Šengenski prostor, koji sada obuhvata 15 zemalja članica EU i unutar kojeg nema graničnih kontrola, proširit će se 21. decembra/prosinca na novih devet članica. Građani Èeške, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije od ovog će datuma moći ulaziti u šengenski prostor bez putnih isprava. Odluku o proširenju zone slobodnog kretanja formalno će donijeti ministri unutarnjih poslova zemalja članica na sastanku početkom decembra.

S devet novih članica, šengenski prostor će se na jugoistoku Kontinenta proširiti sve do hrvatskih granica pa je u Briselu već odlučeno da se građanima ove zemlje omogući da, kao i dosad, u Sloveniju, Mađarsku i Italiju ulaze s osobnim iskaznicama. Dogovor o tome postignut je na sastanku ministara unutarnjih poslova 18. septembra/rujna ove godine.

Iako prema šengenskim pravilima građani svih zemalja izvan EU moraju imati putovnice, upornošću zvaničnog Zagreba, za hrvatske građane je isposlovan politički kompromis - prilikom ulaska u zonu šengena, hrvatski će državljani osim  osobne iskaznice dobijati i jednokratni obrazac koji će biti pečatiran pri svakom prelasku granice susjednih Slovenije, Mađarske i Italije. Ako bi se prilikom rutinske kontrole ustanovlo da je neko od hrvatskih građana bez putovnice prešao i na teritorij drugih zemalja  Šengena, njihov će se boravak smatrati ilegalnim.

Ranije je ove godine u više navrata iz Brisela najavljivano da bi odluka o proširenju zone Šengena na nove zemlje članice EU koje su u Uniju ušle 1. maja/svibnja 2004., mogla biti odgođena za prvu polovinu 2008. godine. Kao glavni razlog takve odgode navodilo se "kašnjenje u utemeljenju policijske baze podataka, odnosno druge generacije šengenskog informacijskog sustava (SIS II)" koji se smatra preduslovom za ukidanje graničnih kontrola. Tada se u Briselu procjenjivalo da bi SIS II u svim potencijalnim članicama Šengena mogao bit operativan tek u junu/lipnju 2008. godine. Pri donošenju konačne odluke, međutim, prevagnuli su pozitivna ocjena Evropske komisije o sigurnosti vanjskih granica zemalja kandidata, te pritisak novih članica EU da se njihov prijem u šengensku zonu završi prije kraja 2007. godine.

Šengenski sporazum potpisan je 1985. godine. Do sada ga je potpisalo ukupno 26 zemalja - 23 zemlje članice EU, te tri zemlje koje su izvan EU: Švicarska, Norveška i Island. Zasad ga, međutim, primjenjuje tek 15 država - 13 starih članica EU, te Norveška i Island. Velika Britanija i Irska su jedine od starih 15 zemalja članica EU koje nisu dio 'Šengenlanda'. Od zemalja članica EU izvan Šengena je i Kipar, koji je tražio godinu dana odgode, te Bugarska i Rumunija, koje su u EU ušle 1. januara/siječnja ove godine.

Približavanjem zone Šengena granicama Bosne i Hercegovine, sloboda prekograničnog kretanja građana ove zemlje, biće još restriktivnija, uprkos formalnoj liberalizaciji viznog režima sa EU koji bi za neke kategorije stanovništva trbalo da zaživi početkom 2008. godine.