Brisel (Bruxelles), 29.01.2009 - Od početka ove godine, elektronski mediji iz zemalja zapadnog Balkana i Turske koji su imali svoja dopisništva u sjedištu EU neće više primati tehničku podršku Evropske komisije, izvijestio je Euobserver.
Predstavnici ovih medija su takvu odluku prihvatili s iznenađenjem i nevjericom, smatrajući da će izvještavanje o svakodnevnim aktivnostima EU sada biti ugroženo. Evropska komisija je, međutim, za sada odlučna u namjeri da se dosadašnja pomoć medijima preusmjeri ka drugim projektima u zemljama Balkana.
Dopisničke ekipe iz zemalja koje su u postupku pridruživanja Evropskoj uniji, do sada su dobivale tehničku podršku Evropske komisije u vidu kamera, prostora za pripremu tv izvještaja i besplatnih satelitskih prijenosa do svojih redakcija, a sve u namjeri da se obezbijedi što bolje praćenje aktivnosti evropskih institucija i njihovih preporuka, zaključaka i odluka u vezi sa zemljama ovog regiona.
Mnogo prije uspostave instrumenata pomoći za medije zapadnog Balkana, Evropska komisija je uspostavila mehanizme tehničke podrške elektronskim medijima iz 10 zemalja centralne i jugoistočne Evrope koje su se pridružile Evropskoj uniji 2004. i 2007. godine.
«Naš cilj je da dosadašnju pomoć dopsiništvima iz Brisela preusmjerimo ka što većem broju korisnika u regionu, da ta pomoć bude raznovrsnija i što je moguće više pravedna», izjavila je Krisztina Nagy, glasnogovornica evropskog povjerenika za proširenje Olli Rehna. Ona je takođe potvrdila da će Evropska komisija u budućnosti mnogo više insistirati na racionalizaciji odobrenih sredstava pomoći, a do cilja će se pokušati doći preko projekata kao što su edukacija novinara i tehničkog osoblja iz medija, seminari i druge stručne aktivnosti, a koje će se realizirati u zemljama regiona.
«Riješenost EU da nastavi pomagati medijima u regionu zapadnog Balkana nije dovedena u pitanje. U toku 2008. godine završena je procedura selekcije novih medijskih projekata u vezi s aktivnostima EU na zapadnom Balkanu i u Turskoj za koje je predviđena povelika suma novca od oko 650 hiljada eura za 2009. godinu, a odabrano je ukupno šest projekata iz zemalja zapadnog Balkana i jedan iz Turske», izjavila je Nagy.
Balkanski dopisnici iz Brisela podržavaju inicijativu Komisije da se još više povećaju fondovi za medijske projekte na terenu, ali smatraju da evropske institucije ne prestaju s pogreškama kada ocjenjuju značaj informacija koje odlaze u region «iz srca događanja» i «iz prve ruke».
Razočarana najnovijom odlukom Komisije, stalni dospisnik makedonske televizije Kanal 5 iz Brisela, Tanja Milevska, napisala je na Balkan Insight blogu da je "Evropskoj komisliji vrlo dobro poznato da mediji u regionu zapadnog Balkana ni do sada nisu tretirani ravnopravno s drugim velikim tv kućama kao što su BBC, CNN, France 24 ili Al Jazeera». Ona podsjeća da korištenje kamere, priprema tv priloga i satelitska usluga za distribuciju izvještaja koštaju između 800 i 1.500 eura po danu, bez dnevnice ili plate za dopisnika. Ernest Bunguri, dopisnik albanske televizije Alsat, u najnovijoj odluci Komisije prepoznaje i političku dimenziju problema. «Jedini novinari koji imaju priliku da izbjegnu političke pritiske u svojoj zemlji, su dopisnici iz Bisela», izjavio je Bunguri za makedonske novine Dnevnik, a prenosi Euobserver.
Nema sumnje da su, ukidanjem pomoći Evropske komisije, sve balkanske tv kuće koje su imale svoje dopisnike u sjedištu EU dovedene pred pitanje da li će moći same izdržati takve rashode i kada će zatvoriti svoje dopisništvo u Briselu. Èinjenica je, međutim, da je dosadašnji način podrške bio pristrasan i neprincipijelan, jer su novac dijelili samo oni tv novinari i njihovi snimatelji koji su se sticajem okolnosti zadesili u Briselu. Jedini dosadašnji izuzetak je bila Hrvatska radio-televizija koja ima vlastite stalne dopisnike iz sjedišta Evropske unije.Z