Tridesetog januara u Briselu su okončani osmomjesečni pregovori između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o viznim olakšicama i readmisiji, odnosno prihvatu izbjeglica, raseljenih i drugih useljenika iz BiH kojima na teritoriji EU nije odobreno stalno boravište. Pregovarački timovi su dogovorili da se parafiranje Sporazuma od strane evropskih organa obavi do sredine aprila, nakon toga će uslijediti period ratifikacije u svim zemljama članicama Unije, tako da se početak primjene viznih olakšica ne očekuje prije kraja ove (2007.) godine.

 

EU-BiH Sporazumom o viznim olakšicama obuhvaćene su sljedeće kategorije građana: 

- uposleni s diplomatskim pasošom

- studenti koji se školuju na tlu EU

- naučni radnici 

- istraživači

- državni službenici

- poslovni ljudi i uposlenici transportnih organizacija

- vjerski službenici

- članovi porodica koji u zemljama EU imaju rodbinu s legalnim boravkom

- osobe kojima je neophodno liječenje

- predstavnici nevladinih organizacija

- građani kojima je viza potrebna iz humanitarnih razloga 

Nositelji službenih pasoša bi novim Sporazumom stekli pravo putovanja bez vize. 

Uz svu unutrašnju tromost u konstituiranju postizborne vlasti (izbori od oktobra 2006.) Bosna i Hercegovina je prva od zemalja regiona završila pregovore o liberalizaciji krajnje diskriminirajućeg viznog režima. Sa četiri ostale zemlje Balkana s kojima su pregovori o olakšicama otvoreni takođe u maju 2006. godine (Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija) pregovori će biti nastavljeni već tokom februara kako bi zemlje članice Unije, 1. i 2. marta mogle odlučiti da li će ili ne odobriti Komisiji parafiranje bilateralnih Sporazuma sa svakom od zemalja tzv. Zapadnog Balkana.

Ako ishod prvomartovskog zasjednaja u Briselu bude pozitivan, u što za sada ne treba sumnjati (jer svakoj od zemalja regiona EU ima razloga ponešto darivati), sporazumi bi bili 'pušteni' u proceduru ratifikacije od strane nadležnih organa svake države članice Unije, a sam proces ratifikacije će ovisiti o unutrašnjem ustavno-pravnom ustroju svake članice.

Ukoliko bi se dogodilo da, inače spora procedura ratificiranja, bude okončana do kraja godine, bilo bi to neuobičajeno kratko 'prolazno vrijeme' jednog, za EU vrlo delikatnog, a za zemlje regije ohrabrujućeg, pravnog akta iz oblasti viznog režima.

Većina kategorija građana na koje se odnose predviđene olakšice trebalo bi da ima pravo na besplatne vize s rokom trajanja do jedne godine i uz znatno lakšu proceduru trebovanja takve putne dozvole. Za disciplinovane i savjesne posjednike prava na vizne olakšice, moguće je dobijanje i višegodišnje vize ukoliko tokom prvog prava na jednogodišnju vizu budu ispoštovana sva njena pravila. 

Zvaničnici Evropske komisije su i tokom najnovije runde pregovora naglasili da se o eventualnom ukidanju viza za sve građane BiH neće ni otvarati rasprave bez prethodnog uvođenja u promet takozvanog biometrijskog pasoša. Ostaje pitanje da li će još jedno upozorenje Brisela u Sarajevu biti shvaćeno kao dobronamjerna sugestija da se umjesto stalnih privremenih rješenja, konačno pristupi izradi pasoša budućnosti.