Samit o finansijskoj krizi

Pariz/Paris, 12.10.2008. - Šefovi država i vlada 15 zemalja euro-zone i premijer Velike Britanije koja to nije, u nedjelju su u Parizu počeli vanredno zasjedanje čiji je cilj pokušaj dogovora o odlučnijim mjerama za suočavanje s do sada najvećom globalnom finansijskom krizom. Lideri 15-torice će pokušati usaglasiti odluku o «usklađenoj zajedničkoj akciji u euro-zoni kako bi u predstojećim danima svaka država mogla uvesti mjere čija je svrha stabiliziranje finansijskog tržišta, ali tako da se izbjegnu nejednakosti u postupku", izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel po dolasku u francusku prijestolnicu. Samit bi trebalo da odašalje "vrlo važan signal tržištima novca" i da bude izuzetno važan događaj za "jačanje euro-zone", izjavila je kancelarka po dolasku u Jelisejsku palatu.

Neposredno prije početka samita, francuski predsjednik i predsjedavajući EU, Nicolas Sarkozy, izjavio je da očekuje "ambiciozan i usklađen plan koji će donijeti rezultate".

"Potez što su ga povukli u Velikoj Britaniji bio je vrlo dobar i trebamo voditi računa o njihovom iskustvu", izjavio je austrijski kancelar Alfred Gusenbauer, aludirajući na plan što ga je prošle sedmice proveo britanski premijer Gordon Brown u cilju spašavanja britanskog bankarskog sistema.

Brown, čija zemlja ne pripada euro-zoni, svojim bi kolegama na samitu u Parizu trebao predstaviti britanski paket finasijsklih mjera. Promatrači smatraju da je sastanak lidera 16-torice izuzetno važan prije otvaranja tržišta novca (u ponedjeljak ujutro), koja su prošle sedmice doživjela najteži udar u novijoj historiji. Uz čelnike 15 zemalja euro-zone na sastanak su pozvani i predsjednik Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet i predsjednik Evropske komsije Jose Manuel Barroso.

Vanredni samit održava se desetak dana nakon sastanka na vrhu četiri evropske članica G8 (Njemačka, Francuska, Italjia i Velika Britanija) na kojoj je dogovoren "koordinirani pristup ali bez zajedničke akcije", što znači da svaka djeluje sama za sebe, na čemu je najviše insistirala Njemačka.

Britanski plan britanskog spašavanja finansijskog sektora predviđa državne garancije za pozajmice između banaka i djelomičnu nacionalizaciju finansijskih institucija koje se najviše pogođene krizom. Državne garancije za međubankarske pozajmice pogađaju u samo središte krize, jer je nepovjerenje među bankama, koje se ne usuđuju posuđivati drugim bankama, jedan od glavnih razloga paralize finansijskog sistema u svijetu. Prema izvještavanju njemačkih medija, vlada kancelarke Angele Merkel priprema plan spašavanja njemačkih banaka po uzoru na britanski model.

Ideja o stvaranju tzv. "evropskog fonda" za spašavanje banaka i osiguravajućih kuća, koja je jedno vrijeme bila u optjecaju, čini se da je odbačena. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je uoči pariškog samita da takav fond u EU ne može proći «zbog nemogućnosti efikasnog upravljanja takvim fondom».

U srijedu i četvrtak (15. i 16. oktobra/listopada u Briselu/Bruxelles će se okupit čelnici svih 27 zemalja članica EU na kojem će opet dominirati finansijska kriza.

Drugog dana samita, razgovarat će se i o ratifikaciji Lisabonskog ugovora, imigraciji i o energetskim pitanjima. Šefovi država ili vlada saslušat će izviještaj Briana Cowena, premijera Irske, koja je u junu/lipnju na referendumu odbacila Lisabonski ugovor. Od tada Dablin je više puta naglašavao da na nikakve konkretne prijedloge nije moguće očekivati očekivati prije samita 27-torice u decembru/prosincu. Očekuje se da bi do tada sve ostale zemlje mogle završiti proces ratifikacije što bi, kako se očekuje, moglo biti dodatni pritisak na Irsku da ponovo raspiše referendum prije evropskih parlamentarnih izbora u junu naredne godine.