Brisel/Bruxelles, 15. 07.2009. - Evropska komisija je u srijedu u Briselu službeno predstavila prijedlog za ukidanje viza za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije, te najavila mogućnost da sličnu preporuku izda za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju kada za to ispune uslove. Komisija je saopštila da bi se to moglo dogoditi do sredine sljedeće godine.
"Današnji prijedlog trebao bi omogućiti građanima triju država putovanje bez viza u zemlje šengenskog/schengen prostora s novim biometrijskim putovnicama. Evropska komisija ostaje privržena i ukidanju viza za građane Bosne i Hercegovine i Albanije, ali te države još nisu ispunile potrebne uslove da bi bile uključene u današnji prijedlog", navodi se u službenom obrazloženju Evropske komisije.
"Naš je cilj i čvrsto uvjerenje da će prijedlog za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu uskoro uslijediti", rekao je evropski povjerenik za proširenje Oli Ren/Olli Rehn koji je zajedno s povjerenikom za pravosuđe i unutarnje poslove Žakom Baroom/Jacqesom Barrot predstavio prijedlog vizne liberalizacije za "podobne".
Albanija i Bosna i Hercegovina "još nisu učinile dovoljno u području borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, u postupku izdavanja putnih isprava, te nadzoru granica i migracija. Bez viza do daljnjeg neće moći putovati ni građani Kosova.
Prijedlog Evropske komisije upućuje se Evropskom parlamentu i Vijeću EU koji donose konačnu odluku. U prijedlogu Evropske komisije ne navodi se datum od kada bi građani Srbije, Crne Gore i Makedonije mogli putovati bez viza.
Komisija smatra da je Makedonija već ispunila sve tražene uslove za ukidanje viza, a Srbija i Crna Gora preostale uslove trebaju ispuniti do trenutka donošenja konačne odluke. U obrazloženju prijedloga citira se zaključak sa junskog sastanka ministara vanjskih poslova EU u kojem se navodi da bi odluka mogla biti donesena do kraja ove godine ako te države do tada ispune sve preostale uslove. Očekuje se da će radna tijela Vijeća Evropske unije početi razmatrati prijedlog krajem septembra i da bi u najboljem slučaju o tome mogli odlučivati ministri vanjskih poslova EU na sastanku 30. novembra, kako bi odluka mogla stupiti na snagu 1. januara sljedeće godine.
Građani Kosova, uključujući i kosovske Srbe, koji se odluče zatražiti srbijanske pasoše neće s njima moći putovati u šengenski prostor ako nemaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije.
Srbija, koja Kosovo smatra svojim teritorijom, izdaje pasoše svim građanima Kosova koji to zatraže, a izdaje ih Koordinacioni centar u Beogradu. Prema prijedlogu Evropske komisije, posjednici takvih putnih putnih isprava neće moći putovati bez viza. Kosovo, čiju neovisnost još nije priznalo pet zemalja članica EU, nije ni sudjelovalo u dijalogu o ukidanju viza.
Oštre kritike najnovije odluke
Odluka da se iz prijedloga o viznoj liberalizaciji isključi Bosna i Hercegovina naišla je na vrlo oštre kritike u EU i među zastupnicima Evropskog parlamenta, jer se praktične posljedice takve odluke odnose samo na Bošnjake, budući da bosanskohercegovački Srbi mogu uzeti srbijanske pasoše, a bosanskohercegovački Hrvati s hrvatskim putovnicama mogu još od ranije putovati bez viza.
Stranka Zelenih u Evropskom parlamentu protivi se ukidanju viza za putovanje
državljana tri balkanske države, prije svega Srbije, jer smatraju da se tom
odlukom «vrijeđaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini».
Šef frakcije Zelenih u Evropskom parlamentu, francuski zastupnik Daniel
Kon-Bendit/Daniel Cohn-Bendit izjavio je u srijedu da mu se "od te
diskriminacije diže kosa na glavi", te da se time diskriminiraju žrtve na
Balkanu.
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Kristijan Švarc-Šiling/Christian
Schwarz-Schilling ocjenjuje da, ukidanjem viza Srbiji, "EU nagrađuje ubice
iz Srebrenice", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istine i zablude
Iz zvaničnog Brisela se već godinama dokazuje da bez biometrijskog pasoša nema bezviznog
režima. Prešutkuje se, međutim, istina da ni većina članica EU još uvijek nema
biometrijske pasoše. Apsurd je tim veći što EU od balkanskih zemalja najnoviju
generaciju putnih isprava zahtijeva odmah i sada, a sama sebi je ostavila
vremana do sredine 2012. godine!
Naravno, državni organi BiH i najviši predstavnici vlasti su primarno odgovorni
za dramatičnu neefikasnost, ispraznu retoriku i lažna obećanja. Početak
izdavanja biometrijskih pasoša u BiH prvobitno je bio planirantek za 1. januar 2010. godine, ali je pod pritiskom javnosti i zvaničnog Brisela
taj rok pomjeren na 15. oktobra.
Ministarstvo civilnih poslova BiH provelo je tendersku proceduru za nabavku
biometrijskih pasoških knjižica, pa je u februaru ove godine sa
Bundesdruckerei-om iz Njemačke (Njemačka savezna ustanova za štampanje
dokumenata) potpisan ugovor o nabavci tih knjižica. Glavna razlika između
sadašnjeg i biometrijskog pasoša je u tome što ovaj drugi ima čip sa osnovnim
podacima o vlasniku, te otisak prsta ili snimku šarenice oka. Èip je zaštićen
što onemogućava falsificiranje dokumenata.
Nije nelogično da Evropska unija generalno strahuje od nekontroliranih
imigracija, organiziranog kriminala i terorizma, ali nije logično da se oko
pola milijarde evropskih građana pribojava gotovo stotinu puta malobrojnije
Bosne i Hercegovine? Osim toga, bivša SFRJ je imala oko 22 miliona stanovnika,
imala je među najcjenjenijim pasošima skojim su se kretali slobodno po cijelom
svijetu i građani ovih prostora nikoga decenijama i stoljećima nisu terorisali,
ilegalno imigrirali, ili kriminalizirali evropsko društvo. Današnji strahovi EU
od Bosnaca i Hercegovaca nisu produkt realne opasnosti, već su
fabrikati real-političkog odnosa koji se, uz ostalo, zasnivaju i na instrumentu
uslovljavanja i/li ucjene.
Zekerijah Smajić