Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i britanski premijer Tony Blair postigli su dogovor o usvajanju takozvane pojednostavljene povelje umjesto neuspjelog ustavnog prijedloga kako bi se končno pristupilo reformiranju evropskih institucija.
Dosljedan svojim predizbornim najavama, Sarkozy je odmah nakon izbora za predsjednika, zatražio "pojednostavnjenu povelju koju bi članice mogle ratificiratii i bez pitanja glasača, odnosno bez izlaska na referendum koji je i bio koban po ustavni nacrt koji nije prošao već na prvim referendumima u Francuskoj i Holandiji 2005. godine što je bilo dovoljno za dalju blokadu procesa njegovog eventualnog usvajanja.
"Složili smo se da bi to bila nova povelja, a ne mali ustav", rekao je Sarkozy novinarima nakon sastanka s britanskim premijerom tokom samita G8 najrazvijenijih zemalja i Rusije.Krajem maja i njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Berlinu nakon razgovora s čelnicima Austrije, Estonije i Latvije da je odlučna u nakani da prije isteka njemačkog predsjedavanja EU, pronađe rješenje za izlazak iz krize oko europskog ustava.
Merkel je tokom razgovora s estonskim premijerom Adrussom Ansipom, latvijskim premijerom Aigarsom Kalvitisom i austrijskim kancelarom Alfredom Gusenbauerom izjavila da će se prije kraja njemačkog predsjedavanja postići "prihvatljiv kompromis u vezi sa novim ustavnim ugovorom". Kalvitis je upozorio da će svako daljnje otezanje u postizanju dogovora o novom ustavu umanjiti vjerodostojnost EU, dok je Ansip naglasio da se zauzima za jaku EU.
I njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier izjavio je u Bruxellesu da se smanjuju razlike u stajalištima između zemalja članica oko novog ugovora, kojim bi se zamijenio propali ustav. Dogovor se može postići do idućeg summita EU u Bruxellesu 21. i 22. juna. Do tog samita njemačko predsjedništvo pokušava postići dogovor oko obrisa novog ugovora, koji bi bio usaglašen na Međuvladinoj konferenciji u drugoj polovici ove godine pod portugalskim predsjedništvom. Na taj bi se način ostavilo dovoljno vremena nacionalnim parlamentima zemalja članica da na vrijeme, do izbora za Evropski parlament u proljeće 2009. godine, ratificiraju novi ugovor.
U novom bi se ugovoru, po svemu sudeći, preuzela rješenja o evropskim institucijama i načinu odlučivanja iz ustavnog prijedloga.To podrazumijeva uvođenje funkcije predsjednika Europskog vijeća na dvoipogodišnji mandat, čime bi se zamijenio postojeći princip rotirajućeg predsjedništva, te funkcije ministra vanjskih poslova, iako je sve izvjesnije da će se odustati od naziva ministar. Također bi se promijenio i način odlučivanja u Vijeću EU. Umjesto dosadašnjeg principa ponderiranih glasova, uvelo bi se glasanje dvostrukom većinom. Novim ugovorom uklonila bi se prepreka za daljnja proširenja EU, jer je postojeći Ugovor iz Nice (iz 2000. godine) dimenzioniran za 27 zemalja članica. Prijemom Rumunije i Bugarske, 1. januara 2007. takva kvota je ispunjena, pa bez usvajanja novog evropskog ugovora, prvog ustava ili «pojednostavljene povelje» - svaka rasprava o prijemu balkanskih zemalja u EU ostaje samo iluzija.
Imajući u vidu značaj institucionalnih reformi EU za dalja proširenja, predsjednik Europskog parlamenta Hans Gert Poettering pozvao je početkom juna najveću medju novim članicama, Poljsku, da podrži nacrt europskog ustavnog ugovora ili buduće «pojednostavljeno rješenje» u vidu ustavne povelje. Varšava je do sada to odbijala učiniti zbog nezadovoljstva sistemom glasanja u kojem je dominirao princip "dvostruke većine". Predsjednik poljskog parlamenta Ludwik Dorn, medjutim, nije iskazao spremnost promjene poljskog stajališta prema budućem ugovoru ukoliko ne dodje do odustajanja od sadašnjeg prijedloga.
Prema dvostrukom većinskom principu glasanja, odluke u 27-članoj Uniji trebale bi dobiti podršku najmanje 55 posto članica (najmanje 15 država), koje predstavljaju 65 posto cjelokupnog stanovništva Unije. Poljska se protivi, tvrdeći da se takvim principom glasanja daje nesrazmjerna glasačka snaga većim državama poput Njemačke, te traži modificirani sistem glasanja koji bi manjim državama u Uniji dao veći utjecaj.