BRUXELLES - 17.10.2016. - Vijeće Evropske unije je, na redovnom zasjedanju ministara vanjskih poslova, usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir nedavna politička dešavanja u zemlji. Vijeće je ponovno naglasilo svoje svoje nedvosmisleno opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, te je usvojilo 6 zaključaka:
Izjava ambasadora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira od 30.8.2016.
Ustavom BiH nedvojbeno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da su entiteti u obavezi da poštuju odluke institucija BiH. U tom kontekstu, predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača u RS traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH, je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi. Pozivamo vlasti Republike Srpske da ne održe referendum.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, i direktor Europola, Rob Wainwright, potpisali su 31.augusta u Sarajevu Sporazum o proširenju saradnje u borbi protiv prekograničnog kriminala putem razmjene informacija, uključujući i lične podatke osumnjičenih počinitelja, te zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti.
Potpisivanjem Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji zaključeni su uspješni pregovori između Bosne i Hercegovine i EUROPOL-a o udruživanju snaga u cilju maksimalne efikasnosti u borbi protiv kriminaliteta.
Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Bratislava/Brisel, 1.7.2016. - Slovačka Republika preuzela je 1. jula predsjedavanje u trenutku kada se EU nalazi u situaciji bez presedana. Ishod britanskog referenduma podrazumijeva njegovu implementaciju i novu definiciju odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i 'unutarnju refleksiju' Unije koju sada čini 27 članica.
Strateški cilj slovačkog predsjedavanja će biti jačanje povjerenja građana u Evropsku uniju kao zajednički projekat koji se zasniva na očuvanju mira, političke stabilnosti, zaštite ljudskih prava i sloboda, te stvaranju uslova za ekonomski prosperitet.
Tu su, međutim, i drugi izazovi, posebno izbjeglička i migracijska kriza, terorističke prijetnje, kao i posljedice financijske i ekonomske krize. Osim toga, Predsjedatelj mora uvijek biti u stanju reagirati i na dešavanja koja se u vrijeme pripreme prioriteta nisu mogla predvidjeti.
Kao zemlja predsjedatelj, Slovačka Republika želi biti iskren i nepristran posrednik u ispunjavanju strateških prioriteta EU. Želi pridonijeti rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve države članice, a istovremeno korisna za Uniju u cjelini. Slovačko Predsjedavanje radit će na postizanju konkretnih rezultata za građane, za poboljšanje njihovog života, kao i za poboljšanje odnosa Unije kao cjeline i njenih građana. Također će nastojati smanjiti barijere između zemalja članica.
Program slovačkog Predsjedavanja podijeljen je na četiri prioritetna područja:
London/Brisel 24.6.2016. - Za evropsku ideju o ujedinjenju Starog kontinenta u petak, 24. Juna 2016. Osvanuo je tužan dan. Očekivana odluka građana Velike Britanije da se nakon 43 godine članstva u Evropskoj uniji vrate “nacionalnoj slobodi i samostalnosti” loša je opcija s teško predvidivim ishodom za obje dosadašnje ugovorne strane.
Velika Britanija bi u kratkom roku mogla osjetiti makroekonomske, trgovinske, monetarne, socijalne i druge generirajuće posljedice, a Evropska unija, iako je odavno morala biti svjesna stepena dezintegracionih procesa pod svojim krovom, teško će se oporaviti nakon gubitka jedne od najjačih svojih članica. Takav scenario nije bio nepoznat imajući u vidu da su eurofobi, euroskeptici i sve složnije desničarske frakcije u Velikoj Britaniji u zadnjih desetak godina vrlo otvoreno, transparentno i uporno radili na tome. Za svo to vrijeme Evropska unija nije uzvraćala adekvatnim unutarnjim reformama, a na globalnoj sceni je gotovo sasvim izgubila identitet.
BRISEL,23.6.2016. - Kao i prije 41 godinu, danas je dan odluke da li Veklika Britanija želi biti članica Evropske unije ili nakon 4 decenije iz nje odlazi.
U sedam sati jutros, bez pompe i gotovo rutinski, otvoreno je više od 40 hiljada glasačkih mjesta na kojima će se, za sada ravnomjerno podijeljeni građani na za i protiv, izjasniti o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji. Očekuje se da će od ukupno 45 miliona Britanaca, njih oko 30 miliona izaći na referendum.
Kakav će biti konačani odgovor na pitanje "Da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo ostati članicom Evropske unije ili napustiti Evropsku uniju”, znat će se tokom večeri u četvrtak na petak.
Prema svim dosadašnjim anketama, broj onih koji su za ostanak Britanije u EU, u odnosu na one koji priželjkuju izlazak - gotovo je izjednačen. Do srijede uvečer oko jedan posto anketiranih birača je bilo više za izlazak Britanije iz EU nego za njen ostanak. Sva formalna i neformalna diplomatija EU je na nogama kako bi se pridobila većina za ostanak ove zemlje u članstvu s Unijom. Ne smije se, međutim, gubiti iz vida ni činjenica da je cijeli evropskih prostor u zadnijh desetak godina zahvaćen jačim ili blažim valovima desničarskih opredjeljenja, a euroskeptici u Britaniji su glasniji od svih ostalih u svijetu, te bi bi za njih današnja prilika mogla biti i historijski trenutak za realizaciju svojih starih namjera.
Start: Da li su ove naše integracije koje, navodno, traju već više od 15 godina, zapravo, samo jedan veliki cirkus jer se mi za sve ove godine nismo dotakli nikakve ozbiljne reforme i nikakvog ozbiljnog zadatka?
Smajić: Ako postoji politički iluzionizam, onda je on u Bosni i Hercegovini doveden do savršenstva. Kao što najpoznatiji savremeni mađioničar svijeta David Copperfield s magijskom lakoćom probija Kineski zid, tako glatko Bosna i Hercegovina galopira na putu euroatlantskih integracija. Ako ćemo, dakle, pogledati istini u oči, a neovisni novinari i analitičari tako moraju činiti, onda se ne smije skrivati činjenica da, na žalost, našom zemljom ne upravljaju legalno izabrane i ustavno legitimne institucije već moćni pojedinci iz politokratskih središnjica sva tri konstitutivna naroda.
Kao odgovor na teške poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, EU nastavlja da pruža pomoć u borbi sa posljedicama ove elementarne nepogode. Pored do sada upućene hitne humanitarne pomoći, Evropska komisija je u utorak izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nezapamćenih poplava.
Vijeće ministara vanjskih poslova Evropske unije na zasjedanju u Luxemborgu 14. aprila, razmotrilo situaciju u Bosni i Hercegovinu i usvojilo zaključke kojima se, konačno, prvenstvo daje ekonomsko-socijalnim pitanjima i restrukturiranju neefikasne države. Odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci spominje se tek na kraju posljednjeg zaključka, što je također poruka za one koji znaju čitati.
Washingon, 07.03.2014. - Bosna i Hercegovina u najvećoj političkoj krizi od svih zemalja Zapadnog Balkana, ocijenila je izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka iz Slovenije Tanja Fajon govoreći pred Odborom američkog Senata. Dodala je da su što prije potrebne široke promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma "kako bi zemlja mogla uopšte funkcionisati". Govoreći o temi "Dešavanja na Zapadnom Balkanu i politički odgovori", Fajon je ocijenila da se međunarodna zajednica mora mnogo više posvetiti razvoju i stabilizaciji Zapadnog Balkana.