Brisel/Bruxelles, 10.07.2008. - Nakon višesatne debate o strategiji Evropske komisije o proširenju na zemlje jugoistočne Evrope, koja je na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta otvorena u srijedu, a završena danas, zaključak je da evropska perspektiva zemalja Balkana nije dovedena u pitanje, ali nedostaju instrumenti kojima bi novo proširenje EU bilo izvodljivo.
To je, po svemu sudeći i glavni razlog, što je u analizi stanja i perspektivi procesa proširenja koje je u ime Evropskog parlamenta, pripremio uticajni njemački parlamentarac Elmar Brok, svaku rečenicu ohrabrenja, slijedilo dvije rečenice suzdržanosti i pesimizma.
"Zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku čiji prijem ne bi trebalo da bude pod znakom pitanja zbog blokade Lisabonskog reformskog ugovora, očigledno žele jednoga dana postati članicama EU. Mi ih u tome ne bi smjeli ometati. Ali EU mora biti za to sposobna, mora uspostaviti vrlo jasne instrumente proširenja i to ne samo u cilju prihvatanja novih članica, već u interesu proširenja prostora mira i stabilnosti kao preduslova ukupnog daljeg razvoja Evropske unije", rekao je Brok.
Preovlađijući stav evropskih poslanika je da EU kao „super država na globalnom planu", mora biti institucionalno sposobna da rješava i unutrašnje probleme uključujući i politiku stalno otvorenih vrata za sve države koje ispunjavaju evropske standarde, koje prihvataju zajedničke vrijednosti i koje su sposobne i spremne ostvarivati zajedničke evropske ciljeve.
„Nije dobro ako bismo za potencijalne članice EU gradili predsoblja iz kojeg su vrata dnevne sobe zatvorena", metaforički je trenutno stanje unutar Unije opisao evropski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn. Osvrćući se i na preporuku Elmara Borka o stvaranju "prijelaznih faza" za sve zemlje koje nisu kao Hrvatska već na pragu punopravnog članstva, Ren je podsjetio da su šefovi država ili vlada EU na briselskom samitu u junu potvrdili jasnu evropsku perspektivu zemalja zapadenog Balkana i usprotivio se svakoj politici proširenja koja bi odstupala od već usvojene strategije EU prema Balkanu.
„Glavna tačka Izvještaja i Strategije Evropske komisije o proširenju je pitanje evropskih unutrašnjih integracionih kapaciteta za prihvat novih članica. To je ona kočnica koja bi mogla uticati na buduće proširenje EU", rekao je Re i zaključio da je u ovom času, osim zemalja zapadnog Balkana, "prioritet politike evropskog proširenja jedino još Turska, a sve ostalo su samo ideje".
Švedska parlamentarka porijeklom iz Bosne, Ana/Anna Ibrišagić je, međutim, među 44 parlamentarca koji nisu podržali ni Strategiju Evropske komisije niti Izvještaj Elmara Broka.
"Smatram da je dobro da smo ustanovili da proširenje Europske unije predstavlja uspjeh i da smo zemljama kojima smo ranije obećali jasnu EU-perspektivu potvrdili da tu perspektivu i dalje imaju. Ali, i dalje ostajem ozbiljno zabrinuta zbog činjenice da je, svaki put kada raspravljamo o proširenju Evropske unije, ton debate sve hladniji. Sve češće se koriste riječi kao što su: adekvatna sposobnost apsorpcije novih zemalja, politička konsolidacija, unutrašnja reforma, opasnosti po socijalnu i ekonomsku koheziju Unije i tako dalje. Sve su to riječi koje u mojim ušima ne zvuče niti kao vizija, niti kao cilj, već prije kao način odbrane i predupređenja od eventualnog budućeg proširenja. Umjesto istinske vizije, sve češće se govori o zamoru od proširenja i strahovima od javnog mnijenja, a premalo se čini da se takvo javno mnijenje unutar Unije promijeni".
Zaključak Evropskog parlamenta je da su dosadašnja proširenja EU bila uspješna, da se pooštreni kriteriji za nova proširenja moraju ispuniti, te da se ne smije dopustiti da EU bude svedena samo na zonu slobodne trgovine, a politički nesposobna za globalnu utakmicu u kojoj trenutno ima vodeću ulogu .(ZS:Priređeno za RDW, Bon/Bonn)