Brisel/Bruxelles, 12.12.2008. - Na žalost skeptika, šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije jednoglasno su se u petak, 12. decembra/prosinca na samitu u Briselu/Bruxelles, dogovorili da se proces ratifikacije Lisabonskog ugovora nastavi. Prihvatili su i vrlo ambiciozan klimatsko-energetski paket i plan o obnovi evropske ekonomije ‘težak' 200 milijardi eura, što predstavlja 1,5 posto brutodruštvenog proizvoda EU ili skoro dva zajednička ovogodišnja budžeta.
"Pravno obvezujuće garancije čiji je cilj pobijanje irskih strahova iz Lisabonskog ugovora zbog kojih je sredinom juna/lipnja ove godine Ugovor i odbačen, biće ugrađene u poseban protokol Pristupnog sporazuma sa Hrvatskom, kao prvom sljedećom članicom EU. A to bi se moglo dogoditi 2010. ili 2011. godine", rekao je predsjedavajući Evropskog vijeća, francuski predsjednik Nikolas Sarkozi/Nicolas Sarkozy po završetku sastanka na vrhu evropske dvadeset-sedmorice.
Na samitu je dogovoreno da će svaka zemlja članica moći zadržati po jednog komesara/povjerenika u Evropskoj komisiji, što je i bio jedan od glavnih razloga neuspjeha prvog referenduma u Irskoj. Dogovoreno je takođe da se referendum održi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije koji ističe 31. oktobra/listopada 2009. godine.
Èlanice EU su se obvezale da će zajednički pronaći način kako da se u Lisabonski ugovor ugrade pravno obvezujuće garancije kojima bi se umirili strahovi irskih građana u vezi s vojnom neutralnošću, fiskalnom suverenošću, zabranom abortusa i radničkim pravima. A sve sa ciljem kako se Ugovor ne bi morao ponovno ratificirati u onim članicama Unije u kojima je to već učinjeno. Od 27 članica Unije, Lisabonski ugovor je ratificiran u 25.
Osim Irske, jedino još Poljska nije provela ustavno obavezujuću proceduru prihvatanja Ugovora. Prihvatanjem ideje o posebnom protokolu u sastavu Pristupnog sporazuma sa Hrvatskom, a koji se odnosi isključivo na Lisabonski ugovor, izbjegava se potreba ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora, jer je praksa da se svi protokoli ratificiraju zajedno s Pristupnim sporazumom.
Irski premijer Brajan Kovn/Brian Cowen potvrdio je na konferenciji za novinare u Briselu da će Irska, nakon što je dobila tražene garancije, održati drugi referendum o Lisabonskom ugovoru, a poljski predsjednik Leh Kacinski/Lech Kaczynski je izjavio da će i on odobriti ratifikaciju ako irski birači na ponovljenom referendumu budu glasali za Ugovor.
Prema analizama provedenim u Irskoj nakon propalog referenduma iz juna ove godine, birači su odbacili Lisabonski ugovor zbog pitanja tradicionalne irske vojne neutralnosti, zabrinutosti oko širenja nadležnosti institucija u Briselu u odnosu na nacionalno zakonodavstvo, oko prava na zaštitu trudnica, pitanja porezne suverenosti, te oko broja povjerenika u Evropskoj komisiji.
Lakše nego što se pretpostavljalo, lideri EU su dogovorili i klimatsko-energetski paket, kojeg je francuski predsjednik Sarkozi ocijenio takođe historijskim, te plan za oporavak ekonomskog i finansijskog sistema EU.
"Ono što se u dva dana samita dogodilo, od historijskog je značaja ne samo za EU. Jer nema kontinenta na svijetu koji ima tako obavezujuća pravila kao ova koja smo prihvatili jednoglasno", izjavio je Sarkozi nakon samita.
Cilj evropskog klimatsko-energetskog plana je da se do 2020. godine za 20 posto poveća udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji na nivou EU, da se za 20 posto smanji emisija ugljen-dioksida, te da se za isto toliko, u odnosu na 1990. godinu, poveća energetska efikasnost.
Ambiciozan paket mjera za oživljavanje evropske ekonomije usvojen je u verziji kakvu je u novembru/studenome predložila Evropska komisiija. "Svi su se složili da se radi o vrlo ozbiljnoj krizi. Svi su se, takođe, složili da postoji potreba za ekonomskim oporavkom na temelju plana Evropske komisije", rekao je Sarkozi.
U interesu jedinstva EU, lideri su odbacili francusko-britanski prijedlog smanjivanja PDV-a, odgodivši raspravu o tom pitanju za sastanak ministara finansija u proljeće sljedeće godine.
‘'Evropska unija je pokazala da raspolaže i jedinstvom i snagom kako bi iz krize krenula zajednički putem oporavka'', izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo/Jose Manuel Marroso. Uoči samita on je rekao da će ovo biti najznačajniji samit na kome on učestvuje od kako je predsjednik Evropske komisije.
„Za samo dva dana zasjedanja postigli smo historijske dogovore za budućnost EU. Došli smo do kompromisa kada su u pitanju irski zahtjevi povodom ponovnog pokušaja ratifikacije Lisabonskog ugovora. Dogovorili smo se oko mjera koje će predstavljati evropski odgovor na globalnu ekonomsku krizu, a to je ono što najviše trenutno brine naše građane. I napokon, usvojili smo istorijski plan koji se tiče klimatskih promjena i energetike. To je sigurno najambiciozniji projekat o zaštiti klime na svijetu", rekao je Barozo.
Sa samita EU upućena je poruka i drugim zemljama svijeta : „I vi možete da postignete ono što smo mi ovog decembra uspjeli u Briselu".