19. oktobra/listopada 2007: Šefovi država i/li vlada 27 zemalja članica EU uspjeli su na vanrednom samitu u Lisabonu dogovoriti novi reformski ugovor, koji će potpisati 13. decembra/prosinca u istome gradu. Lisabonski ugovor (tako će se formalno zvati) zamjenjuje propali europski ustav koji, nakon tri godine pokušaja i dorada, nije prošao na prva dva referenduma (u Francuskoj i Nizozemskoj) zbog čega se od predloženog nacrta ustava i odustalo. Novim ugovorom Europska unija je izišla iz institucionalne krize koja traje još od 2000. godine kada su ugovorom iz Nice usvojena privremena institucionalna rješenja o sistemu glasanja, proširenja EU, imenovanja na vodeće zajedničke funkcije isl. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je ugovor historijskim "jer Evropskoj uniji daje sposobnost za djelovanje u 21. stoljeću".
Novi je ugovor usvojen nakon što su zemlje članice EU uspjele riješiti glavne prepreke, odnosno pitanja u vezi s brojem glasova koja su postavljale Poljska i Italija. Ne bude li iznenađenja u procesu ratifikacije, ugovor bi trebao stupiti na snagu najkasnije u proljeće 2009. godine, prije izbora za Evropski parlament u junu/lipnju iste godine.
Najvažnija promjena odnosi se na način odlučivanja u Evropskoj uniji uvođenjem principa dvostrukog odlučivanja, što znači da je odluka prihvaćena tek ako za nju glasa 55 posto država članica. Druga značajna novost je uvođenje funkcije predsjednika Evropskog vijeća na dvoipogodišnji mandat, umjesto sadašnjeg rotirajućeg šestomjesečnog predsjedavajućeg. Visoki predstavnik EU će ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije, a bit će (kao i do sada) zadužen za vođenje vanjske politike Unije.
Novi reformski ugovor ima izuzetnu važnost i za zemlje zapadano-balkanskog regiona jer bi trebao omogućiti daljnje proširenje Unije, budući da je postojeći ugovor iz Nice dizajniran maksimalno za 27 zemalja članica, i taj je ‘bonus' već ispunjen prijemom dvije najmlađe članice (Rumunija i Bugarska) u januaru/siječnju 2007.
Glavnina usvojenog reformskog ugovora dogovorena je na samitu EU u junu/lipnju ove godine, za vrijeme njemačkog predsjedavanja i uz snažnu francusku podršku, za što su njemačkoj kancelarki Merkel i francuskom predsjedniku Sarkoziju (Sarcosy) odata posebna priznanja i u Lisabonu.