Prvo verbalni, a sada i pravi trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine danas je zvanično počeo i vrlo je teško predvidjeti kako će se on razvijeta, kolike i kakve će biti njegove globalne posljedice.
Ono što je u ovom času jasno vidljivo jeste žestina tog sukoba između dvoju najjačih globalnih sila, a još jasnije je u posljednjih nekoliko dana vidljiv bijes službenog Pekinga.
„Amerika je ta koja je započela najveći trgovinski rat u historiji, i mi nemamo izbora – uzvraćamo udarac“, saopšteno je kasno sinoć po srednjeevropskom vremenu iz kineskog Ministarstva trgovine. U saopštenju se također navodi da Kina nema namjeru popuštati pred „američkim prijetnjama i ucjenama.“ Peking je također objavio da je u permanentnoj komunikaciji sa Svetskom trgovinskom organizacijom (WTO) i da će raditi s drugim partnerima kako bi "zajednički zaštitli slobodnu trgovinu i multilateralni sistem".
Amerika protiv Kine - Kina protiv Amerike
Trgovinski rat između dvije najveće trgovinske nacije u svijetu zvanično je počeo danas, 6. jula, a nagoviješten je početkom marta kada je predsjednik SAD-a Donald Trump obznanio svoju nakanu o nametanju novih, drakonskih, carina na robe iz konkurentskih zemalja EU, Kine i Kanade.
Nove carine koje je američka administracija uvela protiv Kine od danas se primenjuju na čak 818 kineskih proizvoda čiji je dosadašnji godišnji uvoz bio vrijedan između 34 i 60 milijardi dolara.
Iako su iz Pekinga, Evropske unije, Kanade, stručnih krugova i Svjetske trgovinske organizacije stizala upozorenja da su SAD prekršile pravila svjetskog trgovanja, Bijela kuća je ostala pri stavu da će nove carine učiniti Ameriku „puno jačom i puno bogatijom nacijom."
Peking je ranije rekao da će uvesti kontramjere na robu iz američkog izvoza, uključujući meso i morske plodove. Još i prije zvaničnog početka trgovinskog spora između dvije najveće ekonomije u svijetu, globalni trgovinski poremećaji su počeli djelovati na potrošačke cijene u obje zemlje, a teško je predvijeti kakve će ukupne štete biti po građane–potrošače.
Carine su za sada uglavnom usmjerene na informatičku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije. Washington za sada cilja sve one kineske kompanije s visokom tehnologijom kako bi ih kaznio za kinesku investicijsku politiku, koja navodno prisiljava američke kompanije na odustajanje od svojih tehnoloških tajni u zamjenu za dugoročno poslovno instaliranje u Kini.
Rekordan suficit, rekordan deficit
Kina ima 375 milijardi dolara trgovinskog suficita sa SAD-om, a smanjenje takvog nepovoljnog odnosa jedan je od glavnih ciljeva Donalda Trumpa, koji je još u kampanji za predsjednika zastupao protekcionističku politiku, a njegova prva akcija nakon stupanja na dužnost bilo je povlačenje SAD-a iz trgovinskog pakta poznatog kao Transpacifičko partnerstvo.
Nakon što je 'svečano' potpisao memorandum o potvrđivanju novih carina, Trump je izjavio da SAD ima trgovinski deficit s Kinom od "više stotina milijardi dolara" te da je ovaj potez "samo prvi od mnogih koji će uslijediti". Takve poteze američki predsjednik opravdava činjenicom da su SAD zemlja s „najvećim trgovinskim deficitom u povijesti svijeta“, a najveći trgovinski debalans je upravo sa Kinom.
Oštar odgovor EU
Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo početkom marta Evropskoj uniji i Kanadi, relativno su beznačajne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz SAD-a, ali brz i oštar odgovor nije izostao ni iz Bruxellesa.
Evropska komesarka za trgovinu Cecilia Malmstroem, koja pregovara sa SAD-om o izuzeću zemalja EU-a iz odluke o novim carinama na uvoz čelika i aluminija, ranije je najavila da će EU, ako američka strana ne prihvati zahtjev za izuzeće, uvesti protivmjere u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
Direktno carinsko 'gađanje' Kine moglo bi izazvati ne samo mogući „globalni destruktivni trgovinski rat“, nego i ogromnu štetu američkim potrošačima i ekonomskom rastu SAD-a, upozoravaju svjetski analitičari pa i sam predsjednik amertičke Trgovačke komore THOMAS Donohue.