Brisel/Bruxelles ,02.07.2008. - Oko 15 posto građana EU smatra da su bili žrtva diskriminacije po osnovu životne dobi, invalidnosti, vjeroispovjesti ili seksualne orijentacije, pokazuju najnovije analize evropske agencija za istraživanja javnog mnijenja Eurobarometar.
Zato je Evropska komisija odlučila da, među mjerama kojima se Evropska unija u posljednje vrijeme želi što više približiti građanima, predloži Evropskom parlamenmtu i zemljama članicama da se osim gore spomenutih anomalija, zajednički unaprijedi i politika prema diskriminaciji po osnovu rada i radnog odnosa, prema pravu na blagovremenu informaciju o privatizaciji ili reorganuzaciji preduzeća, prava na liječenje i obrazovanje pod istim uslovima na cijeloj teritorije EU, itd.
Prijedlog zakonskog paketa pod nazivom "Obnovljena socijalna agenda" sastoji se od 19 inicijativa u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, obrazovanja, zdravlja i informatičkog društva.
"Nejednakosti u dosadašnjem zakonodavstvu pojedinih članica EU su omogućavale da su ljudi izvan radnog mjesta bili zaštićeni samo na temelju spola, rase ili etničkog porijekla. Novim mjerama želimo osigurati jenakost po svim pitanjima, za sve generacije, za sve spolove i sve građane Evropske unije", izjavio je evropski komesar za socijalna pitanja i jednakost Vladimir Špidla.
Ako novi prijedlog mjera bude podržan, agencije za iznajmljivanje stanova na primjer neće više moći odbiti uslugu homoseksualcima ili studentima, osiguravajuća društva neće smjeti invalidima uskraćivati pravo na obavezno životno osiguranje prilikom putovanja preko turističkih agencija, a pacijenti bi se mogli liječiti u svakoj zemlji EU po istim cijenama zdravstvenog osiguranja koje plaćaju u svojoj zemlji.
Komisija takođe predlaže snažniju ulogu radničkih savjeta, strukovnih udruženja i sindikata, jer prema direktivi Evropske komisije iz 1994. godine, radnici u velikim multinacionalnim preduzećima imaju pravo biti konsultovani o važnijim odlukama poslovodstva ako su organizovani u Evropske radničke savjete kakvih širom EU ima oko 800 i koji zastupaju više od 20 hiljada radnika. Savjeti, međutim nisu imali dovoljan pristup informacijama o poslovnim odlukama poslovodstva, pogotovo kada su preduzeća razmještena u više zemalja ili na više kontinenata. Sada se i takvoj praksi želi stati ukraj.
Iako zemlje članice Evropske unije za socijalnu politiku izdvajaju prosječno oko 26 posto godišnjeg budžeta, što je skoro duplo više nego u SAD i Japanu, ta bi sredstva, po ocjeni Evropske komisije, u budućnosti morala biti pravednije raspoređena i efikasnije utrošena.
A glavnu odgovornost za to snose države članice jer je socijalna politika, po najvećem broju pitanja, u njihovoj nadležnosti, a uloga EU je više koordinativna.ZS