Video: Asanž ulazi u avion za Ameriku: https://www.aljazeera.com/news/2024/6/25/julian-assange-is-free-wikileaks-founder-freed-in-deal-with-us
Osnivač VikiLiksa (WikiLeaks) Džulian Asanž (Julian Assange) pušten je u ponedjeljak 24. juna iz londonskog zatvora Belmarsh i avionom odletio za Ameriku uz nagodbu s američkom vladom. Tu je vijest u utorak 25. juna objavio Vikiliks i svi vodeći svjetski mediji.
Prema pisanju Vikiliksa Asanž (52) priznao je krivicu za onaj dio krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret od 2010. godine a koja se odnose na „zavjeru i širenje povjerljivih podata američkih obavještajnih službi. Za takva krivična djela američkim krivičnim zakonom propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina. Ranije, SAD su tražile njegovo izručenje po osnovu 18 optužbi zbog objavljivanja povjerljivih američkih vojnih spisa i diplomatskih depeša tokom 2010. godine, za šta mu je bila priprijećena robija od ukupno 175 godina.
Vlada SAD se u sudskoj nagodbi navodno obavezala da će Asanža odmah pustiti na slobodu imajući u vidu da je u londonskom zatvoru u koji je priveden 2019. godine već proveo približno propisanoj kazni. Osnivač VikiLiksa (WikiLeaks) Džulian Asanž (Julian Assange, 52) pušten je u ponedjeljak 24. juna iz londonskog zatvora Belmarsh i avionom odletio za Ameriku uz nagodbu s američkom vladom. Tu su vijest u utorak 25. Juna objavili svi vodeći svjetski mediji.
Prema pisanju samog Vikiliksa Asanž je priznao krivicu za onaj dio krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret od 2010. godine a koja se odnose na „zavjeru i širenje povjerljivih podata američkih obavještajnih službi. Za takva krivična djela američkim krivičnim zakonom propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina. Ranije, SAD su tražile njegovo izručenje po osnovu 18 optužbi zbog objavljivanja povjerljivih američkih vojnih spisa i diplomatskih depeša tokom 2010. godine, za šta mu je bila priprijećena robija od ukupno 175 godina.
Vlada SAD se u sudskoj nagodbi navodno obavezala da će Asanža odmah pustiti na slobodu imajući u vidu da je u londonskom zatvoru u koji je priveden 2019. godine već proveo približno propisanoj kazni. Njegova supruga Stela rekla je novinarima da je „veoma ushićena“ i da još ne može vjerovati da će njen suprug biti oslobođen „kada to sudac sutra i potpiše“.
IPAK NEIZVJESNA PRAVNA BITKA
Pravna bitka ovog uglednog novinara traje duže od trinaest godina i predstavlja jedan od najvećih udaraca kvazi demokratije Zapada na ljudska prava i slobodu govora u medijima.
Dugo očekivana političkodiplomatska ofanziva australskih vlasti za prava vlastitog državljanina započela je u maju prošle godine kada je australski premijer Anthony Albanese (Entoni Albanez) izjavio da dalje zadržavanje ovog „državljanina Australije u londonskom zatvoru više ničemu ne služi”. Albanez je Asanžov daljnji boravak u londonskom zatvoru u kojem se nalazi od aprila 2019. godine nazvao “frustrirajućim”. Od 2011. godine do privođenja u londonski zatvor Asanž je imao diplomatsku zaštitu vlade Ekvadora i njegove Ambasade u Londonu, ali ju je nakon sedam godina 'kućnog pritvora' izgubio zbog političkih pritisaka Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
SAD je teretila Asanža i za urotu s bivšom američkom vojno-obavještajnom analitičarkom Chelsea Manning za odavanje nezapamćene količine povjerljivog materijala 2010. godine, uključujući one koji razotkrivaju namjernu ili na drugi način bezobzirnu sabotažu klimatskih akcija tijekom prethodnih samita o klimatskim promjenama. Dio objavljenih informacija ukazivao je i na američke ratne zločine po ratištima širom svijeta.
Krajem jula te iste, 2023. godine u kampanju se napokon uključila i australska ministrica vanjskih poslova Peni Vong (Penny Wong) rekavši australskim medijima da se „slučaj zatvorenog osnivača Vikiliksa predugo otegao i da ga treba razriješiti“. Na konferenciji za novinare u australskom Brizbejnu (Brisbane) nakon samita s američkim državnom sekretarom Entoni Blinkenom (Antony Blinken) i američkim ministrom obrane Lojdom Ostinom (Lloyd Austin) Wong je zaključila i da je vlada Australije jasno dala do znanja da postoje ograničenja u pogledu onoga što se može učiniti dok se pravni postupak ne završi „imajući u vidu da australska vlada nije stranka u ovom pravnom postupku“.
TEŠKE OPTUŽBE
I Blinken je potvrdio da je Asanžov slučaj bio tema bilateralnih razgovora, istaknuvši da razumije stajališta Australije o ovom osjetljivom pitanju.
“Gospodin Asanž je optužen za vrlo ozbiljno kriminalno ponašanje u Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s njegovom navodnom ulogom u jednoj od najvećih kompromitacija povjerljivih podataka u povijesti naše zemlje... Radnje za koje je on navodno odgovoran mogu predstavljati vrlo ozbiljnu štetu našoj nacionalnoj sigurnosti”, rekao je tada Blinken na konferenciji za medije u Brizbejnu.
Na zahtjev Visokog suda u Londonu, Sjedinjene Američke Države su sredinom ove, 2024. godne, dale pismenu vladinu garanciju koja bi konačno mogla otvoriti put za izručenje osnivača Vikiliksa iz Ujedinjenog Kraljevstva. U martu ove godine Asanžu je sudski omogućeno da uloži žalbu na odluku o izručenju u SAD. Garancijom se predviđa da se „optuženik može osloniti na pravo slobode govora iz Prvog amandmana Povelje UN-a, da neće biti novih optužbi zbog kojih bi mu mogla biti izrečena smrtna kazna, te da bilo kakva kazna dugododišnjeg zatvora ili smrtna kazna, neće biti tražene niti dosuđene“.
NEIZVJESNA SUDBINA
Veliko je ipak pitanje kako će se prema Asanžu ponijeti američka administracija i pravosuđe imajući u vidu nebrojene primjere u kojima je američka vlast jedno govorila, drugo potpisivala, a potpuno treće radila.
Asanžovi advokati, nevladine organizacije za ljudska prava ukjučujući i krovnu (Amnesty International), te udruženja novinara širom svijeta, pa i sam pisac ovih redova, od početka Asanžove pravne bitke su upozoravali da američkim garancijama ne treba vjerovati jer je odveć do sada bilo takvih koje nisu vrijedile „ni papira na kojem su bile napisane”.
Poslije zadnjeg ročišta pred londonskim sudom u maju ove godine, Asanžova supruga Stela (Stella) rekla je novinarima da još uvijek javno neobjavljene američke garancije za njenog supruga nisu ublažile njihovu zabrinutost. “Diplomatska nota SAD-a nimalo ne ublažava krajnju zabrinutost naše porodice zbog Asanžove budućnosti. S razlogom strahujemo da će ostatak života provesti u američkom zatvoru zbog javnog djelovanja međunarodno priznatog i nagrađivanog novinarstva. Bajdenova administracija mora odustati od ovog opasnog kaznenog progona prije nego što bude prekasno”, navodi se u pisanoj izjavi koju je Stela Asanž dala u maju ove godine.
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Bide) priznao je krajem prošle godine da razmatra zahtjev Australije da američki vrh odustane od daljnjeg kaznenog progona, što je Asanžov američki advokat ocijenio “ohrabrujućim”. Već tada je nagoviješteno da se radi na potencijalnom sporazumu o Asanžovom priznanju krivice i izručenju Americi.
UBIJANJE SLOBODE GOVORA
Pravna bitka Džulijana Asanža traje duže od 13 godina i predstavlja jedan od najvećih udaraca kvazi demokratskog Zapada na ljudska prava i slobodu govora. Drastičniji slučaj od ovoga je samo bestijalno smaknuće saudijskog novinara-disidenta Džamala Kašogija (Jamal Khashoggi) koji je svirepo ubijen 2. oktobra 2018. godine u saudijskom Konzulatu u Istanbulu. U to vrijeme Kašogi je radio za Vašington post (WP) i imao je američko državljanstvo. Krajem 2019. godine petorica navodnih izvršitelja tog zločina osuđeno je u Saudijskoj Arabiji na smrtnu kaznu, a trojica na zatvorske kazne od 24 godine, svi sa pravom žalbe na ovu presudu.