Brisel, 21.02.2009. - Istorijsko proširenje Evropske unije ka istoku Kontinenta predstavlja neosporan ekonomski i politički uspjeh i veliki poduhvat, kao što su i aktuelna finansijska kriza i recesija novi zajednički izazov za jedinstvo bloka, navodi se u izvještaju Evropske komisije objavljenog u Briselu povodom skorog obilježavanja petogošnjice najvećeg proširenja EU u njenoj istoriji.
Kao nikada ranije u svojoj istoriji, EU je 1. maja 2004. godine istovremeno primila u članstvo deset zemalja svog “strateškog područja” (Èeška, Estonija, Latvija, Litvanija, Mađarska, Kipar, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija). Već 1. januara 2007. godine EU se proširila na još dvije zemlje istog geopolitičkog kruga (Bugarska i Rumunija), čime je nastalo najveće integrirano ekonomsko područje s oko pola milijarde stanovnika, zaslužnih za oko 30 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda i više od 17 posto ukupne svjetske trgovine.
“Veliki prasak”, odnosno širenje EU na deset novih članica centralne i istočne Evrope dovelo je do značajnog povećanja standarda stanovništva u novim zemljama članicama, a istovremeno je starim članicama otvoren novi značajan prostor za direktna ulaganja i izvoz - ocjenjuje Komisija. Tako je dvije godine nakon proširenja na deset novih članica, izvoz iz starih članica EU, sa oko 4,3 posto porastao na 7,5 posto, a oko 80 posto roba iz deset novih članica izvezeno je na tržišta ostalih članica Evropske unije.
U izvještaju se navodi da je dohodak po stanovniku u novim zemljama članicama iz 1999. godine uvećan sa 40 posto prosjeka u starim članicama na 52 posto u 2008. Godišnja stopa rasta istočnoevropskih privreda u prosjeku je iznosila 5,5 posto u periodu 2004.-2008. godina, a u periodu 1999-2003. godina bila je za cijelih dva posto manja.
Komisija naglašava da brzi rast ekonomije novih članica nije bio na račun starih, čije su privrede u periodu 2004-2008. godina u prosjeku godišnje rasle po ‘standardnoj’ stopi od oko 2,2 posto.
"Strana ulaganja u nove države članice su u nekoliko zemalja s nekontrolisanim unutrašnjim kreditnim rastom, potaknutim stranim sredstvima, prenapregnula ekonomije tih zemalja i dovela do velikih unutrašnjih debalansa", navodi se u izvještaju Komisije. Zvaničnici EU, međutim, odbacuju tezu da su za takve probleme kriva proširenja, iznoseći pritom tvrdnju da se i većina starih članica Unije suočava sa istim problemima, te da se nove države članice uspješnije bore “s ekonomskom olujom od onih zemalja koje nisu unutar Unije”.
"Zadnja dva proširenja Evropske unije poslužila su kao sidro stabilnosti, pokretač demokratije i vladavine prava u cijeloj Evropi”, izjavio je evropski komesar za proširenje Oli Ren povodom objavljivanja izvještaja Evropske komisije o iskustvu i efektima dva posljednja proširenja EU na jugoistok Kontinenta. On je takođe naglasio da “sadašnja ekonomska i finansijska kriza ne bi smjeli da zaustave proces proširenja tako što bi se, zbog teškoća koje nisu sporne, planirano proširenje EU neopravdano skrenuo na slijepi kolosijek”.
Sličnog je mišljenja i evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Joakim Almunia. “Ne smijemo dozvoliti da sadašnja globalna kriza zasjeni ovakav nenadmašan uspjeh. Jer samo ujedinjeni možemo oblikovati rješenje globalnih pitanja, poput klimatskih promjena ili nekog novog međunarodnog finansijskog upravljanja. Podijeljeni nećemo postići ništa što bi dugoročno moglo biti korisno većini", rekao je Almunia na konferenciji za novinare u Briselu.
"Oni koji tvrde da je gubitak radnih mjesta posljedica širenja, za to nemaju argumente", rekao je Almunja i dodao da se ne smije dozvoliti da trenutna ekonomska i finansijska kriza «zasjene nepobitne uspjehe postignute širenjem Evropske unije».
Da bi se spriječili eventualni nesporazumi u rješavanju globalne krize, EU će 1. marta održati vanredni samit evropskih lidera, na kojem će se otvoriti debata i povodom prigovora nekih manjih članica Unije o navodnim protekcionionističkim mjerama najvećih članica kako bi se prednost dala saniranju posljedica globalne krize na vlastitom terenu. Istim povodom, češko predsjedništvo EU će 2. marta u Pragu održati i veliku sveevropsku konferenciju o «pozitivnim uticajima širenja na blagostanje novih i starih članica Evropske unije».