Brisel/Bruxelles, 24.11.2008. - Na zajedničkom sastanku stalnog Komiteta za politička i sigurnosna pitanja EU (Political and Security Committee-PSC) i NATO-ovog Sjeverno-atlantskog vijeća (The North Atlantic Council-NAC) koji je održan u ponedjeljak, 24. novembra/studenoga u Briselu/Bruxelles, jedna od važnijih tema bio je Zapadni Balkan "a posebno stanje u Bosni i Hercegovini".
U radu dva glavna operativna tijela koja brinu o sigurnosti Evrope sudjelovali su i visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Havijer/Javier Solana, generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer/Jaap de Hoop Scheffer i visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčák.
Solana i Scheffer su ponovili spremnost EU i NATO-a da "svim sredstvima" pomognu Bosni i Hercegovini na njenom putu evro-atlantskih integracija. Ponovljena je, međutim, i zabrinutost zbog "političke nesloge", "zapaljive retorike", te zbog odluke vlade Republike Srpske da podnese krivičnu prijavu protiv prvog zamjenika visokog predstavnika Rafija Gregorijana/Raffi Gregorian i još osam stranih i domaćih državljana što, kako je na konferenciji za novinare nakon sastanka izjavio Solana, "nije ni moguće drugačije shvatiti nego kao pokušaj sprječavanja OHR-a u provođenju vlastitog mandata". Lajčák je rekao da se" politička situacija u BiH može opisati teškom", uprkos otvaranju procesa intenziviranog dijaloga sa NATO-om (3. aprila/travnja) i potpisanom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (16. juna/lipnja). "Zbog toga je Bosni i Hercegovini i dalje potrebna naša pažnja na najvišem nivou", rekao je Lajčák.
Lajčák je također izvijestio evropske zvaničnike da u BiH i dalje postoje "brojni izazovi mirovnom procesu" koji su upereni protiv države i njenih institucija, ali i protiv postojanja Republike Srpske kao ravnopravnog entiteta unutar Bosne i Hercegovine. "Efekat takve negativne političke klime jeste očigledan neuspjeh u provođenju reformi, zbog čega je posljednjih mjeseci usvojeno samo nekoliko novih zakona", podsjetio je Lajčák. Govoreći o sporazumu koji su 8. novembra/studenoga u Prudu kod Odžaka postigli lideri stranaka SNSD, SDA i HDZ BiH, na sastanku u Briselu je ocijenjeno da se "nakon dugo vremena, radi o prvom ohrabrujućem znaku koji ima potencijala da "deblokira postojeći politički zastoj, ukoliko bi odredbe ovog stranačkog sporazuma bile uskoro usvojene od strane relevantnih institucija BiH i pretočene u djelo».