Brisel/Bruxelles, 24.06.2008.-Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj o proširenju u kojem se podržava širenje na kandidatske zemlje i one kojima je obećana evropska perspektiva, ali se ističe da u razmatranju budućih aplikacija za članstvo EU mora uzeti u obzir i "svoje apsorpcijske kapacitete".
Vanjskopolitički odbor ističe da EU mora poštovati svoja obećanja data zemljama jugoistočne Evrope. U izviještaju zastupnika Evropske narodne stranke (EPP), njemački demokršćanin Elmara Broka, izražava se "čvrsta privrženost svim zemljama kandidatima i onima kojima je data jasna perspektiva članstva".
Evropska unija je na samitu u Solunu 2003. godine obećala perspektivu članstva svim zemljama jugoistočne Evrope. Pregovori o članstvu otvoreni su sa Hrvatskom i Turskom, a treća kandidatska zemlja Makedonija, čeka na datum početka pregovora. Ostale zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije imaju status potencijalnih kandidata i perspektivu članstva. Izvan tog kruga postoji još nekoliko zemalja poput Ukrajine i Moldavije, koje izražavaju želju da postanu članicama, a trenutno su obuhvaćene Evropskom susjedskom politikom (ENP), ali unutar EU još uvijek nema saglasnosti oko toga da li i ovim zemljama treba dati perspektivu članstva, rekao je Brok.
U izvještaju se takođe ističe potreba da se premosti jaz između politike proširenja i politike prema susjedima "na način da se zemljama obuhvaćenim susjedskom politikom ponudi šira saradnja, koja ne mora nužno voditi ka članstvu". Prema ovom izviještaju, sudjelovanje u Evropskoj susjedskoj politici ne predstavlja "ni načelno ni u praksi, zamjenu za članstvo, ali ni stepenicu koja nužno vodi prema članstvu".
U izviještaju se ističe da Evropska unija za "buduća proširenja mora nastojati ojačati svoje integracijske kapacitete" te da svaka pristupajuća zemlja, prije ulaska u Uniju treba "riješiti svoje glavne unutarnje probleme, a posebno one koji se odnose na granice i ustavno uređenje". Brok na kraju izvještaja zaključuje da EU mora razviti bolju komunikacijsku strategiju o proširenju, podsjećajući vlade i parlamente zemalja članica da je "na njima da na odgovarajući način obavještavaju javnost o pozitivnim dostignućima dosadašnjih proširenja".
Izvještaj Elmara Bora je prihvaćen sa 51 glasom za i 9 suzdržanih, a o njemu će se glasati i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta na jednom od sljedećih zasjedanja.
Izvještaji Evropskog parlamenta ove vrste pravno su neobvezujući dokumenti,. jer Evropski parlament nema nadležnost nad pristupnim procesima, osim na samom kraju kada potvrđuje pristupni sporazum. Ipak Brok je podsjetio da se Strategijom proširenja EU uzima u obzir "ravnoteža između geostrateških interesa Unije, političkog razvoja izvan njenih granica i svojih apsorpcijskih kapaciteta".