Brisel, 23. 04.2008. - "Nekontrolisani porast cijena osnovnih prehrambenih artikala početak je svjetske humanitarne katastrofe", izjavio je evropski komesar za razvoj i humanitarnu pomoć Luj Mišel i objavio da je EU odobrila hitnu pomoć najugroženijima u iznosu od 117, 25 miliona eura. Danas odobreni fond za suzbijanje rasta cijena hrane čini polovinu od ukupnog ovogodišnjeg budžeta za humanitarnu pomoć EU u hrani. U odnosu na prošlu godinu, evropski budžet za ove namjene je udvostručen, ali i dalje zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama koje su i najveći svjetski davalac pomoći u hrani.
Govreći pred Evropskim parlamentom u Strazburu, komesar Mišel je rekao da su milioni ljudi širom svijeta "izloženi riziku gladi, zbog čega se cijenama hrane i traženjem globalnih rješenja treba baviti na globalnom nivou, ali bez odlaganja - već sada kada prijeti dalja eskalacija ovog problema".
Mišel je podsjetio da su od 2000-te godine, dolarske cijene žita povećane tri puta, cijene riže i kukuruza dva puta, a početak 2008. donio je novo povećanje ukupnih cijena hrane od 20 posto, što je izazvalo ili će izazvati brojne nerede u mnogim državama koje su najviše pogođene nekontrolisanim talasom poskupljenja. On je zato pozvao na "zelenu revoluciju" prije svega na afričkom kontinentu, jer je upravo afrička poljoprivreda u ovom trenutku najmanje produktivna, iako raspolaže značajnim potencijalom za razvoj prehrambene industrije.
Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda proglasio je prošle sedmice rast cijena hrane "tihim cunamijem" koji prijeti glađu za više od stotinu milona ljudi na svim kontinentima.
Dan nakon što su finansijski čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu pozvali na hitne korake u suzbijanju prehrambene krize u svijetu, američki predsjednik Džordž Buš naredio je ministarstvu poljoprivrede da hitno osigura pomoć od 200 miliona dolara za nepredviđene potrebe za hranom u Africi i drugim ugroženim područjima svijeta.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo takođe smatra alarmantnom činjenicu da je 2007. bila druga godina zaredom u kojoj je zabilježen značajan pad pomoći za ugrožena područja. "Ako imamo u vidu tendenciju smanjivanja pomoći na jednoj strani, te trend rasta cijene hrane na drugoj, tada doista imamo razloge za ozbiljnu zabrinutost", rekao je Barozo.
Zapadni mediji javljaju da strah od poskupljenja i nestašice hrane zahvata i najbogatije zemlje svijeta. Neke trgovine u SAD-u počele su s ograničenom prodajom brašna, riže i ulja, a zbog prijeteće nestašice hrane zabrinutost je prije dva dana izrazio i Evropski parlament.
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-Mun upozorava da bi porast cijena hrane mogao ugroziti napore na suzbijanju siromaštva u svijetu, a ako se tom problemu pravilno ne pristupi odmah, mogao bi se odraziti i na globalnu sigurnost.
Otvarajući UN-ovu konferenciju o trgovini i razvoju (UNCTAD) u Akri (Gana) Ban Ki-Mun je rekao da bi veliko povećanje cijena osnovnih životnih namirnica moglo poništiti ostvareni napredak svjetske organizacije i EU da se do 2015. godine siromaštvo u svijetu prepolovi. "Pred rizikom smo da se vratimo na početak", rekao je generalni sekretar UN-a i upozorio da je smanjivanje zaliha hrane u svijetu već dostiglo alarmantne razmjere.
Stručnjaci za hranu upozoravaju da nije samo prozvodnja biogoriva uzrok eksplozije cijena životnih namirnica. Tu su prije svega i klimatske promjene, suše i poplave, propale žetve, protekcionizam i pohota za profitom. Osim toga, milijarde ljudi u Indiji i Kini smaraju da sve njihove ljudske potrebe u 21. vijeku više ne mogu biti zadovoljene samo jednom šakom riže na dan. A kada raste tražnja, rastu i cijene!
Prema istraživanjima evropskog statističkog zavoda Eurostat, Hrvatska je najskuplja od svih zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, a skuplja je i od nekih zemalja članica Evropske unije. Usporedba cijena je izvršena u Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Srbiji, u tri zemlje sa statusom kandidata (Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj) te u sedam susjednih zemalja članica EU: Austriji, Bugarskaoj, Grčko, Mađarskoj, Italiji, Rumuniji i Sloveniji.