Brisel/Bruxelles, 08.12.2008. - Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) na sastanku održanom u ponedjeljak, 8. decembra/prosinca u Briselu/Bruxelles dali su punu podršku godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku zapadnobalkanskih zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP).
"Vijeće je razmijenilo i dopunjeni dokument Evropske komisije pod nazivom "Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje 2008.-2009." te izvještaje o napretku Makedonije, Albanije, Crne Gore, BiH, Srbije i Kosova. Vijeće je potvrdilo "evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, koja je i dalje od ključne važnosti za stabilnost, pomirenje i budućnost regiona".
"Vijeće podsjeća da samo ostvarivanjem stvarnog napretka u privrednim i političkim reformama i poštovanjem potrebnih uvjeta i kriterija, potencijalni kandidati mogu dobiti status kandidata, a krajnji cilj je njihovo članstvo u EU". U zaključcima se također podsjeća da provedba obveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja, uključujući i odredbe koje se odnose na trgovinu "predstavljaju bitan element na koji će se EU oslanjati prilikom razmatranja eventualnih zahtjeva za primanje u članstvo".
Vijeće EU poziva sve zemlje zapadnog Balkana da ulože dodatne napore u ključnim područjima poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pravosudnih i upravnih reformi.
Ministri su izrazili "zabrinutost zbog razvoja političkih prilika i usporavanja reformi u BiH", ukazali su na napredak evropskih reformi u Crnoj Gori, te ponovo odgodili početak primjene Privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom "sve dok vlasti u Beogradu ne ostvare potpunu saradnju s Haškim tribunalom", odnosno sve dok i general Ratko Mladić ne bude priveden međunarodnoj pravdi.
U kontekstu odnosa sa BiH, u završnom dokumentu Vijeća ministara EU se navodi da je "potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavljalo važnu etapu u odnosima EU sa tom zemljom", ali se sada ponovo izražava "velika zabrinutost zbog razvoja političke situacije, uključujući i nedavne jednostrane izjave i poteze, kao i zbog usporavanja procesa neophodnih reformi".
"Nužnost
zajedničke vizije budućnosti zemlje, poštovanje pravne države, jačanje državnih
institucija i sposobnosti državne uprave, bitka protiv korupcije i
organizovanog kriminala - i dalje predstavljaju ključne izazove u razvoju
BiH", navodi se u zaključcima evropskih ministara.
Vijeće je u posebnim zaključcima o BiH još jednom potvrdilo "evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine", uz poziv bosanskim političkim vođama da preuzmu odgovornost za provođenje reformi. Ponovo je pozrdavljen dogovor trojice političkih lidera od 8. novembra/studenoga iz Pruda kod Odžaka, te zatražena njegova "brza primjena i konkretizacija".
Još jednom je istaknuta podrška visokom predstavniku te naglašeno da se ostaje pri uvjetima i ciljevima za transformaciju OHR-a u Ured specijalnog predstavnika Unije (EUSR).
Ministri su takođe i ovoga puta snažno podržali nastojanja visokog predstavnika međunarodne zajednice i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Miroslava Lajčaka.
U zaključcima o Crnoj Gori navodi se da "Vijeće ministara pozdravlja ostvareni napredak na putu evropskih integracija". Posebno se pozdravljaju ostvareni rezultati u provođenju "političkih i ekonomskih reformi, te uspješnom startu u primjeni Privremenog sporazuma o trgovini". Navodi se, takođe, da su u Crnoj Gori "i dalje nužni postojani napori, naročito u cilju jačanja pravne države i kapaciteta državne uprave, kao i u reformama pravosuđa, nezavisnosti medija i suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala".
Crna Gora je u posljednjih nekoliko sedmica najavljivala da će do kraja ovog mjeseca podnijeti zahtjev za sticanje prava na status kandidata. U tom statusu su trenutno Hrvatska, Turska i Makedonija, a sve ostale zemlje regiona su u statusu potencijalnog kandidata.
Ministri EU su zaključili da Kosovo, čiju neovisnost još nije
priznalo pet država članica EU, može računati na pomoć Brisela za privredni i
politički razvoj. Vijeće i ovoga puta poziva kosovske vlasti da "pojačaju rad institucija vlasti i
vladavinu prava, te da garantiraju zaštitu srpske i ostalih manjina na Kosovu".