Komentari

Uprkos umjesnim i neumjesnim kritikama, (samo)hvalisanju i osporavanjima - zagovornici "malog Schengena" ili "Balkanske ekonomske unije" (BEU) ne posustaju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije - Zoran Zaev i Edi Rama, u roku od samo tri i po mjeseca zakazali su i treći trilateralni samit u Tirani i najvećem albanskom brodskom pristaništu Draču, epicentralnoj tački razornog zemljotresa koji je krajem novembra pogodio Albaniju.

Godišnji promet opojnih droga u zemljama Evropske unije (EU) procjenjuje se na 30 milijardi eura (po podacima UN-a) do 40 milijardi eura prema procjeni Evropske agencije za saradnju u sprovedbi zakonodavstva EU (Europol).

I dalje je najzastupljeniji kanabis (marihuana i konoplja) sa 39 odsto evropskog tržišta i procijenjenom zaradom od 11,6 do 12,8 milijardi eura godišnje. Kokain je na drugom mjestu sa 31 odsto tržišta i procijenjenim prometom od 9,5 do 10,5 milijardi eura. Heroin se zadržao na 25 odsto evropskog tržišta s procijenjenim godišnjim prometom od 7,4 do 9,1 milijardu eura, a sintetičke droge poput amfetamina, metamfetamina, MDMA i drugih psihoaktivnih supstanci, čija je proizvodnja i promet u zadnje tri godine „u dramatičnom porastu“, drže oko pet odsto narko-tržišta EU sa trenutnih oko 1,6 do 1,9 milijardi eura godišnjeg prometa.

Procjena je da bi u narednih dvije-tri godine promet sintetičkih droga u EU mogao skočiti na cijelih 9 milijardi eura godišnje i primamiti oko 4 miliona novih korisnika mahom mlađe životne dobi.

Ako je kraj pregovora i članstvo u Evropskoj uniji za Hrvatsku prije šest i po godina bila "matura", polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci naredne godine zasigurno bi mogao biti "diplomski rad". Takva su bila prva iskustva svake od novih članica EU-a kojima je uhodani sistem rotacije na čelu Vijeća EU-a dodjeljivao ulogu "poštenog i neutralanog posrednika u upravljanju evropskim poslovima".

Prva među zemljama bivšeg socijalističkog bloka takvo iskustvo je imala Slovenija, čije je uspješno predsjedništvo trajalo od 1. januara do 1. jula 2008. godine. U prvih šest mjeseci ove godine predsjedavajuća EU-a je bila Rumunija, a "štafetnu palicu" će 1. januara od iskusne Finske preuzeti Hrvatska.

Da bi se uspješno uhvatila ukoštac s ovim izazovom, hrvatska Vlada i Evropska komisija su zajednički formatirali teorijsku i praktičnu obuku za oko 800 hrvatskih dužnosnika, službenika i drugog osoblja, a uvježbavanje realnih situacija će trajati sve do kraja ove godine.

Ono gdje su do sada 'fulali' novoimenovana predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen (Njemačka) i bivši povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn (Austrija), neočekivano je ispravio budući šef evropske diplomatije, španski Katalonac Josep Borrell.

Prvo izlaganje pred Evropskim parlamentom u ponedjeljak počeo je Zapadnim Balkanom čime je, zbog obilja drugih globalnih izazova i evropskih prioriteta u narednih pet godina, iznenadio i najvatrenije zagovornike proširenja. Josep Borrell

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, "sito i rešeto" Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.

Uspoređujući stvarnost u Mostaru i Banjoj Luci s izjavama dvojice gradonačelnika, Ljube Bešlića i Igora Radojičića, nemoguće je ne pomisliti da laže stvarnost ili gradonačelnici.

Link: (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/evropska-prijestolnica-kulture-kosmicka-pravda-za-mostar-i-banju-luku)

"Kulturni šok“ se nije dogodio. Mostar i Banja Luka su vraćeni na popravni zbog blef-kandidature, a za Evropsku prijestolnicu kulture 2024. iz zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata, očekivano je izabran norveški grad Bodo.

Tako su odlučili briselski selektori iz Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije i Evropskog odbora regija. Uprkos neskrivenoj empatiji prema Bosni i Hercegovini i sažaljenju prema građanima, ni u jednom od ova dva grada nepojmljivih apsurda nisu mogli prepoznati realan civilizacijski, društveni, zakonodavni, ekonomski, politički i kulturološki okvir čak ni za dostojan svakodnevni život, a kamoli za realizaciju najvećeg kulturnog projekta na tlu Evrope od 1985. godine, kada je uspostavljen.

Obruč se steže! Amerikanci, Britanci, Nijemci, Turci, neke od skandinavskih zemalja, a najodlučnije Bijela kuća odučili su da „bez ucjene i zavrtanja ruku bilo kome, već razumom i argumentima“ okončaju agoniju i jeftinu populističku igranku oko uspostave izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kako? Kompromisnim dogovorom oko natovog godišnjeg Nacionalnog akcionog plana sveobuhvatnih reformi (NAP).

Prvi među Bošnjacima, Bakir Izetbegović, je izgleda konačno svjestan da svojim ucjenama o izboru izvršnih vlasti u zemlji ne čini dobro za državu, silne reforme, blokirano pravosuđe, njen evropski put.

Najslušaniji među bosanskim Srbima, Milorad Dodik, je izgleda konačno shvatio da bez izvršne vlasti u zemlji nema gasovoda, autoputa ka Beogradu, fondova Evropske unije niti također evropskog puta zbog kojeg je za kratko vrijeme dva puta boravio u Briselu. Oba brzopleta nacionalna lidera su izgleda shvatili da će jednoga dana morati priznati da su pretjerali. Što prije, to mudrije!

I Bakiru Izetbegoviću (lijevo) i Miloradu Dodiku jasno je da 'saradnja' s najjačim vojnim savezom na planeti ne prejudicira članstvo u njemu, piše autor (EPA)

Visoki predstavnik je postao imun na ratnohuškačku retoriku, politiku etnonacionalnih podjela i sve prisutniju diktaturu populizma.

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/diktatura-populizma-i-bonske-ovlasti-ohr)

Autoritet Visokog predstavnika je s protokom vremena postao nevidljivAl Jazeera

Pitanje je dana kada će Evropska komisija dostaviti pismene odgovore evropskom izvjestiocu za Bosnu i Hercegovinu Cristianu Dan Predi na tri krucijalna pitanja kakva do sada niko nikada nije postavio u Briselu.

"Da li je Komisija svjesna čestih slučajeva poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u Republici Srpskoj? Što će učiniti da ih zaustavi? Te, kakav je efekat takvih aktivnosti na evropski put Bosne i Hercegovine?"

Logična pitanja, rumunski poslanik u Evropskom parlamentu s izvanrednim senzibilitetom za zbivanja u BiH, postavio je prije mjesec dana, 16. aprila. Po pravilima unutarevropske korespondencije Komisija je obavezna na svaki službeni upit odgovoriti u roku od šest sedmica. Biće vrlo zanimljivo za koji dan saznati šta Evropska komisija misli o ovim bolnim temama. I šta smjera učiniti.

Nakon novog demarša predsjedniku EK-a i svim resornim zvaničnicima EU-a, oštro pismo uručeno i generalnom sekretaru UN-a

Piše: Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sarajevo-i-zagreb-se-svadaju-kinezi-napreduju)

Treba smisliti rješenje po kojem će i ovaj most biti sponaAl Jazeera

Od kako se ljudi bave politikom poznato je da je u politici sve moguće. Pa i to da je Zagrebu Sarajevo dalje od Brisela, a Sarajevu Njujork bliži od Zagreba! Samo u politici mostovi ne spajaju ljude, gradove, države i kontinente.

Još od kasnih devedesetih godina kada je rođena ideja o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom, Pelješki most je za zvanični Zagreb bio i ostao životno pitanje. Za Bosnu i Hercegovinu je to bio i ostao ilegalni most i most inata, narušavanje teritorijalnog integriteta i potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru.

Toliko bliski, nacionalno izmiješani i međusobno ovisni, a istovremeno toliko udaljeni, nerazumljivi jedni drugima i zavađeni - mogu biti samo komšije i susjedi na Balkanu.

Ako za godinu ne uspijem vratiti BiH sa puta samouništenja na pravi put, napuštam Predsjedništvo, rekao je Dodik saradniku Al Jazeere u Briselu.

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dodik-zelim-vidjeti-bih-kao-harmonicnu-zajedn

Spreman sam za svaki dogovor koji ide u korist Bosne i Hercegovine, kaže Milorad Dodik (EPA)

U briselskom hotelu „Amigo“ u samom središtu najljepšeg dijela 'glavnog grada' Evropske unije, s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, razgovarao sam tri puta duže od prethodno planiranih minuta.

Razgovor sam odlučno započeo pitanjem o „stvarnim razlozima“ ponovnog dolaska u Brisel, imajući u vidu preovlađujuće stavove domaćih medija i javnosti po kojima „svečana primopredaja“ nepotpunih odgovora na Upitnik Evropske komisije ne bi trebalo da bude razlog šefu države da se bavi administrativno-tehničkim detaljima kandidatskog statusa.

Iz Brisela je nebrojeno puta poručeno: evropeizacija Bosne i Hercegovine svakako, balkanizacija Evropske unije nikako.

Piše:Zekerijah Smajić (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sta-bih-ceka-nakon-odgovora-na-upitnik-evropske-komisije)

Europska unija, EU

Albanija i Sjeverna Makedonija napravile su znatne reforme, poručeno je iz Evropskog parlamentaEPA - Ilustracija

S pet mjeseci zakašnjenja odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku prihvaćeni su na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini: dvije entitetske vlade, deset kantonalnih, vlada Distrikta Brčko i, na koncu, na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Na nivou Evropske unije ni do danas ne postoji usklađenost ni za medicinsku ni za rekreacijsku upotrebu kanabisa.

Piše:Zekerijah Smajić

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kanabis-droga-ili-lijek

Među zemljama članicama EU-a u vezi s kanabisom najliberalniji su Holandija, Španija, Portugal, Njemačka i Češka (EPA)

Sredinom ovog mjeseca zastupnici u Evropskom parlamentu (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Evropsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde šta je "medicinski kanabis", da se spriječi zloupotreba te drevne biljke i osiguraju finansijska sredstva u novom programu "Obzor Evropa" za daljnja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa.

Iz Sarajeva je u Brisel stigao demarš u kojem se upozorava na ratno prisvajanje morske teritorije Bosne i Hercegovine.

Piše:Zekerijah Smajić

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/demars-briselu-peljeskim-mostom-protiv-suvereniteta-bih

EU sufinansira gradnju Pelješkog mosta sa 357 miliona eura iz evropskih kohezionih fondovaIvo Čagalj (Pixsell)

Pod dramatičnim naslovom "Republika Hrvatska proglasila državni suverenitet na pomorskom području Bosne i Hercegovine", na sve glavne adrese zajedničke evropske vlasti u Briselu ovih je dana iz Sarajeva stigao neuobičajeno oštar, detaljan i ubjedljiv demarš. Povod je, kako se navodi, hrvatska "ilegalna ratna odluka od 2. februara 1994. o prisvajanju morskog teritorija Bosne i Hercegovine", te druga jednostrana odluka skorijeg datuma - ona o početku gradnje Pelješkog mosta.

Nakon 24 godine neprirodne dihotomije i međusobnog osporavanja dvije neprirodne države u državi, 'Federacija' je sredinom ove sedmice izvršila retoričku „agresiju“ na 'Republiku'.

Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila je „putem svojih predstavnika u državnim institucijama“ pokrenuti pravnu proceduru pred državnim Ustavnim sudom radi preispitivanja naziva Republika Srpska i usklađivanje tog naziva sa dejtonskim ustavom na osnovu važeće odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.

"Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta Republika Srpska pokazala je da je dosadašnji naziv 'Republika Srpska' intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda - Bošnjaka i Hrvata", pojasnio je bošnjački član državnog Predsjedništva i predstavnik najviših organa SDA, Šefik Džaferović.

I on i njegova stranka smatraju da je "vezivanje imena jednog od entiteta u multietničkoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po principu etničke privilegovanosti, u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima koja je nadređena Ustavu BiH".

Već 2019. godine bi se moglo vidjeti da li će budućnost Evrope zavisiti isključivo od lidera, nacionalnih vlada i zajedničkih evropskih institucija, ili će internet-narodi u nastajanju, tviter-diplomatija, fejsbuk-sindikati i globalne migracije kao novi oblik tihe revolcije, biti dominantniji u stvaranju „Nove Evrope“ i svijeta budućnosti.

Malo je kome iz svijeta visoke politike završnica ove godine bila toliko loša, neočekivana i nepredvidljiva kao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.

U trenutku kada su sve karte za preuzimanje liderske pozicije u Evropi bile u njegovim rukama, „žuti prsluci“ su za nekoliko subotnjih prosvjeda ulicama Pariza i drugih većih francuskih gradova izbacili na površinu godinama prikrivane socijalne, ekonomske i druge društvene probleme i nepravde Macronove zamišljene „superdržave“. Uprkos destrukciji ultraških pokreta i sa lijevog i sa desnog političkog spektra i uprkos tradicionalno neizbježnom pljačkaškom pohodu infiltriranih bandita među demonstrantima, "žuti prsluci" su pridobili podršku oko 80 posto francuske nacije, čime se nije mogla pohvaliti niti jedna dosadašnja sindikalna ili opoziciona socijalna revolucija u ovoj zemlji. Epilog je manje više poznat.

Iako rezolucija Evropskog parlamenta nije obavezujuća, ona je mnogo više od simboličnog lamentiranja, smatra Igor Šoltes.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/srbija-bez-priznavanja-genocida-u-srebrenici-ne-moze-uci-u-eu

(Amandman o genocidu počinjenom u Srebrenici podnio je Igor Šoltes, slovenski europarlamentarac iz grupe Zelenih EPA - Arhiva)

Generalno zadovoljan kursom kojim Srbija ostvaruje reformske ciljeve na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Evropski parlament je, posebnom rezolucijom o Srbiji, ohrabrio tu zemlju na njenom putu evropskih integracija.

Rezolucijom, koja je usvojena natpolovičnom većinom glasova, ocjenjuje se da je najveći napredak ostvaren u ekonomskim reformama, ali da se u reformama pravosuđa, suzbijanju korupcije i slobodi medija još ne vide "opipljivi rezultati".

Razlika između nekadašnje i današnje tiranije prema novinarima i medijima je ponajviše u bezobzirnosti i licemjerju.

Za Al Jazeera piše:Zekerijah Smajić ()

Iako današnji mediji nisu ni 'sedma', ni 'sila', jesu najjača snaga javnog općenja, piše autor (EPA - Ilustracija)

Mediji su oduvijek bili skliješteni između profesionalnog imperativa objektivnosti, etički utemeljene kritike, propagandnog inženjeringa i đavoljeg senzacionalizma. Ni predominantnost politike u javnom životu, egzistencijalno progonstvo novinara, verbalne prijetnje i uvrede, fizički napadi i smaknuća novinara nisu, također, izumi našeg vremena.

Za AL Jazeera Balkans piše:Zekerijah Smajić

()

U nedelju, 28.okrobra u tri sata poslije ponoći, pomjeranjem kazaljki za 60 minuta unatrag, počinje zimsko računanje vremena koje traje do posljednjeg vikenda u martu, kada se obdanica za isto toliko skraćuje. U nedjelju, dakle, spavamo sat duže.

Imajući, međutim, u vidu stav Evropske komisije od 12. septembra o ukidanju postojećeg režima dvosezonskog računanja vremena, dosadašnja operacija vještačkog kreiranja obdanice bi se mogla dogoditi posljednji put u oktobru 2019. I to samo u onim zemljama Evropske unije i partnerskim zemljama koje su se opredijele za prirodno, stvarno astronomsko zimsko vrijeme. One zemlje čije se vlade budu odlučile za ljetno računanje vremena, zadnju priliku za (neprirodno) kreiranje obdanice, mogle bi imati posljednjeg vikenda u martu naredne godine, čime bi se samoisključile iz srednjoevropske vremenske zone.

(EPA)

Od proglašenja razultata općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 7. oktobra, hrvatski premijer Andrej Plenković ne posustaje u „tumačenju“, objašnjavanju“ i „prezentiranju“ osobne istine o tome kako su provedeni izbori u drugoj, susjednoj zemlji, kako je ko na njima pokraden, te šta bi Evropska unija i međunarodna zajednica trebali učiniti.

Glavno poglavlje Plenkovićeve kampanje je, naravno, ubjedljiva pobjeda liberalnog građanski orjentiranog Željka Komšića u Predsjedništvo BiH smatrajući to "ozbiljnim pitanjem" koje mu, kao premijeru svih Hrvata svijeta, daje "potpuno pravo“ da ga „diže na svim važnim međunarodnim forumima". On je, također, uvjeren da mnogi akteri izvan regiona „ne razumiju sasvim o čemu se u stvari radi“ kada Željko Komšić kao bosanski Hrvat, izborno dotuče Dragana Čovića kao hercegovačkog Hrvata“, te je zbog toga i potrebno njegovo „objašnjenje". Image result for plenković-čović foto

Tekst preuzet od Al Jazeera Balkans

Piše: Harun Cero

Mišljenja o tome da li postoji opasnost od izbijanja rata na Balkanu, ako Evropska unija dopusti da se ugase nade u pristupanje zemalja regije Uniji, na što je upozorio predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, su podijeljena.

Junckerove riječi nisu privukle pažnju samo regionalnih medija, nego i svjetskih, pogotovo zbog činjenice da je većina visoko rangiranih svjetskih političara pažljiva kada bira riječi kojima bi opisala situaciju na Balkanu i mogući razvoj događaja.

Ekspert i zamjenik generalnog sekretara Austrijsko-francuskog centra u Beču Florent Marciacq smatra da Junckerova izjava ne oslikava situaciju, “barem ne trenutno“.

Stranica 2 od 4