Izjava za portal bljesak.info:https://bljesak.info/vijesti/
2.12.2022. godine:
Nije preostalo puno vremena do odluke Europskog vijeća o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. No, političke elite u Bosni i Hercegovini, čini se, nisu istinski zainteresirane za dobivanje takvog statusa kojim se odnosi naše zemlje i EU podižu na znatno višu razinu uzajamnosti.
„U redovitom godišnjem paketu proširenja kojeg je Europska komisija objavila u listopadu 2022. godine, zapravo u dokumentu koji govori o napretku BiH na njenom europskom putu u protekloj godini, obećana je preporuka Europske komisije Europskom vijeću da BiH do kraja godine dobije službeni status kandidata za članstvo u EU. Međutim, politolog Ivan Kraljević, ugledni novinar s višegodišnjim iskustvom dopisnika iz Bruxellesa Zekerijah Smajić, kao i politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, smatraju da je BiH sa svoje strane i u tom razdoblju učinila vrlo malo na svovm putu ka EU. 
Primopredaja Upitnika Evropske komisije 9. 12. 2016. godine: povjerenik EU za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hahn i predsjedavujeći Vijeća ministara BiH, Denisu Zvizdiću. (Foto: Anadolija)
Građani podijeljenog mišljenja
Politolog Ivan Kraljević smatra da bi eventualno dobivanje službenog statusa kandidata značilo snažnu političku poruku, odnosno politički zaokret Europske unije, čija bi politika proširenja kao instrument njene vanjske politike dobila vrlo značajan stimulans i za samu EU. "Konačno bi se time oslobodile kočnice, odnosno odblokirao bi se desetogodišnji zastoj i zamor u politici proširenja EU prema području Zapadnog Balkana“, kazao je Kraljević.
Građani su podijeljenog mišljenja. Dok neki smatraju da je BiH zaslužila kandidatski status za članstvo u EU, drugi misle, da dok god nam je ovakvo stanje u društvu, BiH ne zaslužuje takav status.
Kraljević smatra kako je BiH posljednji konkretan korak ka integraciji napravila 2016. godine kada je predala svoju kandidaturu. Domaći političari su u međuvremenu pokazali malo interesa za dobivanje kandidatskog statusa, pa time i za sami ulazak u EU. U takvim okolnostima bi, smatra Kraljević, dobivanje ovog statusa značilo "čistu geopolitičku odluku".
Samourušavajući koncept EU
Odgovarajući na pitanje da li je BiH zaslužila kandidatski statuss, priznati poznavatelj europskih politika, procesa proširenja EU i regionalnih odnosa, novinar Zekerijah Smajić, kaže: „Da bih odgovorio na postavljeno pitanje korisno bi bilo prvo podsjetiti da je nekada takva odluka Europske komisije i Vijeća podrazumijevala 'stvarni, vidljiv i kredibilan progres' u svim ključnim sektorima u zemlji koja aplicira. Osobito su se precizno mjerila postignuća u oblasti institucionalne sposobnosti potencijalnog kandidata da upravlja integracionim procesom. Mjerili su se i njena sposobnost i efikasnost u sektoru tržišne ekonomije, pravosuđa, vladavine prava i ljudskih prava, suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije i tako dalje. U posljednjih desetak godina, a osobito od početka mandata sadašnje Europske komisije koju je je već u nastupnom govoru krajem 2019. godine novoizabrana predsjednica Ursula von der Leyen definirala „geopolitičkom komisijom“ - politika proširenja Unije je patvorena u primarno geopolitički projekt euroatlantskog bloka predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama. Koegzistirajuća sinergija unutar same Europske unije je sagorjela, više je nema. Uništila ju je Amerika čiji su lideri nebrojeno puta nedvojbeno izjavljivali da je Amerika snaga Europe“.
Po tom, kako kaže Smajić, samourušavajućem konceptu po EU, sredinom ove 2022. godine mogao se i dogoditi presedan po kojem je, u punom jeku rata u Ukrajini, ovoj i još siromašnijoj državi Europe, Moldaviji, dodijeljen status kandidata za članstvo u Uniji. "Bosni i Hercegovini, u kojoj je rat završen prije 27 godina, krajem 1995., takav status je ponovo uskraćen... Odgovor na Vaše pitanje je, dakle, da zbog sigurnosnih, zatim unutarnjopolitičkih, ekonomskih, institucionalnih, građanskopravnih i brojnih drugih anomalija, te zbog unutarnje i regionalne retrogresije – Bosna i Hercegovina, kao i Ukrajina i Moldavija, nisu u stanju suštinski apsorbirati status kandidata koji je sam po sebi veoma zahtjevna, zapravo najteža etapa harmonizacije unutarnjih zakona i praksi sa stadardima i politikama EU“.
'Gluhi telefoni' i bleferi
Smajić dalje kaže da, sasvim izjesna dodjela kandidatskog statusa za našu zemlju, u postojećim uvjetima institucionalne i svake druge disfunkcionalnosti države predstavlja „klasični primjer političke 'mrkve' koja je u funkciji globalnog geopolitičkog pregrupiranja u cilju zauzimanja što većeg posjeda za vlastite geostrateške potrebe same EU“. U takvim uvjetima, smatra ovaj iskusni novinar i stručnjak za evropske politike „nerealno je očekivati one benefite kakve su imale zemlje u prethodnim procesima proširenja u kojima je koliko-toliko prevladavala ravnopravna koegzistencija suverenih zemalja Europe i njihovih autentičnih interesa. Toga više nema. Preostalo je golo geostrateško homogeniziranje takozvanog zapadnog svijeta, kojeg europski šef diplomacije Borrel naziva cvijetnom baštom i ostatka civilizacije koju isti zagovornik euro-aparthejda naziva džunglom“.
Smajić zatim pojašnjava: „Proširenjem EU na baltičke zemlje 2004. godine, zatim na Bugarsku i Rumunjsku 2007. pa i Hrvatsku 2013. godine - osnivački principi EU, zajednička pravna stečevina i nekadašnja kakva-takva etika Unije su dramatično degradirani, a s najnovijom politikom podaništva prema Americi, čak i sama genijalna ideja o Sjedinjenim Državama Europe 'od Atlantika do Urala' kako su je vidjeli euroidealisti 18., 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća - postala je, na žalost njenih utemeljitelja, potpuno obesmislena. Samim time je obesmislen i kandidatski status koji ima primarnu geostatešku konotaciju. A time je obesmislena i sama politika proširenja kao nekadašnji dokaz uspješnosti europskih lidera koji su kormilarili Europom nakon Drugog svjetskog rata pa do početka 1990-tih godina. Nakon tog razdoblja svjedočimo kardinalnoj kadrovskoj provincijalizaciji EU i bezrezervnom pokoravanju unijskih institucija političkoj volji anglosaksonskoj osvini SAD-Engleska. U takvim okolnostima, rutinerski i pro-forme apeli europskih dužnosnika prema liderima na Zapadnom Balkanu „da se urazume i počnu poduzmati vidljive korake ka suštinskim reformama“, uglavnom su ostajali, i ostajat će, bez ozbiljne reakcije. To je najbolja potvrda da su obje strane u tom dijalogu 'gluhih telefina' bleferske i da svaka na svoj način, i za svoj račun, kupuju vrijeme“, zaključuje Smajić.
Veći stupanj entuzijazma u procesu EU integracije Bosne i Hercegovine pokazuju europski dužnosnici, nego domaće vlasti kada je riječ o prilici da BiH dobije kandidatski status, smatra politička analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić, ukazujući da su političke elite više zaokupljene raspodjelom plijena nakon izbora nego europskim integracijama. Posebno što je, kako kaže, riječ o stranačkim strukturama koje su već pokazale nezainteresiranost za kredibilan integracijski proces.
Summit EU bit će održan 15. prosinca, na kojem bi mogla pasti odluka o preporuci Europske komisije za dodjelu kandidatskog statusa našu zemlju.