Bruxelles, 28. novembra 2007. - Prioriteti slovenskog predsjedništva Evropskom koje počinje prvog januara a završava posljednjeg dana juna 2008. godine biće: oživljavanje Lisabonske strategije o razvoju i zapošljavanju, energija, klimatske promjene i zapadni Balkan - izjavio je slovenski ambasador pri EU Igor Senčar. Slovensko predsjedništvo takođe želi pojačati Solunsku agendu po kojoj je "budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", izjavio je Senčar i zaključio da EU svim ovim zemljama mora još jasnije pokazati da je njihova perspektiva u evropskim integracijama i da im je Evropska unija doista „dohvatljiva". Istakao je da bi u prvoj polovici sljedeće godine sve zemlje ovog područja trebale imati potpisane Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.
Senčar je podsjetio da još samo dvije zemlje nemaju potpisan takav sporazum - Srbija i Bosna i Hercegovina. „Srbija je nedavno parafirala SSP, ali će se na potpis čekati dok ne postigne punu suradnju s Haškim sudom. Sporazum s Bosnom i Hercegovinom spreman je od prosinca prošle godine, ali se za njegovo potpisivanje traži ispunjavanje određenih uvjeta, u prvom redu reforma policije", izjavio je slovenski ambasador.Senčar je najavio da će u prvoj polovici sljedeće godine, kao i do sada, biti organizirane dvije konferencije o pristupanju - jedna u aprilu, a druga u junu 2008. godine. U tom razdoblju bi Hrvatska, smtara Senčar, mogla okončati pregovore o nekoliko bitnih pregovaračkih poglavlja o pristupanju.
Hrvatska je dosad otvorila pregovore u 14 poglavlja, a u dva poglavlja pregovori su privremeno zatvoreni. Na sljedećoj konferenciji o pristupanju sredinom idućeg mjeseca Hrvatska bi mogla otvoriti još do pet novih poglavlja.
Senčar je najavio da će u martu u Sloveniji biti organiziran neformalni sastanak ministara vanjskih poslova, tzv. Gymnich, na kojem će glavna tema biti zapadni Balkan. Glavnim izazovom na zapadnom Balkanu, slovensko predsjedništvo vidi rješavanje konačnog statusa Kosova, ističući da je glavna zadaća za EU da održi jedinstvo na tom planu.
Senčar je posebno naglasio da bi EU svakako morala izbjeći pogreške iz 1990-tih, kada je bila razjedinjena u pristupu prema raspadu bivše Jugoslavije.