Brisel/Bruxelles, 26.11.2008. - Paket mjera za borbu protiv ekonomske krize, rast i nova radna mjesta koji je Evropska komisija (EK) usvojila u srijedu, uključuje fiskalne poticaje od 200 milijardi eura, što čini oko 1,5 posto bruto-društvenog proizvoda (BDP) EU. Plan, o kojem će se raspravljati na predstojećem samitu EU 11. i 12. decembra/prosinca, predviđa niz mjera kojima bi se EU trebala suprotstaviti recesiji i zaštiti socijalno ‘najranjivije' slojeve stanovništva.
Plan se oslanja na dva uzajamno povezana elementa: na kratkoročne mjere za poticanje potražnje, spašavanje radnih mjesta i uspostavu povjerenja, te na "pametne investicije" za poticanje većeg rasta u dugoročnom razdoblju. Od 200 milijardi fiskalnh poticaja, 170 milijardi (1,2% BDP) bi osigurale države članice, a preostalih 30 milijardi (0,3% BDP) obezbijedit će se iz evropskog proračuna i kreditnih fondova Evropske investicione banke (EIB). "Plan Evropske komisije nije zbir mjera koji mora biti primjenjen u svim državama članicama EU, nego paket iz kojeg zemlje članice mogu preuzeti ono što najviše odgovora stanju ekonomije u njihovim zemljama", izjavio je predsjednik EK Žoze Manuel Barozo/Josse Manuel Barroso na konferenciji za medije u Briselu.
Imajući u vidu da fiskalni poticaji nužno dovode do smanjenja proračunskih prihoda, EK je predvidjela mogućnost da u toku 2009. i 2010. zemlje članice mogu imati proračunski deficit iznad praga od 3 posto, ali bi se nakon oporavka trebale što brže vratiti u dopuštene proračunske okvire. Pakt o stabilnosti i rastu unutar EU dopušta godišnji proračunski deficit zemalja članica do 3 posto njihovog BDP-a, a javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a.
"Vanredni uslovi traže vanredne mjere! Plan za oporavak može zadržati milione radnih mjesta u kratkoročnom razdoblju. Može pretvoriti krizu u priliku za stvaranje čistog rasta i boljih radnih mjesta u budućnosti. Pravodobni, ciljani i privremeni fiskalni poticaji pomoći će oporavku naše ekonomije unutar Pakta o stabilnosti i rastu", rekao je Barozo.
On je pojasnio da će "pametne investicije u nova znanja i tehnologije ubrzati evropski put prema ekonomskim ciljevima 21. stoljeća. Ako predloženi plan oporavka primjenimo odlučno, u tom slučaju se možemo vratiti na put održivog rasta i razvoja. A ako ne budemo djelovali danas, prijeti nam opasnost od začaranog kruga recesije, pada kupovne moći i poreznih prihoda, rasta nezaposlenosti i sve većih proračunskih deficita", upozorio je Barozo.
Prijedlozi EK uključuju mogućnost smanjenja socijalnih davanja poslodavaca za zaposlenike s većim primanjima. Zemljama članicama ostavlja mogućnost smanjivanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) ali minimalna stopa od 15 posto ne smije biti prekoračena. Oko pet milijardi eura nepotrošenih sredstava iz evropskog proračuna zajedno sa sredstvima EIB i zemalja članica, usmjerilo bi se na javno-privatna partnerstva za razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija u automobilskoj industriji.
Komisija također najavljuje da će ubrzati isplatu sredstava iz fondova za regionalni razvoj u visini do 6,3 milijarde eura, zatim oko pet milijardi eura iz evropskog proračuna za poboljšanje energetskog umrežavanja, za ulaganja u razvoj širokopojasnog interneta, te oko milijardu eura za izgradnju javnih građevina koje štede energiju. EK također predlaže pojednostavljivanje kriterija za raspodjelu sredstava iz Evropskog socijalnog fonda od oko 1,8 milijardi eura namijenjenih za pomoć najsiromašnijima i prekvalifikaciju nezaposlenih.
Komisija će na Evropskom vijeću 11-12. decembra/prosinca zatražiti od predsjednika i premijera država članica EU da odobre Plan oporavka i da "pokažu odlučnost u zajedničkom djelovanju i čvrstoj koordinaciji". To, po mišljenju EK, Evropi može omogućiti da na globalnoj sceni preuzme vodeću ulogu u kreiranju uslova za realnu ekonomiju, kao što je njena vodeća uloga na financijskim tržištima dovela do sporazuma na samitu G20 u Vašingtonu/Washington 15. novembra/studenog ove godine.