Briserl/Bruxelles, 23.06.2008. - Od oko 180 slovenačkih diplomata, stručnjaka i tehničkog personala koji od 1. maja 2004. godine svakodnevno rade na predstavljanju svoje zemlje u Evropskoj uniji, jedna trećina ih ovih dana pakuje kofere jer je ovo posljednja nedjelja slovenačkog predsjedništva Evropskokom unijom. Formalna primopredaja dužnosti predsjedvajućeg obavit će se, tradicionalno, tačno na polovini kalendarske godine, a tu ulogu će od 1. jula od Slovenije preuzeti Francuska.
Bilans šestomjesečnog predsjedavanja dvomilionske Slovenije gotovo 500-milionskom Evropskom unijom, zvanično se u Briselu ocjenjuje vrlo uspješnim. Za slovenačkog mandata predsjedavajućeg, Kosovo je 17. februara proglasilo nezavisnost od Srbije, Bosna i Hercegovina i Srbija su dobile Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, sve zemlje zapadnog Balkana su dobile svoje mape puta za postepeno ukidanje viznih ograničenja; u svim ovim zemljama su prethodno stupili na snagu sporazumi o liberalizaciji viza i readmisiji; usvojena je strategija o uključivanju zemalja jugoistočne Evrope u zajedničku infrastrukturnu mrežu EU; podržan je prijedlog Evropske komisije o povećanju finansijske podrške zemljama zapadnog Balkana i Turskoj do 2011. godine od čak 7,6 milijardi eura.
Na unutar-evropskom planu, nakon više od četiri godine sporenja usvojena je Direktiva o radnom vremenu unutar EU; na martovskom samitu šefova država ili vlada usaglašeni su stavovi o strateškom pristupu 27-rice prema pitanjima energije i klimatskih promjena; otklonjena je poljska blokada u pregovorima o strateškom partnerstvu između EU i Risije; uspješno je organizovan redovni godišnji samt između EU i Sjedinjenih Američkih Država; usvojena je strategija stvaranja Mediteranske unije od 40 zemalja među kojima su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Hrvatska, itd.
Najveći minus u regionalnoj politici Slovenije je nastavljanje tradicionalne real-političke prakse Evropske unije, po kojoj su problematične zemlje i konfliktna područja dobijali veću podršku i pažnju od onih koji su predano i tiho radili na kursu evropskih integracija. Albanija je za slovenačkog predsjedništva bila marginalizirana uprkos svim institucionalno-administrativnim slabostima zvanične Tirane u pogledu prihvatanja i izvršavanja evropskih zadataka. Makedonija je prepuštena na milost i nemilost Grčke u pronalaženju izlaza iz blokade koja je izazvana sporenjem oko imena. Crna Gora, u kojoj nije bilo vidljivih turbulencija ni na političkokm ni na ekonomskom planu, osta je takođe manje-više zaboravljena. Bosna i Hercegovina je Dobila Sporazum o stabilizaciji, ali ni jedno od pitanja njene ustavnopravne nefunkcionalnosti nije ni dotaknuto. Najveše nepravde, Slovenija je, ipak, nanijela najbližem istočnom susjedu, Hrvatskoj koju je zbog međudržavnih graničnih sporova i Zaštitnog ekološko-ribolovnnog pojasa, realno, uspopravala u procesu pregovora sa Evropskom unijom.
Na unutarevropskom planu, Slovenija je podbacila u razrješavanju krupnih imigracijskih problema i nepovoljnog viznog režima između EU i Sjedinjenih Država; ostavila je otvorenim pitanje strateški važne agrarne reforme; a ne svojom krivicom će ponijeti hipoteku predsjedavajućeg za čijeg je mandata, jedna mala sjeverna zemlja približne veličine kao Slovenija, odbacivanjem Lisabonskog reformskog ugovora zablokirala institucionalne reforme unutar EU i kompletan proces daljeg proširenja izvan njenih sadašnjih granica.
Konačnu riječ o šestomjesečnom upravljanju Unijom daće, ipak, u utorak najviše demokratski izabrano tijelo EU, Evropski parlament na vanrednom plenarnom zasijedanju u Briselu.
Ne treba, međutim, zaboraviti da je Slovenija bila prva među 12 novoprimljenih zemalja koja je obavljala dužnost rotirajućeg predsjedništva; da je sa 20.000 kvadratnih kilometara među najmanjim članicama Unije i da je razdoblje u kojem je bila prvi među jednakima, bilo prepuno regionalnih, unutar-evropskih i globalnih izazova.
Diskretni pionir nekadašnje Mladine a sadašnji slovenački premijer, Janez Janša, koji je od ex-jugoslovenskog buntovnika koji je još potkraj 80-tih godina prošloga vijeka umnožavao plakate i bedževe s natpisom „Evropa zdaj" (Evropa sada!) ostavio je utisak veoma dobrog 'kapetana broda' koji je, iako krajnje monotonom intonacijom, uvijek bio u stanju odgovoriti na svako i svačije pitanje u Briselu. Na drugoj strani, usiljena opuštenost, bezuspješni pokušaji duhovitosti i povremena arogancija šefa slovenačke diplomatije, Dimitrija Rupela, umanjivali su ukupan dojam o njegovoj požrtvovnosti.
Najveće pouke slovenačkog predsjedništva budućim članicama unije mogla bi biti sposobnost i stručnost slovenačke javne administracije, odnos svakog pojedinca prema preuzetim obavezama, uzorna koordinacija, snažna prezentacija nacionalnog identiteta i vrhunski smisao za državni marketing. (Z.S. Prideđeno za RDW, Bin/Bonn)