Prvi put u jednom zvaničnom izvještaju Evropskog parlamenta se predlaže da Bosna i Hercegovina, Turska "i druge zemlje pred kojima je deset i više godina čekanja za ulazak u EU" prvo dobiju neku prelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji. "Bez obzira na razloge zašto je to tako, činjenica je da ne možemo primiti u punopravno člantsvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage" izjavio je Brok uoči parlamentarne debate o njegovom izvještaju, prenosi Radio Deutsche Welle.
Brisel, 09.07.2008. - Nakon plenarne rasprave, Evropski parlament će na današnjem zasjedanju u Strazburu glasati o novoj strategiji proširenja Evropske unije, uključujući i perspektivu zemalja zapadnog Balkana. Redovni godišnji izvještaj o ovoj temi kojeg je pripremio uticajni njemački demokršćanin, Elmar Brok, prihvaćen je od Vanjsko-političkog odbora 24. juna.
U izviještaju se ističe da EU treba poštovati preuzete obveze da će primiti u članstvo sve one zemlje koje su sada u statusu kandidata ili potencijalnih kandidata, ali da se za eventualna daljnja proširenja moraju uzeti u obzir i apsorpcioni, odnosno prihvatni kapaciteti, Evropske unije. U statusu kandidata trenutno su Hrvatska, Turska i Makedonija, a u statusu potencijalnog kandidata Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.
Prvi put u jednom zvaničnom izvještaju Evropskog parlamenta se takođe predlaže da Bosna i Hercegovina, Turska "i druge zemlje pred kojima je deset i više godina čekanja za ulazak u EU" prvo dobiju neku prelaznu formu pridruživanja Evropskoj uniji. "Bez obzira na razloge zašto je to tako, činjenica je da ne možemo primiti u punopravno člantsvo zemlju u kojoj držimo svoje sigurnosne snage" izjavio je Brok uoči parlamentarne debate o njegovom izvještaju.
Za Srbiju je, međutim, rekao da je "velika i važna zemlja bez koje se ne može ni govoriti o stabilnosti na Balkanu".
Njemački parlamentarac koji je dugo vremena obavljao i funkciju predsjednika Vanjsko-političkog odbora EP, u svom Izvještaju o proširenju generalno pooštrava kriterije za ulazak novih članica u Evropsku uniju, te predviđa da novih proširenja, uključujući i Hrvatsku, neće moći biti sve do usvajanja Lisabonskog reformskog ugovora kojeg su sredinom juna irski glasači odbacili referendumom.
"Bez Lisabonskog ugovora, EU neće imati ni legalni osnov za dalja proširenja, jer sadašnja Unija je kapacitirana na maksimalno 27 zemalja članica, koliko ih trenutno i ima", navodi se u Izvještaju.
U pogledu konačnog ishoda Lisabonskog ugovora, Brok je, međutim, optimista. On vjeruje da će se do kompromisa uspjeti doći "do februara ili najkasnije do proljeća naredne godine", čime bi i proces proširenja mogao biti nastavljen neometano.
Brok takođe smatra da proširenje "mora ići pod ruku" s konsolidacijom unutar Unije.
"Ako se ne srede svi unutrašnji odnosi u vezi sa funkcioniranjem institucija i ako ne učvrstimo vlastite mehanizme odlučivanja, onda će se EU podijeliti na nekoliko zemalja koje će činiti tvrdu jezgru Evropske unije, dok će druge članice biti ostavljene na margijni - što ne bi bilo nikako dobro za budućnost evropske ideje", ocjenjuje Brok uoči debate o njegovom izvještaju na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta.(ZS: Priređeno za RDW, Bon/Bonn)