Uz izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate - Hrvatsku i Tursku.
Prezentirajući komisijin izvještaj na pres-konferenciji u Sarajevu, zamjenik direktora Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Jan Truszczynski kazao je da je BiH u posljednih godinu dana uradila „vrlo malo na ispunjavanju prioriteta utvrđenih zajednički prihvaćenim dokumentom Evropskog partnerstva.
Glavni uzrok reformskom zastoju je, po ocjeni evropskog zvaničnika, u porastu nacionalističke retorike i napetoj političkoj atmosferi do koje je došlo usljed nedostatka saradnje između entiteta i državnog niova.
"Bosna i Hercegovina nije uspjela u potpunosti preuzeti odgovornost za upravljanje procesima u zemlji", ocijenio je Truszczynski, ističući kako je u narednom periodu nužno da politički lideri ostvaruju konsenzus o ključnim pitanjima za cijelu zemlju. Ustavna reforma je jedno od takvih „jer će omogućiti uspostavu funkcionalnijih i efikasnijih organa vlasti." Evropska komisija ni ovoga puta nije određivala rokove ustavnih promjena, ali se u Izvještaju navodi da bi to bilo potrebno učiniti „što je moguće prije."
U Izvještaju Evropske komisije o napretku, navode se i drugi prioriteti na kojima BiH mora ostvariti napredak, kao što je stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, sloboda kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, te socijalne i ekonomske reforme.
Među rijetkim pozitivnim ocjenama Evropske komisije navodi se napredak u saradnji sa Haškim tribunalom, konstruktivna saradnja sa zemljama regiona, jačanje ekonomije i makroekonomske stabilnosti, te profesionalno i i efikasano okončanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji su završeni prije godinu dana. Napredak je ostvaren i na uvođenju evropskih standarda u oblasti transporta, obrazovanja, olakšavanja viznog režima i politike azila.
U izvještaju Evropske komisije navodi se da BiH nije napredovala ni na polju zaštite ljudskih prava i manjina, jer je vidljivo da dominiraju vjerska netolerancija i etnička diskriminacija.
Komentirajući najnoviji Izvještaj Evropske komisije, direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić smatra da je ocjena da nije bilo napretka u reformama zabrinjavajuća i da zaslužuje najozbiljniju analizu. „Važnije od samog Izvještaja je da imamo napredak, da imamo efikasnije i brže usvajanje propisa o osnivanju institucija, rad tih instutucija je ekspeditivniji i u cijelom ovom reformskom procesu napredujemo brže nego što je bilo do sada" - izjavio je Topčagić za Radio slobodna Evropa.
U dokumentu Evropske komisije «Strategija proširenja i glavni izazovi u narednoj godini», Evropska komisija ponavlja da je proširenje «jedini instrument koji služi strateškoj stabilnosti EU i sprečavanju daljnjih sukoba u regionu.» Iako se naglašava da zemlje ovog regiona mogu računati na članstvo u EU, u dokumentu se ostaje pri stavu da je takva mogućnost realna tek u «srednjoročnom ili dužem periodu», pogotovo što su zemlje u posljednje vrijeme usporile proces reformi - ističe se u dokumentu Evropske komisije. U dokumentu se naglašava da perspektiva punog članstva nikad nije bila važnija nego danas, jer se time pomaže zemljama da prevaziđu krize, državnu slabost i demokratske izazove - poručuje se iz Bresela.
U opisu stanja u pojedinim zemljama i područjima regiona, u dokumentu se pojašnjava da je funkcioniranje državnih institucija u BiH ugroženo zbog etničkih podjela, demokratske snage u Srbiji su krhke, trenutno stanje na Kosovu je nedodrživo i moralo bi hitno biti riješeno, a učestale tenzije u Makedoniji utječu na normalno funkcioniranje institucija, dok je odugovlačenje sa usvajanjem crnogorskog ustava predstavljalo izazov za demokratiju, koji je na koncu uspješno otklonjen - napominje EK, ocjenjujući stanje u regionu. Bez obzira na sve ovo, evropska perspektiva mora biti opipljiva, smatra Komisija i zaključuje da će Evropska perspektiva i dalje biti kombinirana s politikom uvjetovanja koja je u posljednjim godinama pokazala dobre rezultate.
Prema analizi EK, sve zemlje regiona imaju ozbiljan problem s korupcijom i organiziranim kriminalom. Najnaprednija je Hrvatska koja, bez obzira na pozitivniji izvještaj, ipak treba da se više angažira u pravosuđu i borbi protiv korupcije.