Brisel - 27.05.2008. - Put do ukidanja postojećih "šengenskih viza" za građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije vodi preko ispunjavanja opštih i specifičnih uslova definisanih u četiri oblasti: bezbjednost dokumenata, pitanja imigracija, javni red, te pitanja međunarodnih poslovima.
Ovi generalni i mnoštvo filigranskih detalja za konačno ukidanje izolacionističke politike Evropske unije prema građanima navedenih zemalja, sumirani su ili će to uskoro biti, u sveobuhvatnom dokumentu Evropske komisije nazvanom 'mapa puta' ili 'putokazi' za dostizanje evropskih standarda u oblasti kretanja ljudi.
'Mapa puta',dakle, predstavlja popis mjera i redoslijed poteza za liberalizaciju viznog režima sve do potpunog ukidanja postojećih 'šengenskih viza'.
Osim uslova koji su sastavni dio takvih ‘putokaza', vrlo bitan uslov za ukidanje šengenskih viza je i potpuna primena svih postojećih sporazuma o viznim olakšicama i o readmisiji, odnosno prihvatu vlastitih građana iz ilegalnih emigrantskih 'poduhvata' po zemljama Evropske unije.
Radnu verziju ovog dokumenta priprema Evropska komisija u saradnji sa nadležnim stručnim predstavnicima zemlje na koju se odnosi, a konačnu verziju ‘mape puta' usaglašava Komitet stalnih predstavnika za zapadni Balkan Ministarskog savjeta Evropske unije (Coweb). 'Mapa puta' nije obavezujući akt Evropske unije, što znači da svaka zemlja može samovoljno prihvatiti i odbaciti ponuđene 'putokaze', ali ako i kada ih prihvati, pregovori o pojedinostima se vode isključivo u koordinaciji Evropske komisije.
Prva grupa uslova iz 'mape puta', odnosi se na "bezbednost personalnih dokumenata" - pasoša i ličnih karata. U tom cilju, svaka od zemalja je obavezna na uvođenje u upotrebu biometrijskih pasoša koji su u skladu sa standardima Evropske unije i Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo, a uključuju biometrijske podatke za fotografiju posjednika i otiske prstiju.
Domaće vlasti su takođe obavezne da pojačaju bezbjednost tih dokumenata, da maksimalno pojačaju kontrolu njihovog izdavanja i da sarađuju s Interpolom u slučaju nestanka bilo kojeg od takvih dokumenta.
U drugoj grupi obaveza iz "mape puta" su pitanja ilegalne imigracije i readmisije, koja svaku zemlju regiona obavezuje na potpunu primjenu evropskih standarda, uključujući i obavezu prihvatanja svih vlastitih građana koje nadležni organi u zemljama Unije detektuju kao ilegalne. Potrebno je takođe da svaka zemlja usvoji i dosljedno primijeni zakonodavstvo o azilu, koje je u skladu sa Ženevskom konvencijom iz 1951. godini i usklađeno s pravnim okvirima i standardima EU.
Po pitanju upravljanja državnim granicama, neophodno je usvajanje zakona o njihovom prelasku i graničnoj upravi, te sprovođenje niza budžetskih i administrativnih mjera kojima bi se, uz ostalo, omogućilo i efikasno tehnološko opremanje granica.
Treća grupa pitanja posvećena je javnom redu i sigurnosti, uključujući i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, trgovine ljudima, pranja novca i finansiranja terorizma. U masi novih zakona, neophodno je usvajanje i zakona o sprječavanju finansiranja terorizma, o konfiskaciji imovine kriminalaca, te usvajanje i primjena nacionalne strategije za borbu protiv droge. Po ovim pitanjima, pravosuđe i policija bi takođe morali pojačati saradnju sa zemljama regiona i Evropske unije.
Èetvrta oblast su "međunarodni poslovi", kojima se predviđaju garancije za slobodu kretanja svih građana, izdavanje putnih i ličnih dokumenata svim državljanima bez diskriminacije prema manjinskim grupa, raseljenim licima i izbeglicama.
Konačna odluka o ukidanju postojećih viznih ograničenja donosi se na nivou Ministarskog savjeta EU kvalifikovanom većinom glasova država članica, nakon što Evropska komisija podnese izvještaj o ispunjavanju svih uslova predviđenih ‘mapom puta'.(Priređeno za RDW, Bonn)