Èelnici 27 zemalja članica Evropske unije postigli su u ranim jutarnjim satima u subotu, 23. juna dogovor o pokretanju pregovora o novom ugovoru o reformama evropskih institucija, što otvara put daljnjem proširenju, potvrdila je na konferenciji za novinare njemačka kancelarka Angela Merkel."Jedino činjenica da imamo dobre izglede da ćemo 2009. godine imati novi ugovor otvara put za proširenje. Ugovor iz Nice 'dizajniran' je za 27 zemalja članica i s njim ne bi bilo moguće proširenje. To je jedan od glavnih razloga zašto smo rekli da sada trebamo djelovati brzo. Jedino putem novoga ugovora koji ćemo dobiti, Hrvatska će moći postati naša nova članica", izjavila je Merkel.
Ni predsjednik Evropske komisije, Jose Manuel Barroso, nije skrivao zadovoljstvo napretkom ka konačnom rješenju. "Bez novog ugovora ne bismo mogli nastaviti s proširenjem jer bi se neke zemlje članice doista tome suprotstavile. Ovo je veliko postignuće za proširenje, posebno za Hrvatsku", rekao je Barroso.Èelnici Evropske unije postigli su dogovor o «detaljnom mandatu» za novi ustavni ugovor nakon što su uspjeli postići kompromis s Poljskom o načinu odlučivanja. "Postigli smo ono što smo i htjeli postići. Imamo precizan i detaljan mandat za Međuvladinu konferenciju", izjavila je Merkel.Međuvladina konferencija koja će biti sazvana na jesen trebalo bi da usaglasi tekst ugovora do kraja godine, tako da on može biti ratificiran u parlamentima zemalja članica prije narednih izbora za evropski parlament u proljeće 2009. godine.
Dogovor je postignut treći dan samita nakon višekratnih pokušaja uvjeravanja poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog da prihvati koncept odlučivanja koji zagovara većina. Poljska je za uzvrat dobila velike ustupke kojima se, uz ostalo, predviđeni da način odlučivanja tzv. dvostrukom većinom neće biti u funkciji prije 2014. godine, a između 2014. i 2017. bit će prijelazno razdoblje. Ovim dogovorom, više od tri godine sporna verzija evropskog ustava je definitivno pokopana, jer je 2005. godine odbačena na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, što je i bio već dovoljan formalno-pravni razlog za zaustavljanje svih daljih aktivnosti na njegovom ožitvovorenju.
U novom ugovoru, koji uklanja institucionalne zapreke za proširenje i omogućuje lakše funkcioniranje Unije, zadržana je bit rješenja iz propalog ustava, između ostalog uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU s dvoipogodišnjim mandatom, uvođenje funkcije visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Europske komisije, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom. I Velika je Britanija bila velika zapreka postizanju dogovora, ali su njeni zahtjevi zadovoljeni takođe kompromisom po kojem će ova zemlja biti izuzeta iz pojedinih odredbi novog ugovora. To se odnosi prvenstveno na Povelju o temeljnim pravima i na pitanja iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova.
Bez obzira koliko kompromisi bili odlika svake dobre i uspješne politike, ovoliko kompromisa po toliko krupnih pitanja, kao što se dogodilo na ovom briselskom samitu EU, nisu dobar nagovještaj za uspješnu i efikasnu Evropsku uniju u budućnosti. To će se uskoro vidjeti na djelu.