8. avgusta iste godine)
2000, mart/ožujak
Na Ministarskom vijeću EU usvojene Smjernice za Bosnu i Hercegovinu poznate i kao “Putokazi za evropske integracije”, ili “Mapa puta” (Road Map). Smjernicama obuhvaćeno 18 uslova za početak pregovora o Studiji o izvodljivosti (Feasibility study).
2000, maj/svibanj
Evropska komisija usvojila novi program pomoći za obnovu, razvoj i stabilizaciju zemalja Zapadnog Balkana – CARDS (Community programme for Assistance, Reconstruction, Development and Stabilisation). CARDS program kao glavni instrument finansijske i tehničke pomoći EU, objedinio je sve prethodne programe među kojima su bili i PHARE i OBOVA.
2000, juni/lipanj
Na samitu EU u portugalskom gradu Santa Maria de Feira, potvrđeno da su zemlje obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja “potencijalni kandidati” za članstvo u EU. Podržana i francuska inicijativa za sazivanje Zagrebačkog samita balkanskih zemalja i EU, prvog zajedničkog sastanka na vrhu od raspada bivše Jugoslavije. Za BiH produžen bescarinski izvoz na tržište Evropske unije.
2000, novembar/studeni
Održan Zagrebački samit EU i zapadno-balkanskih zemalja. Potvrđena evropska perspektiva za BiH i ostale zemlje obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja.
2002, septembar/rujan
Europska komisija zvanično potvrdila da je svih 18 uslova iz “Mape puta” o približavanju Bosne i Hercegovine EU, «suštinski ispunjeno».
2003. januar/siječanj
Policijska misija EU u BiH, kao nasljednik međunarodnih policijskih snaga koje su bile pod mandatom UN, preuzele ulogu promotora vladavine zakona, ulogu mentora u reformi policije i ulogu posmatrača policijskih aktivnosti u zemlji. Ovo je prva samostalna mirovna misija od osnivanja EU, sa početnim mandatom do kraja 2005. godine.
2003, juni/lipanj
Na samitu u Solunu, EU je s najvišeg mjesta potvrdila da «integracija Evrope neće biti dovršena bez prijema zemalja regiona Zapadnog Balkana». Kao novi vid poticaja reformi, utvrđeno «Evropsko integracijsko partnerstvo» za svaku zemlju regiona pojedinačno.
2003, novembar/studeni
Evropska komisija 18. novembra (uslovno) usvojila Studiju izvodljivosti kojom se procjenjuje spremnost Bosne i Hercegovine za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Preporučeno je da se 16 dopunskih uslova ispuni do juna iste godine ukoliko BiH želi odluku o početku pregovora o pridruživanju (SAA) prije odlaska aktuelne Evropske komisije i dolaska nove, u novembru 2004.
2004, mart/ožujak
Inspirisana Partnerstvima za pristupanje koja su značajno pomogla zemaljama centralne i istočne Evrope da pristupe Uniji, istog dana kada je objavljen Godišnji izvještaj o procesu stabilizaciji i pridruživanju (SAP), Evropska komija predložila i prva Evropska partnerstva za zemlje zapadnog Balkana.
2004, avgust/kolovoz
Mandatar za predsjednika Evropske komisije Žose Manuel Baroso/Jose Manuel Barosso saopštio (12.avgusta) da će zemlje jugoistočne Evrope u buduće biti u nadležnosti evropskog ureda za proširenje, zajedno sa Rumunijom, Bugarskom, Turskom i Hrvatskom, umjesto ranije prakse po kojoj je nadležnost nad ovim zemljama pripadala komesaru/povjereniku za međunarodne odnose.
2005, novembar/studeni
Sedmog novembra Ministarsko vijeće EU dalo saglasnost za početak pregovora o Sporazumu stabilizacije i pridruživanja BiH Evropskoj uniji, ali objava datuma zvaničnog starta pregovora odložena je za kasnije. Vijeće je posebno pozdravilo napredak u reformi policijskih snaga BiH i pozvalo nadležne da se dogovor bez odgode počne primjenjivati. Upozoreno je i na važnost donošenja i primjene zakona o Javnom RTV servisu.
2005, novembar/studeni
Tačno na desetu godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 21. novembra, Ministarsko vijeće EU objavilo je da će 25. novembar biti datum početka pregovora EU-BiH o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
2005, novembar/studeni
U Sarajevu, 25. novembra svečano otvoreni ranije najavljeni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Iako se radilo tek o formalno-svečarskoj ceremoniji, događaj je u državnim institucijama i u javnosti označen historijskim. Predsjedavajući Vijeća ministara, Adnan Terzić, najavio da će pregovori trajati “kraće od godinu dana”.
2006, februar/veljača
Posebnom Rezolucijom o Bosni i Hercegovini, Evropski parlament (13.02.2006.) upozorava da ova zemlja sa „postojećim institucionalnim okvirom neće biti u stanju u vlastito zakonodavstvo preuzeti evropske pravne stečevine (acquis), niti će moći s uspjehom provesti proces evropskih integracija“. U Rezoluciji se zaključuje da tempo sadašnjih i budućih pregovora s Evropskom komisijom o stabilizaciji i pridruživanju „zavisi isključivo od spremnosti triju glavnih nacionalnih zajednica – Bošnjaka, Srba i Hrvata da prihvate zajednički program reformi, te od sposobnosti vlasti da te reforme provede“. Evropski parlament je zatražio stvaranje uslova „za poptunu primjenu svih najviših vrijednosti demokratije, ljudskih prava i jednakosti među građanima. Od organa vlasti BiH se, takođe, traži „pojednostavljivanje državnih struktura, samoodrživost ekonomskog razvoja i preuzimanje potpune odgovornosti za budućnost zemlje“.
2006, maj/svibanj
Nakon što je 3. maja evropski povjerenik za proširenje, Oli Ren (Olli Rehn), suspendirao pregovore o pridruživanju Državne zajednice Srbijer i Crne Gore zbog neizručenja generala Ratka Mladića haškom tribunalu za ratne zločine, iz sjedišta EU najavljeno da Bosnu i Hercegovinu ne bi trebalo da snađe ista sankcija, ali da se zbog otpora reformama i narastujećeg euroskepticizma unutar EU, i ova zemlja nalazi “u opasnoj zoni” kada je riječ o budućim proširenjima Unije.
2006, septembar/rujan
Visoki predstavnik u BiH i specijalni izaslanik Evropske unije, Christian Schwarz-Schilling, 19.septembra se pred ambasadorima zemalja članica NATO i EU u Briselu (Bruxelles) energično založio za prijem BiH u Partnerstvo za mir i Euroatlantsko-partnersko vijeće kao forum za saradnju u oblasti sigurnosti pri sjedištu NATO-a. Partnerstvo za mir je 1994. godine osnovao tadašnji generalni sekretar NATO-a, pokojni Manfred Woerner, koji je bio Schillingov radni kolega u njemačkoj vladi tokom 1980-tih godina i njegov bliski prijatelj. PfP je stvoren u cilju saradnje sa zemljama ne-članicama Saveza kako bi se proširilo područje mira i stabilnosti u Evropi.
2006, novembar/studeni
Nakon učlanjenja Rumunije i Bugarske 1. januara 2007. godine, vrata Evropske unije ne bi se više smjela olako otvarati - zaključak je najnovijeg Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o toku reformi u zemljama kandidatima (Hrvatska i Turska) i potencijalnim kandidatima (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija) za članstvo u Evropskoj uniji. Iako u Izvještaju nisu određene konačne granice EU, kako su to zahtijevale Francuska i Austrija, ipak se jasno navodi da se EU ne bi smjela upuštati u dalje proširenje na istok Kontinenta prije nego što zemlje kandidati i potencijalni kandidati, ali i sama Unija, ne sprovedu opsežne reforme. Suočena sa rastućom zabrinutošću domaće javnosti u vezi s novim proširenjima, Evropska komisija je procijenila da joj je potrebno oko pet godina da bi reformirala sadašnje unijske institucije i sistem poljoprivrednih i regionalnih subvencija - u šta se i troši većina godišnjeg budžeta EU.
2006, novembar/studeni
Lideri zemalja-članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO), sa redovnog godišnjeg samita održanog 29. novembra u Rigi, uputili su, za većinu posmatrača neočekivan, poziv Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji da pristupe NATO programu Partnerstvo za mir (Program for Partnership -PfP). Ovim programom novim članicama se omogućuje sudjelovanje u zajedničkim vojnim vježbama (i interventnim akcijama) NATO-a ali ne i pravo na automatsku odbranu u slučaju takve potrebe. Prijemom u PfP novoprimljenim članicama je odato priznanje za uspješne vojne reforme i iskazanu spremnost za mirnodopsku međusobnu saradnju i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta susjednih država. Partnerstvo za mir je prvi korak (i uslov) za sudjelovanje u Akcionom planu za članstvo, koji obuhvata rigorozne faze pripreme za punopravno članstvo u NATO-u.
2006, decembar/prosinac
Svečanim potpisivanjem Ugovora o pristupanju, 14. decembra 2006. godine u Briselu (Bruxelles), Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija zvanično postale članice NATO programa Partnerstvo za mir (PfP). Prijemom u PfP sve tri zemlje su na sebe preuzele i dodatne obaveze u vezi s okončanjem vojnih reformi i saradnjom s Haškim tribunalom. "Prijem Bosne i Hercegovine u PfP predstavlja nagradu za sve godine uspješnog rada i odraz je je onoga što je zemlja postigla u reformi svojih odbrambenih struktura. Ovo je zlatna prilika da BiH krene naprijed, da izgradi snažne i trajne odnose sa NATO-om i da sukobi budu zaboravljeni" - izjavio je visoki predstavnik i specijalni izaslanik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz-Schilling.
2006, decembar/prosinac
Na sastanku pregovaračkih timova EU-BiH održanom 14. decembra u Sarajevu, okončana prva faza pregovora sa Evropskom komisijom usaglašavanjem takozvanog tehničkog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Da bi Sporazum mogao biti odobren i parafiran od strane svih 25 zemalja-članica potrebno je savladati i mnogo teži - politički dio pregovaračkog paketa, uključujući i ispunjavanje svih reformskih uslova, među kojima su se posebno teškim pokazali reforma policije, javnog RTV servisa i javne uprave, te formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora.
2007, mart/ožujak
U istom danu, 16. marta, evropski komesar za proširenje Oli Ren i generalni sekretar NATO-a Hop de Shefer posjetili Bosnu i Hercegovinu da bi saopštili kako BiH ne može dalje na putu ka evropskim integracijama bez reforme policije, te da je put ka punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu "krivudav i dug". BiH je 14. decembra prethodne godine primljena u Partnerstvo za mir NATO-a, a od tada je na čekanju i parafa na Sporazumu o pridruživanju sa EU iako su tehnički pregovori o ovom aktu formalno okončani 25. novembra iste godine.
Imajući u vidu da je samo dan uoči posjete Sarajevu, Oli Ren parafirao Sporazum o pridruživanju Crne Gore, te najavio "olakšavajuće okolnosti za Srbiju ukoliko nova vlada u Beogradu dokaže na djelu da je demokratska", Bosna i Hercegovina je nakon ove posjete dvojice najistaknutijih zvaničnika iz Brisela (falio je samo još Havijer Solana) ostala usamljena na sve tješnjem putu ka Evropskoj uniji.
2007, septembar/rujan
"Politička situacija u Bosni i Hercegovini sve je gora, a Evropska unija sve je više zabrinuta zbog takvog stanja", izjavio je visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Havijer (Javier) Solana u intervjuu kojega je u 26.09.2007. objavio sarajevski "Dnevni avaz. Solana je upozorio kako je jasno da su stajališta političara u BiH sve udaljenija, te da "oni nisu u stanju postići dogovor o ključnim pitanjima kakvo je reforma policije". Izjavio je da bi po BiH bio veoma loš znak ako bi ova zemlja najesen ostala za ledjima Srbiji i Crnoj Gori u procesima integriranja u EU. "Domaći političari bi morali shvatiti da jedino kompromisom mogu doći do rješenja koje bi osiguralo boljitak građanima BiH, a stalno propitivanje postojanja BiH kao države i entiteta u njoj nije način da se to postigne", izjavio je Solana i podsjetio da je BiH međunarodno priznata država čiji je opstanak zajamčen međunarodnim pravom.
2007, septembar/rujan
Osim postizanja "političke saglasnosti za prihvatanje reforme policije", i posljednja runda razgovora na nivou eksperata političkih stranaka o policijskoj reformi održana 29. septembra 2007. završena je bez uspjeha. Prema ranijem kalendaru Evropske komisije, zadnji rok za ovaj reformski zadatak bio je 30. septembar.Jedina novost dogodila se iza scene "ekspertnog zasijedanja" kada su lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke za BiH (SBiH), Milorad Dodik i Haris Silajdžić, potpisali Protokol o ispunjavanju uslova za reformu policije, koji su odmah proslijedili visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku. „Nadamo se da će ovaj protokol biti sasvim dovoljan znak progresa u reformi policije za konačno parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju"- izjavio je Silajdžić. "Radili smo to sa dubokim uvjerenjem da će protokol biti prihvaćen i odobren od strane Evropske komisije, kako bi se ova mučna procedura završila i kako bi se deblokirao ukupan politički proces u BiH."" - izjavio je Dodik. Razgovori o reformi policije u BiH traju skoro četiri godine.
2007, oktobar/listopad
Nakon što su pregovori o reformi policije ponovo propali, Evropska komisija je već početkom oktobra saopštila da bilateralna Deklaracija Silajdžić-Dodik nije dovoljna za parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn izrazio je žaljenje što je BiH zauzela posljednje mjesto u redu za uspostavljanje prvog stepena ugovornih odnosa s Evropskom unijom.
2007, oktobar/listopad
Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH, na sastanku održanom 30. i 31. oktobra u Sarajevu, podržali su mjere koje je visoki predstavnik u BH donio 19. oktobra. Na sjednici je istaknuto da mjere ne zadiru u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma , niti u Ustav Bosne i Hercegovine. Mjere koje je visoki predstavnik donio radi „djelotvornijeg funkcioniranja države BH“ podržali su EU i SAD, te bošnjačke i hrvatske stranke u BiH, dok su izazvale oštro protivljenje nezadovoljstvo svih političkih stranaka u RS. U posebnoj Deklaraciji koja je usvojena na kraju dvodnevnog zasjedanja odato je priznanje visokom predstavniku za sve preduzete mjere, te ocijenjeno da je od junskog zasjedanja ovog nadzornog tijela došlo do „pogoršanja“ situacije u BiH. „Odgovornost leži na političkim liderima iz oba entiteta koji su blokirali progres i pogoršavali političku situaciju agresivnom retorikom...
Bosni i Hercegovini su hitno potrebne reforme da bi mogla izgraditi modernu i efikasnu državu koja može zauzeti svoje mjesto u evroatlantskim institucijama i ispuniti obaveze iz Daytonskog mirovnog sporazuma. To se jedino može postići kompromisom. Međutim, BiH se od juna nije približila parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer neki politički lideri nisu ispoštovali prethodno preuzete obaveze u pogledu ispunjavanja uslova koje je postavila EU. Sada je potrebno načiniti konkretne korake da bi se demonstriralo kako se radi o ozbiljnim naporima. Ukoliko ti koraci uslijede, BiH bi konačno mogla načiniti pomake prema zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“.
2007, novembar/studeni
Prvog novembra, Nikola Špirić podnio ostavku na funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Do odbacivanja njegove ostavke od strane Predsjedništva BiH ili izbora novog premijera, funkciju će obnašati u tzv. tehničkom mandatu. "Predsjedništvu BiH sam podnio ostavku jer to smatram jedinim načinom da doprinesem smanjenju tenzija. BiH na žalost nije suverena država, već njom upravljaju stranci, a to nije dobro. Visokom predstavniku u BiH, Miroslavu Lajčaku zamjerio je što odluku o nametanju izmjena Zakona o vijeću ministara (koja je i izazvala najnoviju političku krizu u zemlji) donio bez razgovora s njim. Smatra da ga je međunarodna zajednica najnovijim potezima potpuno razvlastila, a da od njega zahtijeva odgovornost. "Nije dobro za BiH da funkcioniše na ovaj način. Zato sam spreman platiti i ličnu cijenu za uspjeh države. Moja ostavka je doprinos tome", izjavio je Širić.
2007, novembar/studeni
|
Provedba reforme policije u skladu s „tri evropska principa", potpuna saradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine, reforma javnih TV emitera i javne uprave, četiri su stara-nova uslova koje BiH mora ispuniti kako bi zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je suština redovnog Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku ove zemlja u posljednjem izvještajnom razdoblju koji je istovremeno, 6. novembra/studenoga objavljen u Bruxellesu i Sarajevu. Uz Izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Komisija je objavila i Dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate - Hrvatsku i Tursku. Prezentirajući komisijin izvještaj na pres-konferenciji u Sarajevu, zamjenik direktora Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Jan Truszczynski kazao je da je BiH u posljednih godinu dana uradila „vrlo malo na ispunjavanju prioriteta utvrđenih zajednički prihvaćenim dokumentom Evropskog partnerstva. Glavni uzrok reformskom zastoju je, po ocjeni evropskog zvaničnika "u porastu nacionalističke retorike i napetoj političkoj atmosferi do koje je došlo usljed nedostatka saradnje između entiteta i državnog niova." |
2007, novembar/studeni
Evropski komesar za proširenje Olli Rehn u intervjuu za briselski nedjeljnik European Voice od 15. novembra izjavio je da Bosna i Hercegovina nema još mnogo vremena kada je u pitanju dogovaranje oko reforme policije, te ukoliko uskoro ne dođe do značajnih pomaka, Evropska unija će "ozbiljno razmotriti svoju politiku prema BiH." U tom slučaju Bosna i Hercegovina bi mogla postati "propala država sa propalim vođama", priprijetio je Rehn.
2007, decembar/prosinac
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u ostavci, Nikola Špirić i komesar EU za proširenje Olli Rehn, su četvrtog decembra u Sarajevu parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije. Ovim činom BiH je na samom pragu punih ugovornih odnosa sa EU, jer će Sporazum kada bude potpisan i parafiran u zemljama-članicama, imati jače pravno djejstvo od domaćeg zakonodavstva. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno brzina daljnjeg puta BiH prema Evropskoj uniji zavisit će od implementiranja reformi iz tzv. evropskog dnevnog reda u kojem je za sada najspornija reforma policije.
2008, mart/ožujak
Ministri vanjskih poslova EU, na dvodnevnom zasijedanju u Briselu (10-11.mart/ožujak) usvojili su i poseban zaključak o regionalnoj saradnji između zemalja jugoistočne Evrope, ocjenjujući ponovo takvu saradnju jednim od najvažnijih uslova za približavanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Ministri su pozdravili formalnu primopredaju dužnosti koja je krajem februara/veljače obavljena u Sofiji izmedju dosadašnjeg Pakta stabilnosti (koji je, na inicijativu Njemačke, osnovan u junu 1999. godine na samitu u Sarajevu) i novoosnovanog Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) čiji je Sekertarijat nedavno uspostavljen takodje u glavnom gradu BiH. Glavni zadatak RCC-a je unapređenje „suštinske kooperacije u oblastima demokratije, ekonomije i bezbjednosti u regionu".
2008, mart/ožujak
Evropski povjerenik za proširenje, Olli Rehn (Oli Ren), 5. marta/ožujka predstavio u sjedištu EU najnoviji, novi "Svobuhvatni investicioni okvir" za ubrzanje reformi u zemljama Balkana, vrijedan oko 4 milijarde eura, uključujući i paket mjera "za ujedinjenje transportne mreže EU i njenih susjeda" kroz uključivanje balkanskih zemalja u Trans-evropsku mrežu cestovnih, željezničkih, riječnih i morskih komunikacija. Rehn je izjavio da se u novom pristupu regionalnoj politici EU polazi od činjenice da su se "sve zemlje, svaka svojom brzinom, značajno približile Evropskoj uniji i da ih sada u tome treba dodatno ohabriti specifičnim mjerama podrške. "Bosna i Hercegovina bi mogla potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tokom aprila, kojim bi, ako to bude željela, otvorila sebi prolaz i ka eventualnom statusu zemlje kandidata za punopravno članstvo", izjavio je Rehn. Novi paket podrške EU zapadno-balkanskim zemljama poznatiji je kao "Komunikacija za Zapadni Balkan", a rezultat je zahtjeva Vijeća ministara EU od 18. februara/veljače 2008. da Komisija u što kraćem roku pripremi "paket sveobuhvanih mjera za dugoročnu stabilnost i izvjesniju evropsku pespektivu zemalja Zapadnog Balkana." Takav zahtjev EU ministara uslijedio je samo dan nakon što je Skupšina Kosova usvojila Rezoluciju o jednostranom proglašenju nezavisnosti.
2008, april/travanj
Na preporuku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (Gornji dom) koji je početkom mjeseca tijesnom većinom usvojio paket zakona o reformi policije, 16. aprila je to učinio i Dom naroda (Donji dom). Evropski komesar za proširenje, Olli Rehn, a zatim i visoki predstavnik za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost, Javier Solana, pozdravili su usvajanje reformskih zakona koji, kako su u odvojenim izjavama naveli, Bosni i Hercegovini "utiru put" u pravcu potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. "Nadam se da bi, na temelju pozitivne ocjene svih preostalih uslova Evropske komisije, do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju moglo doći u vrlo kratkom roku", izjavio je Solana i pozvao "sve političke snage u zemlji da se snažno angažuju na implementaciji preostalih prioriteta iz reformskog programa za Bosnu i Hercegovinu."Vrata Evropske unije su sada otvorena za novi korak ka evropskim integracijama, jer Sporazum o pridruživanju "ne donosi samo praktične ekonomske i trgovinske koristi, već se radi i o glavnoj kapiji na putu ka kandidatskom statusu za pristupanje Evropskoj uniji" - izjavio je Rehn.
2008, maj/svibanj
"Sveobuhvatni investicioni okvir za Zapadni Balkan" ili "Novi jedinstveni mehanizam ulaganja EU u zemlje Zapadnog Balkana" Evropska komisija je 14. maja predstavila i ministrima finansija EU, te nakon debate na sastanku u Briselu, dobila podršku ovog Vijeća. Cilj je "povećanje stepena usklađenosti davalaca pomoći i investicionih sredstava ovom regionu; objedinjavanje fondova; olakšavanje procedure odobravanja pomoći; te povezivanje svih postojećih instrumenata pomoći EU, država članica i međunarodnih finansijskih institucija kao što su Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Razvojna banka Vijeća Evrope.
2008, maj/svibanj
Na inicijativu francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) koji je prvo podržala Njemačka, Evropska komisija je 20. maja usvojila "koncept osnivanja" Mediteranske unije pod punim nazivom "Barcelona proces:Unija za Mediteran". Izvještavajući o tome Evropski parlament, povjerenica Evropske komisije za međunarodne odnose, Benita Ferero-Valdner (Ferrero-Waldner), izjavila je istog dana da bi buduća Mediteranska unija okupljala 44 zemlje južnog Sredozemlja, i to sve članice Evropske unije (27), 13 zemalja iz dosadašnjeg Barcelosnkog procesa (Albanija, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Libija, Maroko, Mauritanija, palestinska teritorija, Sirija, Tunis i Turska), te Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru i Monako. Komesarka Ferero-Valdner je naglasila da projekat "nije uperen protiv turskog prijema u EU, niti predstavlja alternativu evropskim integracijama. Zaključeno je da će Metarnska unija formalno biti uspostavljena 13. jula na ‘konstitutivnom' samitu u Parizu.
2008, maj/svibanj
Nakon nekoliko odlaganja zbog kašnjenja sa usvajanjem paketa zakona o reformi policije, Evropska komisija je 26. maja u Briselu/Bruxelles zvanično otvorila dijalog i sa BiH o postepenom ukidanju viza za sve građane. Do tada, BiH je bila jedina zemlja regiona s kojom ova vrsta pregovora nije bila otvorena. Od prvog januara 2008. na snazi je Sporazum EU-BiH o djelimičnoj liberalizaciji viznog režima za određene "povlaštene" kategorije građana kao što su studenti, poslovni ljudi, novinari i bolesni. Otvaranjem dijaloga, stvoreni su formalni uslovi za izradu zajedničke "mape puta" ili "putokaza" o ispunjavanju opštih i specifičnih uslova za primjenu odredaba Šengenskog sporazuma o bezviznom režimu.
2008, juni/lipanj
Na marginama redovnog zasjedanja ministara vanjskih poslova, Zajednice Evropska unija za Ugalj i čelik, te Zajednica za atomsku energiju s jedne strane i njene države članice, te Bosna i Hercegovina s druge strane, potpisale su 16. juna u Luksemburgu/Luxembourg Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sastavni dio SSP-a je Privremeni trgovinski sporazum (Interim Agreement) koji se primjenjuje do ratifikacije Sporazuma u svim nacionalnim parlamentima država članica i Parlamentarnoj skupštini BiH. SSP je nakoj Dejtonskog sporazuma najvažniji pravno-politički akt između EU i BiH koji ima snagu međunarodnog ugovora i koji je, u sektorima na koje se odnosi, pravno nadređen domaćem zakonodavstu. Primjenom odredaba ovog Sporazuma, BiH će potvrđivati svoju spremnost za više oblike ugovornih odnosa sa Unijom, uključujući i kandidatski status i članstvo u Uniji. Odredbe SSP-a ostaju na snazi sve do potpisivanja Pristupnog ugovora o članstvu BiH u Evropskoj uniji.
2008, okrobar/listopad
«Evropska komisija je razočarana činjenicom da su bh. političari više vremena potrošili na negativnu retoriku nego na vođenje zemlje ka evropskim integracijama, prema Evropi i Evropskoj uniji», izjavio je komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren/Olii Rehn nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH. Ren je takođe istakao da je u Sarajevu zatekao «politički pesimizam» zbog kojeg je «vrlo ozbiljno zabrinut».
"Posljednji put kada sam bio ovdje parafirali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što je, vjerujem, bio historijski momenat za BiH. Tada su lideri BiH iskazali opredijeljenost za evropsku budućnost zemlje. Danas sam imao otvoreni razgovor sa članovima Predsjedništva o situaciji u zemlji i o njenoj evropskoj budućnosti. Uloga predsjednika ili predsjedništva u svakoj državi je da obezbjeđuje društvenu koheziju i osnovno usmjerenje u društvu. Mislim, međutim, da imam dosta razloga za zabrinutost kada je orijentacija BiH u pitanju", izjavio je Rehn. Dodao je da ovu zabrinutost dijele i zemlje članice EU, te da su razočarane trenutnom situacijom u BiH i ponovnim usporavanjem reformskih procesa. "Mi očekujemo da zemlja, buduća članica EU govori jedinstvenim glasom i da se u toj zemlji poštuju državne institucije. Prema tome očekujemo da dođe do evolucije Ustava ove zemlje koja treba da se desi uz potpuno poštivanje Dejtonskog sporazuma", izjavio je Rehn.
2008, oktobar/listopad
Nakon oštre i vrlo konkretne debate, Evropski parlament je 23. oktobra u Strasburu/Strasbour usvojio posebnu Rezoluciju o BiH, kojom poziva članice EU da, i pored usporenog reformskog progresa, ratificiraju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom koji je, nakon više odlaganja i tehničkih dorađivanja, potpisan 16. juna/lipnja u Luksemburgu/Luxembourg. Istovremeno, lideri BiH su vrlo oštro upozoreni da zemlja može u EU ući samo ukoliko u potpunosti provede neophodne ustavno-pravne, ekonomske i društvene reforme i ako se ka ovome cilju kreće kao jedinstvena zemlja. Na opasnost od daljeg zaostajanja reformi, ne postojanja političkog konsenzusa o ključnim pitanjima, te o "opasnoj nacionalističkoj retorici" vrlo oštro je govorila i šefica Delegacije za jugoistočnu Evropu Doris Pak/Pack, čiji je izvještaj poslužio kao osnova za usvajanje rezoluciju.
Evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn je pred evropskim parlamentarcima bio podjednako oštar kao i u Sarajevu 10. oktobra. "Konsenzus je u BiH propao i reforme su na čekanju. Nacionalistička retorika tokom oktobarskih izbora bila je faktor pogoršanja situacije u zemlji, politički problemi su sada još dublji. Nepostojanje zajedničke vizije lidera o budućnosti zemlje i ne postojanje konsenzusa o evropskim reformama, ozbiljno narušava evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine", rekao je Ren.
2008, ktobar/listopad
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 27.10.2008. dao je saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, koji je BiH sa Evropskom unijom potpisala 16. juna. Na prvom zasjedanju Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje ocijenjeno da je primjena Privremenog sporazuma počela dobro, što je važan poticaj za primjenu njegovih ostalih odredbi. Saglasnost za ratifikaciju SSP-a prethodno je dao Predstavnički dom PSBiH na sjednici održanoj u srijedu, 22. oktobra.
2008, novembar/studeni
Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak i šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas/Kourkoulas predali su 11. novembra/studenoga predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, Nikoli Špiriću, novu strategiju Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Dokument su dan ranije odobrili ministri vanjskih poslova EU, a odnosi se na potrebu "aktivnijeg angažiranja EU u BiH, te zajedničkog nastupa svih međunarodnih i domaćih partnera u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji". Špirić je izjavio da nova strategija EU predstavlja "svojevrsni poziv bh. vlastima da obnove napore u provođenju neophodnih reformi". Specijalni predstavnik EU, Miroslav Lajčak, koji je također sudjelovao u radu ministarskog sastanka u Briselu/Bruxelles, podsjetio je da se Strategija bavi «ojačavanjem budućeg specijalnog predstavnika EU u BiH u odnosu na sadašnju ulogu». Na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara odbrane EU dogovoreno je također da EUFOR ostane u BiH «do političke odluke o budućoj tranziciji ove vojne misije", ali nije precizirano kada bi se to moglo dogoditi. U novoj strategiji se izražava zabrinutost "zbog zastoja u provođenju reformi, zbog unilaterarnih aktivnosti pojedinih političara, te zbog nacionalističke retorike koja usporava proces integracije BiH u EU".