BEOGRAD, 30.01.2009. - Predzadnjeg dana januara, Srbija je počela s jednostranom primjenom Privremenog trgovinskog sporazuma u cilju što brže primijene odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, koji je potpisan 29. aprila u Luksemburgu/Luxembourg.
Carinske stope na uvoz robe iz EU će do 30. januara biti smanjivane postepeno i po robnim grupama, a na temelju nedavno usvojenih izmjena Zakona o carinskoj tarifi, zbog čega će, po riječima srbijanskog premijera Mirka Cvetkovića, "građani i privreda od sada izdvajati manje sredstava jer će određene robe koje se nabavlja iz EU, biti jeftinije".
Kao jedan od glavnih pozitivnih učinaka primjene Sporazuma, u srbijanskoj javnosti i medijima navode se dvostruko niže carine na uvoz automobile, a imajući u vidu da će zbog toga biti umanjeni i carinski prihodi u državnoj kasi, vlada Srbije je "pravovremeno" donijela uredbu o povećanju poreza na alkohol, cigarete i pivo, zbog čega su ti proizvodi poskupjeli.
Primjena Privremenog trgovinskog sporazuma trebala je početi s prvim danom ove godine, ali je odgođena jer je srbijanski parlament prethodno morao usvojiti izmjene Zakona o carinskoj tarifi.
Kao i u drugim zemljama koje su prolazile kroz ovu fazu harmonizacije sa standardima EU, početak primjene Privremenog sporazuma je i u srbijanskoj javnosti izazvao različita tumačenja. Po jednima, snižavanje carina na uvoz robe iz EU će "ugroziti srbijansku ekonomiju i opasno skresati budžetske prihode", dok po drugima pojačana konkurencija vodi samo boljoj snabdjevenosti tržišta, snižavanju cijena i bržem ulasku Srbije u EU. Iskustvo svih dosadašnjih sporazuma ove vrste govori da su zagovornici harmonizacije zakona i povezivanja s evropskim tržištem, u pravu.
Prilikom potpisivanja SSP-a sa Srbijom, krajem aprila prošle godine, Vijeće ministara Evropske unije odlučilo je da njegova ratifikacija i primjena, kao i primjena Privremenog trgovinskog sporazuma mogu početi tek nakon što Vijeće bude zaključilo da je Srbija ostvarila "punu suradnju s Haškim tribunalom".
Početkom septembra prošle godine SSP je ipak ratificiran u srbijanskom parlamentu, ali sedam dana kasnije, na sastanku ministara vanjskih poslova EU, Holandija je ostala pri stavu da primjena oba sporazuma sa Srbijom nije moguća "sve dok su preostali haški optuženici Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi". Međutim, saglasnost na jednostranu primjenu Privremenog sporazuma sa Srbijom i tada i nekoliko puta kasnije, dao je povjerenik za proširenje, Olli Rehn, što je u početku izazvalo polemične rasprave i unutar EU i u Srbiji. Bez obzira na to, srbijanska vlada je 16. oktobra prošle godine donijela odluku da se s primjenom Privremenog sporazuma počne 1. januara 2009. godine, što bi i bilo učinjeno da u decembru, zbog obima posla u srbijanskom parlamentu, nije bilo ‘zapelo' s izmenama Zakona o carinskoj tarifi.