Brisel/Bruxelles, 01.10.2008. - Evropska komisija je danas predlozila paket mjera kojima se traži da se na finansijskom tržištu EU uvede više "reda, discipline i podjele rizika", odnosno da se banke ne upuštaju u rizike ako nemaju odgovarajuću količinu kapitala i ako prethodno nemaju preciznu procjenu eventualnog rizika.
Povjerenik Evropske komisije za unutrašnje tržište Charlie McCreevy ibrazložio je u srijedu suštinu 'anti-kriznog' plana protiv financijskih potresa kakvi su zahvatili Ameriku. U "direktivi o zahtjevima koje kapital mora ispuniti", odnosno zadatku koji se u novonastalim uslovima postavlja pred banke u EU (analogno tome i zemljama koje teže ka članstvu), glavno je da se od banaka zahtijeva da imaju više rezervnog kapitala nego do sada, što će logično, lakše ispuniti velike, nego male banke. Kao i u većini slučajeva, i ova direktiva će prvo morati proći odobrenje Evropskog parlament, a onda i Vijeće ministara, odnosno svojevrsnu reviziju od strane država članica.
Najnoviju direktivu čine dvije važne upute. Prva je da u rizičnim situacijama kakva je trenutna kreditna kriza u SAD, "rizik mora dijeliti i prodavac i kupac", a druga je da "banke više neće moći pokazati samo svoj kreditni rejting za analize rizika». "Ulog mora biti stvaran, i nikako ne manji od 5 posto", izjavio je McCreevy. On je pojasnio da kontolori više neće gledati na kreditni rejting, nego na informacije o stvarnom stanju u protoku kapitala i sposobnosti za osiguranje od rizika. «Ako ne naprave kvalitetan due diligence, ili lažu, ili nemaju kvalitetne informacije, banke će biti novčano kažnjene», najavio je McCreevy. Osim finansijske konrole, ojačat će se transparentnost i koordinacija sigurnosnih faktora kroz čak 40 mjera, najavila je Evropska komisija. Osnovat će se takođe «koledž kontrolora», koji će raditi bez obzira na nacionalne granice, na cijelom unutarnjem tržištu.
Što se tiče finansijske krize, Evropska komisija će kratkoročno odgovarati na strukturna pitanja, a centralne banke će se baviti likvidnošću". Dugoročno, jačat će se regulativa, zaključio je McCreevy. Očekuje se da bi Evropski parlament mogao vrlo brzo raspravljati o usvajanju ove dikretive.
Istovremeno, Francuska koja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, pozvala je čelnike Velike Britanije, Njemačke i Italije - evropske članice G8, te predsjednika Evropske centralne banke Jean-Claude Tricheta, predsjednika Eurogrupe Jean-Claude Junckera, na sastanak koji bi trebao poslužiti kao priprema za G8 kasnije ove godine.
Èelnici bi o istoj temi trebali razgovarati i na samitu EU 15. oktobra/listopada.
"Radi se o teškom razdoblju na međunarodnoj sceni koje bi moglo trajati do sljedeće jeseni", izjavio je francuski ministar za europska pitanja Jean-Pierre Jouyet u srijedu za radio France International.
Jouyet je u istom intervjuu rekao da bi Evropska centralna banka trebala izvući zaključke iz finansijske krize prilikom utvrđivanja visine kamata.
Juncker je pak novinarima u Luxembourgu rekao kako je siguran da će ECB na sastanku tokom ove sedmice «uzeti u obzir uticaj finansijske krize u svojim odlukama o visini kamatnih stopa». Mislim da je ovo vrijeme kada moramo sistematizirati evropski odgovor na finansijsku krizu", naglasio je Juncker.