Brisel/Bruxelles, 24.11.2008. – “Uprkos potpisanom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i početka faze intenziviranog dijaloga sa NATO-om, politička situacija u Bosni i Hercegovini se može opisati kao teška. Zbog toga je Bosni i Hercegovini i dalje treba naša pažnja na najvišem nivou”.
Ovo je u ponedjeljak, 24. novembra/studenoga u Briselu izjavio visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU u BiH, Miroslav Lajčák, govoreći o situaciji u BiH na redovnom zajedničkom sastanku Komiteta za politička i sigurnosna pitanja EU i NATO-ovog Sjeverno-atlantskog vijeća, kojim su predsjedavali visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Havijer/Javier Solana i generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer/Jaap de Hoop Scheffer.
Lajčák je pozdravio činjenicu što je Bosna i Hercegovina ponovno “vraćena na dnevni red na najvišem nivou” u Briselu. Ocijenio je takođe da su zaključci nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU (od 10.novembra/studenoga), strateški dokument Solane i Rehna, te kontakti sa zvaničnicima BiH preko francuskog ministra vanjskih poslova Bernara Kušnera/Bernarda Kouchnera koji je i u ulozi predsjedavajućeg Vijeća EU, ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dejvida Milibanda/David Miliband i zamjenika generalnog sekretara NATO-a Klaudija Bisonjera/Claudia Bisognieroa, imali pozitivan uticaj na smirivanje političkih tenzija u zemlji.
Lajčák je takođe izvijestio evropske zvaničnike da u BiH i dalje postoje “brojni izazovi mirovnom procesu” koji su upereni kako protiv države i njenih institucija, tako i protiv postojanja Republike Srpske kao ravnopravnog entiteta unutar Bosne i Hercegovine.
“Efekat takve negativne političke klime jeste očigledan neuspjeh u provođenju reformi, zbog čega je posljednjih mjeseci usvojeno samo nekoliko novih zakona”, podsjetio je Lajčák.
Govoreći o sporazumu koji su 8. novembra/studenoga u Prudu kod Odžaka postigli lideri stranaka SNSD, SDA i HDZ BiH, Lajčák je rekao da je to, nakon dugo vremena, prvi «ohrabrujući znak” koji ima u sebi potencijala da “deblokira postojeći politički zastoj, ukoliko bi odredbe sporazuma uskoro bile pretočene i u «konkretnu formu, odnosno ako bi bile usvojene od strane relevantnih institucija BiH».
Lajčák je podsjetio da su međunarodna zajednica i EU započele s pripremama za tranziciju OHR-a u ured specijalnog predstavnika EU, ali da će OHR nastaviti svoje aktivnosti pod istim mandatom sve dok BiH ne ispuni potrebne uslove i ciljeve za tranziciju OHR-a u ured specijalnog predstavnika Evropske unije.