Sveobuhvatna politika Evropske unije za BiH

Bosna i Hercegovina predstavlja ključni izazov za Evropsku uniju. Prvo, zbog toga što je Evropska unija u velikoj mjeri angažirana u Bosni i Hercegovini–zemlji koja ima jasnu budućnost u Evropi na osnovu procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP). Drugo, zbog toga što Evropska unija, u okviru svoje sigurnosne i odbrambene politike, planira da u Bosni i Hercegovini pokrene svoju misiju, uključujući i njenu vojnu komponentu u vidu EUFOR-a koji će naslijediti SFOR čije je aktivnosti u BiH do sada predvodio NATO. 

Evropska sigurnosna strategija – Bosna i Hercegovina / Sveobuhvatna politika

 

Evropsko vijeće je 17/18. juna 2004. godine usvojilo ovaj dokument

Bosna i Hercegovina predstavlja ključni izazov za Evropsku uniju. Prvo, zbog toga što je Evropska unija u velikoj mjeri angažirana u Bosni i Hercegovini–zemlji koja ima jasnu budućnost u Evropi na osnovu procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP). Drugo, zbog toga što Evropska unija, u okviru svoje sigurnosne i odbrambene politike, planira da u Bosni i Hercegovini pokrene svoju misiju, uključujući i njenu vojnu komponentu u vidu EUFOR-a koji će naslijediti SFOR čije je aktivnosti u BiH do sada predvodio NATO. Treće, zbog toga što će EU preuzimati sve veću političku odgovornost u BiH tokom prelaska sa aktivnosti vezanih za implementaciju Dejtonsko-Pariškog sporazuma na aktivnosti usmjerene ka evropskoj integraciji BiH, odnosno ka konačnom povlačenju Ureda Visokog predstavnika (OHR). Da bi u svojim nastojanjima bila uspješna, EU treba aktivno djelovati, pokazati sposobnosti i imati usklađen pristup u BiH. EU takođe mora efikasno sarađivati sa partnerima koji su u Bosni i Hercegovini prisutni već više od deset godina.

U tom kontekstu, Evropsko vijeće je odlučilo da izrada Sveobuhvatne politike za Bosnu i Hercegovinu treba biti jedan od početnih prioriteta u okviru implementacije Sigurnosne strategije EU.

Nakon usvajanja evropske Sigurnosne strategije, Jedinica za definiranje politike/DGE, Evropska komisija i nekoliko delegacija zemalja-članica EU su dale svoj doprinos prilikom definiranja sveobuhvatnog pristupa EU u Bosni i Hercegovini. Opširni razgovori na ovu temu vođeni su na nivou Komisije zemalja stalnih predstavnika (COREPER), u okviru Komisije za politička i sigurnosna pitanja, i različitih radnih tijela Vijeća. Opšti koncept za EUFOR, koji je Vijeće usvojilo 26. aprila, sadrži važno poglavlje koje se odnosi na praktične načine postizanja uslađenog djelovanja EU u Bosni i Hercegovini.  

Ovim nastojanjima se želi osigurati sveobuhvatni pristup EU u Bosni i Hercegovini, zasnovan na jasnoj politici EU i modalitetima za sinhronizirano ostvarivanje te politike.

 

Evropsko vijeće je osnovne temelje politike EU utvrdilo u Solunu u junu 2003. godine kada je zaključilo: ”da je budućnost Zapadnog Balkana (uključujući i Bosnu i Hercegovinu) u okviru Evropske unije.” U Solunu, kao i na drugim mjestima, Unija je takođe jasno naznačila da će SAP predstavljati sveukupni okvir za evropski kurs država Zapadnog Balkana, sve do njihovog budućeg priključenja Uniji. U slučaju Bosne i Hercegovine priključenje se može dogoditi jedino na osnovu potpune implementacije Dejtonsko-Pariškog sporazuma. Implementacija Dejtonsko-Pariškog sporazuma i aktivnosti u okviru SAP-a se mogu uporedo ostvarivati, ali je potrebno imati na umu specifičan karakter oba ova procesa, kao i rokove za njihovu implementaciju.

Kratkoročni cilj Evropske unije je kontinuirani napredak u implementaciji Dejtonsko-Pariškog sporazuma, kao što je to istaknuto u Planu implementacije misije OHR-a (MIP), te započinjanje pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kada BiH ispuni definirane uslove. Srednjoročni cilj je ispunjenje zadataka koje predviđa MIP i potpisivanje SAA. Dugoročni cilj je stabilna, održiva i multietnička Bosna i Hercegovina u kojoj vlada mir i koja miroljubivo sarađuje sa svojim susjedima, te se nezaustavljivo nalazi na putu ka članstvu u EU.

“Evropsko partnerstvo”, dokument koji je Vijeće usvojilo 14. juna 2004. godine, navodi konkretne kratkoročne i srednjoročne prioritete koje organi vlasti Bosne i Hercegovine moraju ostvariti tokom daljnjeg odvijanja procesa približavanja BiH Evropskoj uniji.

Iako je krajnji cilj ove politike integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, ovaj proces takođe doprinosi nastojanjima vezanim za izgradnju “sigurnog okruženja u susjedstvu” što je jedan od tri strateška cilja Unije definiran u Sigurnosnoj strategiji EU.

 

Sve organizacije EU i njihovi instrumenti, bez obzira da li se radi o političkim, vojnim, policijskim ili ekonomskim, dati će svoj doprinos u provedbi sveukupne politike EU prema Bosni i Hercegovini.

Ovaj cilj se za EUFOR ogleda u definiranju razloga koji su osnova za vojnu misiju (“provoditi operacije, koje će predvoditi EU, u Bosni i Hercegovini … u cilju osiguranja preventivnog djelovanja, kontinuiranog poštivanja vojnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i pružanja doprinosa u osiguranju sigurnog okruženja koje je potrebno za ostvarivanje osnovnih zadataka OHR-ove MIP i SAP-a”), kao i uključivanje i pružanje podrške u provođenju civilnih aspekata Dejtonsko-Pariškog sporazuma, kao i aktivnosti koje će se vršiti uz vojne zadatke.

Uzimajući u obzir obim angažmana EU, ključni izazov s kojim će se suočiti EU je osiguranje tijesne koordinacije i usklađenog pristupa organizacija EU i njenih instrumenata u Bosni Hercegovini.  Usvajanjem generalnog koncepta za EUFOR odlučeno je da će u Briselu i Sarajevu biti postignut niz dogovora u cilju promoviranja usklađenog djelovanja EU u Bosni i Hercegovini. Potrebno je provoditi stalnu analizu adekvatnosti ovih dogovora i raditi na njihovom jačanju. Ukoliko EU preuzme veću političku odgovornost u okviru provođenja strategije povlačenja OHR-a iz zemlje, biti će potrebno uzeti u razmatranje i daljnje dogovore vezane za ostvarivanje usklađenog djelovanja EU i koordinacije njenih institucija, posebno u pogledu uloge specijalnog predstavnika EU i drugih organizacija EU prisutnih na terenu.

 

• Vijeće, čiji je rad pripremila Komisija stalnih predstavnika (COREPER), će raditi na promoviranju maksimalne usklađenosti napora koje EU poduzima u Bosni i Hercegovini.
  
  
• Generalni sekretar/visoki predstavnik će osigurati sveukupnu usklađenost  svih organizacija i instrumenata u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike/evropske sigurnosne i odbrambene politike. On će zajedno sa Evropskom komisijom promovirati jedinstvo u okviru nastojanja koje poduzimaju sve organizacije EU, kao i jedinstvo njihovih mehanizama.
  
  
• U vršenju svoje političke kontrole i utvrđivanju strateških smjernica za misije evropske sigurnosne i odbrambene politike u Bosni i Hercegovini, Vijeće za politiku i sigurnost EU će promovirati maksimalnu usklađenost napora EU u Bosni i Hercegovini. S tim ciljem, ovo Vijeće će na direktne brifinge pozivati predstavnike EU, uključujući i one na terenu.
  
  
• Utvrdiće se načini ostvarivanja bliske saradnje između Operativnog štaba u okviru SHAPE-u (Vrhovni štab Savezničkih snaga u Evropi) i Komandnog elementa EU u okviru Komande zajedničkih snaga JFC (S) u Štabu snaga u Sarajevu.
  
  
• U cilju promoviranja dosljednosti između političkih prioriteta EU i ostalih prioriteta potrebno je poduzeti napore kako bi se osiguralo da se tokom diskusija na nivou CARDS-a uzimaju u obzir i diskusije koje se vode u okviru odgovarajućih radnih tijela Komisije i obrnuto.

 

Aranžmani u Sarajevu

• Bez obzira na nadležnosti Unije, specijalni predstavnik EU će promovirati sveukupnu političku koordinaciju napora EU u Bosni i Hercegovini. Pojedini službenici EU će biti određeni kao osobe koje će specijalnom predstavniku EU pružati pomoć prije nego što EUFOR započne svoju misiju u BiH. U tom smislu, trebaju biti izmijenjene i dopunjene Zajedničke mjere koje se odnose na specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini.
  
  
• Kada su u pitanju instrumenti u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike/evropske sigurnosne i odbrambene politike definirati će se eksplicitne veze sa specijalnim predstavnikom EU kako bi mu se omogućilo da pruža svoju pomoć generalnom sekretaru/specijalnom predstavniku i Vijeću za politiku i sigurnost u cilju osiguranja maksimalne usklađenosti aktivnosti EU. Komadant EUFOR-a će, ne dovodeći u pitanje svoj lanac komandovanja, uzimati u obzir lokalne političke savjete posebnog predstavnika EU. Ovo ima poseban značaj u smislu sposobnosti sličnih onima koje postoje u okviru Interparlamentarne unije (IPU), kojima će se moći koristiti i specijalni predstavnik EU u dogovoru sa komandantom Snaga. U slučaju različitih stavova, specijalni predstavnik EU i komandant snaga će konsultirati svoj vlastiti lanac komandovanja. Specijalni predstavnik EU je dio lanca komandovanja za EUPM-u. Kada su u pitanju aktivnosti Posmatračke misije EU u Bosni i Hercegovini (EUMM) one će biti procijenjene u okviru godišnjeg izvještaja generalnog sekretara/visokog predstavnika o aktivnostima EUMM-a. Ukoliko specijalni predstavnik EU i misije u okviru evropske sigurnosne i odbrambene politike budu mogli osigurati adekvatno i redovito izvještavanje, uz pomoć svojih timova, u tom slučaju će se još jednom izvršiti analiza posmatračke misije u BiH i njenih aktivnosti.
  
  
• Tijesna saradnja sa posebnim predstavnikom EU biće osigurana u svim oblastima vezanim za aktivnosti prvog i trećeg Sektora (Pillars). U cilju ostvarivanja usklađenog pristupa, visoki predstavnik/specijalni predstavnik EU će i dalje davati svoje komentare u pogledu prioriteta u okviru programa pomoći CARDS (pomoć EU za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju). Način koordinacije između mehanizama EU koji se već koriste u BiH i instrumenata iz oblasti pravde i unutrašnjih poslova, uključujući i Europol, mora biti propisno i hitno analiziran u okviru nadležnih tijela Vijeća da bi se prije stvarne primopredaje dužnosti osiguralo njihovo funkcioniranje.
  
  
• Ukoliko EUFOR bude provodio aktivnosti u oblasti CIMIC-a (projekti pomoći manjeg obima u okviru civilno-vojne saradnje), Evropska komisija će analizirati mogućnosti, u skladu sa dogovorenom strategijom pomoći, za osiguranje sredstava namijenjenih za ograničene aktivnosti CIMIC-a koje će, u principu, vršiti EUFOR u okviru svog mandata.
  
  
•  Raditi će se na jačanju interne koordinacije u okviru EU. Pored redovnih sastanaka
  šefova misija EU (na kojima će učestvovati, ili će biti zastupljeni putem svojih predstavnika, specijalni predstavnik EU i komadant EUFOR-a, kao i šef misije EUPM-a), specijalni predstavnik EU će takođe predsjedavati redovnim neformalnim sastancima oranizacija EU koje djeluju u Bosni i Hercegovini (komadant EUFOR-a, EUPM, Delegacija Evropske komisije, EUMM i Predsjedništvo EU).
  
  
• Funkcije koje provode dvije ili više institucija EU u BiH će u najvećoj mogućoj mjeri biti udružene pod okriljem funkcije posebnog predstavnika EU. Ispitati će se i mogućnost da specijalni predstavnik EU koordinira političke izvještaje koji se o BiH šalju u EU. Glasnogovornik specijalnog predstavnika EU će biti glavna osoba EU za kontakt sa medijima Bosne i Hercegovine o pitanjima koja se odnose na njenu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku/evropsku sigurnosnu i odbrambenu politiku. Dok druge organizacije i institucije EU mogu odrediti svoje vlastite zvaničnike za kontakt s medijima za pitanja u okviru njihovih specifičnih nadležnosti, te osobe će bez obzira na nadležnosti djelovati kao dio jedinstvenih, objedinjenih aktivnosti vezanih za odnose s medijima i javnošću, pod rukovodstvom specijalnog predstavnika EU.
  
  
• Sve organizacije EU i njeni instrumenti će nastojati da u što većoj mjeri koriste zajedničke urede, umajući na umu financijke implikacije ove odluke. Zajedničko korištenje uredskih prostorija (zajednički uredi na istoj lokaciji) može biti pragmatično kratkoročno riješenje. Kada god to bude moguće, ili ukoliko se smatra korisnim, granice i područje djelovanja različitih institucija i organizacija EU trebaju obuhvatati istu teritoriju.