EU-BiH: Hoćemo li iskoristiti novu priliku?
(https://bljesak.info/vijesti/
20.10.2022.
Kolike su šanse da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status nakon uvjetne preporuke Evropske komisije, za Bljesak.Info govore šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i novinar Zekerijah Smajić.
"Preporuka Evropske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata važna je prekretnica za ovu zemlju na njenom europskom putu. To je pozitivan signal i jasna poruka građanima da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU.Više od tri četvrtine građana naše zemlje želi budućnost u EU i oni su zaslužili ovaj korak", rekao je za Bljesak.info voditelj Delegacije Europske unije u Sarajevu Johann Sattler.
Foto: HE Johann Sattler, i novinar Zekerijah Smajić. (Preuzeto iz arihiva DEC i s portala www.zekerijahsmajic.eu)
Podsjetimo, iako nije ostvaren "kredibilan" napredak ni u jednoj ključnoj oblasti, Europska komisija je "uvjetno" preporučila status kandidata za Bosnu i Hercegovinu. Iz Bruxellesa je jasno poručeno da je EU uz BiH i da naša zemlja treba iskoristiti priliku i brzo djelovati. Takva "preporuka" podrazumijeva ispunjavanje osam uvjeta od kojih je reforma pravosuđa i vladavina prava u vrhu prioriteta. Konačnu odluku o statusu kandidata za našu zemlju donijet će Vijeće Europske unije možda već sredinom mjeseca. Podsjećajući na tih osam uvjeta, europski komesar za proširenje Oliver Verhely je ukazao i na 14 reformskih prioriteta koje je Komisija nametnula 2019. godine.
U nekoliko uzastopnih negativnih Godišnjih izvještaja o napretku navodi se da ni u jednoj od tih ključnih oblasti nije došlo do vidljivog napretka, ali da su određeni koraci ipak učinjeni.
"Što se tiče realizacije 14 prioriteta koji su u našem fokusu nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo u Uniji, napravljeni su neki pozitivni pomaci kao što je i navedeno o Izvještaju za BiH za 2022. godinu, koji je objavljen prije nekoliko dana. Usvojene su, na primjer, izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, unaprijeđeno je upravljanje migracijama, usvojeni su akcijski planovi za inkluziju Roma i za borbu protiv diskriminacije LGBTQ osoba. Usvojen je i strateški okvir za upravljanje javnim financijama u BiH. Od ranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva koje se odnosi na grad Mostar, donesena je odluka o ukidanju ustavnih odredbi RS-a o smrtnoj kazni. Stvoreni su osnovni preduvjeti i za rad i funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, usvojena je Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, Strateški okvir i Akcijski plan za reformu javne uprave, i tako dalje", podsjeća Sattler.
Nazadak BiH na EU putu
Zekerijah Smajić, stručnjak za europske politike i proces proširenja Europske unije smatra, međurim, da BiH od 2016. godine sve do danas suštinski nazaduje. "I ne samo u usporedbi s drugim zemljama regije, već i u usporedbi sa samom sobom iz vremena 2005. i 2006. godine kada se o Bosni i Hercegovini čak i na najvišim razinama u Bruxellesu govorilo kao balkanskom lideru u procesu europskih integracija. Bilo je to vrijeme kada su tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić i ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, i ne samo oni, bili uvjereni da će BiH postati članicom EU već 2014. godine. Taj se vremenski okvir kalendarski podudarao sa stogodišnjicom početka Prvog svjetskog rata", podsjeća Smajić, dodajući da je od tada prošlo šesnaest godina, a BiH je i dan-danas u čekaonici za kandidatski status.
"Istina, i tada pa i početkom 2000-tih godina i Europska unija je bila mnogo ozbiljnija paneuropska organizacija nego što je danas. Iako ni tada kao i svih decenija nakon Jacquesa Delorsa koji je bio predsjednik Europske komisije od 1985. do 1995., nije imala na čelu kredibilnog lidera, EU je ipak tada bila neusporedivo više "svoja" nego što je danas. I mnogo je više držala do strateških vanjskopolitičkih ciljeva među kojima je i politika proširenja. Današnja me EU asocira na mastodonsku tvrđavu bez vlastite adrese i sa ukućanima bez identiteta. Kao dezorjentirana lutalica koja živi dan za danom u osluškivanju šta će joj reći zvanični Washington".
Smajić smatra da se u takvom kontekstu mora govoriti i o 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine kojima se zapravo i uvjetuje početak pregovora s našom državom o članstvu.
"Tom podugačkom listom zadataka su obuhvaćene sve najslabije karike bh. društva: od reforme javne uprave koja je u procesu kvazireforme od završetka rata, preko pravosuđa i vladavine prava u šta je za trideset godina uloženo više od 100 milijuna eura a da ni dan-danas nemamo kredibilan zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Tu su narano i reforme radnog i socijalnog zakonodavstva, radikalna reforma degeneriranog bolonjskog obrazovanja, provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić-Finci i drugi", otklanjanje karikaturalnih rješenja iz postojećeg izbornog zakonodavstva i tako dalje", podsjeća Smajić.
Sve se može kad se hoće!
Johann Sattler napominje da nije postignut dovoljan napredak u vezi 14 ključnih prioriteta, kao što se taksativno i navodi u uzastopnim Godišnjim izvještajima za BiH. Bez obzira na to, kaže, BiH je pokazala da je napredak u ključnim reformama moguć kada za to postoji politička volja.
„Otkako su se politički lideri BiH sastali u Bruxellesu 12. lipnja ove godine i postigli politički dogovor o napretku na putu ka EU, došlo je do novog zamaha u sustizanju zaostatka u reformama. Usvojene su važne izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, BiH je ispunila uvjet za pristupanje Mehanizmu civilne zaštite EU, država je također poduzela važne korake na postizanju bolje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU koja je sada dosegnula nivo od 81 posto usklađenosti. Očekujemo da će se ovaj zamah održati i u budućnosti“, rekao je Sattler.
Činjenica da su određene obaveze vezane za 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije urađene, pokazuju da postavljeni uvjeti nisu nedostižni.
"Neki od 14 ključnih prioriteta nam se na papiru mogu činiti lakšim ili težim, ali pravi odgovor o tome tek možemo dobiti u parlamentu gdje se traženi zakoni usvajaju. Npr. zakon o javnim nabavama koji se, kao pitanje struke činio lakšim, usvojen je u Parlamentarnoj skupštini BiH tek nedavno, kao i pitanje izbornog zakonodavstva vezano za Mostar koje je riješeno također za godinu dana od objave Mišljenja Europske komisije“, kažu nam iz Delegacije EU-a u Sarajevu, dodajući da najvažniji, ujedno i najteži zadatak ostaje - a to je osigurati konkretnu političku podršku proeuropskim zakonima, a time i europskom putu BiH.
(Pročitajte više na: https://bljesak.info/vijesti/bih-eu/hoce-li-bih-iskoristiti-novu-priliku/397229)